Ngaahi Tohí mo e Ngaahi Lēsoní
Vahe 9: Kau Palōfita ʻa e ʻOtuá


Vahe 9

Kau Palōfita ʻa e ʻOtuá

Ko e Kau Palōfitá Ko e Fakafofonga Kinautolu ʻo e ʻOtuá ʻi he Māmaní

  • Ko e hā e ngaahi mālohi mo e meʻafoaki ʻoku maʻu ʻe ha palōfitá?

“Ko e moʻoni ʻe ʻikai fai ha meʻa ʻe [he ʻEikí] ko e ʻOtua, kae taʻe fakahā ia ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita” (ʻAmosi 3:7).

ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku nofo ʻi he fakapoʻulí, ʻo ʻikai ke nau fakapapauʻi e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku nau tui ʻoku tāpuni ʻa e ngaahi langí pea kuo pau ke fehangahangai tokotaha pē ʻa e kakaí mo e ngaahi faingataʻa ʻo e māmaní. Meʻa monūʻia moʻoni ko e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní! ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku fetuʻutaki mai ʻa e ʻOtuá ki he Siasí ʻo fakafou Heʻene palōfitá. ʻOku hiva loto houngaʻia e Kāingalotu he funga ʻo e māmaní ʻi he himi, “[ʻOku mau fakamālō ki he ʻOtua ko e palōfita ke tataki kimautolu he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni”] (Ngaahi Himí, fika 10).

Ko e palōfitá ko ha tangata ia ne uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ke hoko ko Hono fakafofonga ʻi he māmaní. ʻI he taimi ʻoku lea ai ha palōfita ʻo fakafofongaʻi ʻa e ʻOtuá, ʻoku hangē tofu pē ko e ʻOtuá ʻoku folofola maí (vakai, T&F 1:38). Ko e palōfitá ko ha fakamoʻoni makehe foki ia ʻo Kalaisi, pea ʻokú ne fakamoʻoni ki Hono faka-ʻOtuá mo e ngaahi akonaki ʻo ʻEne ongoongoleleí. ʻOku akoʻi ʻe he palōfitá ʻa e moʻoní peá ne fakaʻuhingaʻi e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne ui ki he kau taʻe angatonú ke nau fakatomala. ʻOkú ne maʻu ha ngaahi fakahā mo e fakahinohino mei he ʻEikí ke tau lelei ai. ʻE lava foki ke ne sio ki he kahaʻú peá ne tomuʻa ʻilo e ngaahi meʻa ka hoko maí, koeʻuhí ke fakatokanga ki he māmaní.

ʻE lava ke haʻu e palōfitá mei ha ngaahi tapa kehekehe ʻo e moʻuí. ʻE lava pē ko ha taha kei talavou pe toulekeleka, ako lelei pe taʻeako. ʻE lava pē ko ha tangata ngoue, loea pe faiako. Naʻe tui ʻe he kau palōfita he kuonga muʻá ha ngaahi kofu tōtōlofa pea nau toʻotoʻo ha tokotoko. ʻOku tui ʻe he kau palōfita ʻi onopōní ha suti mo toʻo ha kato nāunau. Ko e hā leva ʻa e meʻa ʻokú ne tala ʻa e palōfita moʻoní? Ko e palōfita moʻoní ʻoku fili maʻu pē ia ʻe he ʻOtuá pea uiuiʻi ʻi he mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:5).

ʻOku hikinimaʻi ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau palōfita. Ka ko e taimi ʻoku tau lea ai ʻo kau ki he “palōfita ʻo e Siasí,” ʻoku tau ʻuhinga pē ki he Palesiteni ʻo e Siasí, he ko ia ʻa e Palesiteni ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻolungá.

Kuo Uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ha Kau Palōfita ke Tataki e Faʻahinga ʻo e Tangatá ʻi he Kuonga Kotoa pē

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo tataki ai ʻe he kau palōfitá e fānau ʻa e ʻOtuá he kuohilí?

Kuo ʻi ai maʻu pē ha kau palōfitaʻ i he māmaní talu mei he kuonga ʻo ʻĀtamá. Kuo fakafiefia pea tataki fakalaumālie kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe he kau tangata maʻongoʻonga ko ʻení. Naʻe hanga ʻe Mōsese ko ha palōfita he Fuakava Motuʻá, ʻo tataki ha lauiafe ʻo hono kakaí mei ʻIsipite mo e nofo pōpulá ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻá ne hiki e ʻuluaki tohi ʻe nima ʻo e Fuakava Motuʻá mo lekooti e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú. Naʻe fononga ha palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko Nīfai mei Selusalema ki he ongo ʻAmeliká ʻi ha taʻu ʻe 600 kimuʻa pea ʻaloʻi ʻa Kalaisí. Naʻe ʻomi ʻe he taki mo e tangata kumifonua maʻongoʻongá ni ha ngaahi tohi mahuʻinga kiate kitautolu ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe filiʻi ʻa Sione Papitaiso ke ne teuteuʻi e māmaní ki he hāʻele mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻe toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa e Siasí ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita ko ha palōfita ʻi he ʻaho kimui ní. Naʻe liliu foki ʻe Siosefa Sāmita e Tohi ʻa Molomoná, ʻi heʻene kei talavoú.

  • Ko e hā ha meʻa kuó ke ako mei he moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá?

ʻOku Tau Maʻu ha Palōfita Moʻui ʻi he Māmaní he ʻAhó ni

  • Ko e hā ʻoku tau fie maʻu ai ha palōfita moʻui he ʻaho ní?

ʻOku tau maʻu ha palōfita moʻui ʻi he māmaní he ʻahó ni. Ko e palōfita ko ʻení ko e Palesiteni ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOkú ne maʻu e totonu ke maʻu fakahā maʻá e Siasí fakalūkufua. ʻOkú ne maʻu e “ngaahi kī ʻo e puleʻangá,” ʻa ia ko hono ʻuhingá ʻokú ne maʻu e mafai ke tataki ʻa e Siasí fakalūkufua pea mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, ʻo kau ai mo hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Mātiu 16:19). He ʻikai lava ʻe ha taha, tukukehe ʻa e palōfita mo e Palesiteni kuo filí, ʻo maʻu mai e finangalo ʻo e ʻOtuá maʻá e kāingalotu fakalūkufua ʻo e Siasí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko e toko taha pē ʻi he māmani ʻi ha taimi ʻe taha ʻa ia ʻoku foaki ki ai ʻa e mālohí ni mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení” (T&F 132:7). ʻOku tokoni ki he Palesiteni ʻo e Siasí, ʻa hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, he ʻoku nau hoko foki ko e kau palōfita, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahā.

ʻOku totonu ke tau fai e ngaahi meʻa ʻoku fakahā mai ʻe he kau palōfitá ke tau faí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi, he ʻikai teitei tuku ki ha palōfita ke ne takihalaʻi e Siasí:

“He ʻikai teitei fakangofua ʻe he ʻEikí au pe ko ha toe tangata ʻoku hoko ko ha Palesiteni ʻo e Siasí ke ne taki halaʻi ʻa kimoutolu. ʻOku ʻikai ke ʻi he polokalamá ia. ʻOku ʻikai ke ʻi he fakakaukau ia ʻa e ʻOtuá. Kapau te u feinga ke fai ia, ʻe toʻo au ʻe he ʻEikí mei hoku tuʻungá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi [2004], 224).

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo tākiekina ai e Siasí ʻe he palōfita moʻuí?

ʻOku Totonu Ke Tau Poupouʻi e Palōfita ʻa e ʻEikí

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke muimui mo poupou ai ki he palōfitá?

ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku nau tui ngofua ki he kau palōfita ʻo e kuohilí. Ka ʻoku lelei ange ke tui mo muimui ki he palōfita moʻuí. ʻOku tau hiki hotau nimá ke poupouʻi ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí ko e palōfita, tangata kikite mo e tangata maʻu fakahā.

Te tau lava fēfē ʻo poupouʻi ʻa e palōfitá? ʻOku totonu ke tau lotua ia. ʻOku mafatukituki ʻene kavengá pea ʻoku fie maʻu ke fakamālohia ia ʻe he ngaahi lotu ʻa e Kāingalotú.

ʻOku totonu ke tau ako ʻene ngaahi leá. ʻE lava ke tau fakafanongo ki heʻene ngaahi lea ʻi he konifelenisí. ʻE lava foki ke tau totongi ʻa e Ensign pe Liahoná ke tau lava ʻo lau ai ʻene ngaahi lea konifelenisí mo e ngaahi pōpoaki kehe ʻokú ne faí.

ʻOku totonu ke tau muimui kakato ki heʻene ngaahi akonaki fakalaumālié. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tau fili ke muimui fakakonga pē ki heʻene naʻinaʻi fakalaumālié ka tau siʻaki e ngaahi konga ko ia ʻoku ʻikai ke tau saiʻia ai pe konga ʻoku faingataʻá. Naʻe fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau muimui ki he ngaahi akonaki fakalaumālie ʻa ʻEne palōfitá:

“Ke ke tokanga ki heʻene ngaahi lea kotoa pē mo e ngaahi fekau te ne fai kiate koe, ʻo ka ne ka maʻu ia, pea ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoni kakato ʻi hoku ʻaó;

“He ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē” (T&F 21:4–5).

He ʻikai teitei fakangofua ʻe he ʻEikí ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí ke ne takihalaʻi kitautolu.

  • Ko e hā ha meʻa ne toki akonaki ʻaki pe fakamamafaʻi mai kimuí ni ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí?

ʻOku Muiaki Mai ha Ngaahi Tāpuaki Lahi ʻi he Talangofua ki he Palōfitá

Kapau te tau talangofua, kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí, “ ʻE ʻikai ikuna ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí; ʻio, pea ʻe fakamovetevetea atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ki muʻa ʻiate kimoutolu, pea pule ke ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhi ko hoʻomou leleí pea mo e lāngilangi ʻo hono huafá” (T&F 21:6). ʻI he taimi ʻoku tau muimui ai ki he fakahinohino ʻa hotau palōfitá, ʻoku lilingi hifo ai ha ngaahi tāpuaki mei he langí.

Ke lava ʻa e Siasi moʻoní ʻo tuʻu, kuo pau ke “fokotuʻu ki he tuʻunga ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu maka tuliki ʻa Sīsū Kalaisi pē” (ʻEfesō 2:20). ʻOku tau monūʻia ʻi he māmani taʻepaú ni ke maʻu ha palōfita ʻoku fakahā mai ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangaló.

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia, ko e tupu mei hoʻo talangofua ki he naʻinaʻi ʻa e palōfitá?

Ngaahi Potu Folofola Kehé

  • Nōmipa 12:6 (Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou he kau palōfitá)

  • 1 Samuela 9:9 (ui e palōfitá ko e tangata kikite)

  • ʻĀmosi 3:7 (Fakahā ʻe he ʻOtuá ʻEne ngaahi meʻa liló ki he kau palōfitá)

  • Mōsaia 8:16–18 (lava ʻe he tangata kikité ʻo ʻiloʻi e kuohilí mo e kahaʻú)

  • Luke 1:70 (Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou he palōfitá)

  • T&F 45:10, 15 (Folofola ʻa e ʻOtuá he ʻahó ni ʻo hangē ko e kuonga muʻá)

  • 1 Nīfai 22:2 (fakaʻilo ʻe he Laumālié ʻa e ngaahi meʻa ki he kau palōfitá)

  • T&F 68:3–5 (ʻi he taimi ʻoku lea ai e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻo fakatatau mo e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ko e fakakaukau, finangalo mo e leʻo ia ʻo e ʻEikí)

  • T&F 107:65–67, 91–92 (ngaahi fatongia ʻo e Palesiteni ʻo e Siasí)

  • T&F 43:1–7 (ko e palōfitá pē ʻoku fakamafaiʻi ke ne maʻu fakahā maʻá e Siasí)

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

Siosefa Sāmita

ʻĪmisi
Pilikihami ʻIongi

Pilikihami ʻIongi

ʻĪmisi
Sione Teila

Sione Teila

ʻĪmisi
Uilifooti Utalafi

Uilifooti Utalafi

ʻĪmisi
Lōlenisou Sinou

Lōlenisou Sinou

ʻĪmisi
Siosefa F. Sāmita

Siosefa F. Sāmita

ʻĪmisi
Hiipa J. Kalānite

Hiipa J. Kalānite

ʻĪmisi
Siaosi ʻAlipate Sāmita

Siaosi ʻAlipate Sāmita

ʻĪmisi
Tēvita O. Makei

Tēvita O. Makei

ʻĪmisi
Siosefa Filitingi Sāmita

Siosefa Filitingi Sāmita

ʻĪmisi
Hāloti B. Lī

Hāloti B. Lī

ʻĪmisi
Sipenisā W. Kimipolo

Sipenisā W. Kimipolo

ʻĪmisi
ʻEselā Tafu Penisoni

ʻEselā Tafu Penisoni

ʻĪmisi
Hauati W. Hanitā

Hauati W. Hanitā

ʻĪmisi
Kōtoni B. Hingikelī

Kōtoni B. Hingikelī

ʻĪmisi
Tōmasi S. Monisoni

Tōmasi S. Monisoni