Ngaahi Tohí mo e Ngaahi Lēsoní
Vahe 23: Ko e Sākalamēnití


Vahe 23

Ko e Sākalamēnití

ʻĪmisi
Jesus Christ depicted preparing the sacrament for the Last Supper.

Fakafeʻiloaki ʻe Kalaisi ʻa e Sākalamēnití

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi fakaʻilonga ʻo e sākalamēnití ʻo fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí?

ʻOku finangalo ʻa hotau Fakamoʻuí ke tau manatuʻi ʻa ʻEne feilaulau maʻongoʻongá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ke tokoni ki hono fai ʻení, kuó Ne fekau mai ai kiate kitautolu ke tau faʻa fakataha ʻo maʻu ʻa e sākalamēnití.

Ko e sākalamēnití ko ha ouau ia ʻo e lakanga fakataulaʻeiki toputapú ʻoku tokoni ʻi hono fakamanatu kiate kitautolu e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku tau maʻu ʻa e mā mo e vai ʻi he sākalamēnití. ʻOku tau fai ʻeni ko e fakamanatu ʻo Hono sinó mo Hono taʻataʻá, ʻa ia naʻá Ne foaki ko e feilaulau maʻatautolú. ʻI heʻetau maʻu e sākalamēnití, ʻoku tau fakafoʻou ai ʻetau ngaahi fuakava mo ʻetau Tamai Hēvaní.

Ki muʻa pē pea Tutuki ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá Ne fakatahaʻi mai ʻEne kau ʻAposetoló ʻi ha kiʻi loki ʻi ʻolunga. Naʻá Ne ʻafioʻi he ʻikai fuoloa mei ai kuó Ne pekia he kolosí. Ko e taimi fakaʻosi ia te Ne fakataha ai mo e kau tangata ʻofeina ko ʻení ki muʻa peá Ne pekiá. Naʻá Ne fakaʻamu ke nau manatu maʻu pē kiate Ia ka nau lava ʻo toʻa mo tui mālohi.

Naʻá Ne fuofua fakahoko ai e sākalamēnití, ke tokoni ke nau manatu kiate Ia. Naʻá Ne pakipaki ʻa e maá peá Ne tāpuakiʻi ia. Naʻá Ne folofola ange leva, “Toʻo, ʻo kai; ko e fai ʻeni ʻi he fakamanatu ki hoku sinó ʻa ia kuó u foaki ko e totongi maʻamoutolu” (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 26:22). Naʻá Ne toʻo leva ʻa e ipu uainé, ʻo Ne tāpuakiʻi peá Ne ʻoange ki Heʻene kau ʻAposetoló ke nau inu, mo Ne folofola ange, “Ko e fai ʻeni ʻi he fakamanatu ki hoku totó … , ʻa ia ʻoku lilingi koeʻuhí ko kinautolu kotoa pē ʻe tui ki hoku hingoá, ki hono fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 26:24; vakai foki, Mātiu 26:26–28; Maʻake 14:22–24; Luke 22:15–20).

Hili e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne haʻele ki he ongo ʻAmeliká ʻo akoʻi ki he kau Nīfaí ʻa e ouau tatau pē (vakai, 3 Nīfai 18:1–11; 20:1–9). Hili ʻa hono toe fakafoki mai ʻo e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, naʻe toe fekauʻi foki ʻe Sīsū ʻa hono kakaí ke nau kai ʻa e sākalamēnití ko Hono fakamanatu, ʻo Ne pehē, “ʻOku ʻaonga ke faʻa fakataha ʻa e siasí ke kai ʻa e maá mo inu ʻa e uainé ko e fakamanatu ʻo e ʻEiki ko Sīsuú” (T&F 20:75).

Founga ʻOku Fakahoko ʻaki e Sākalamēnití

ʻOku fakamatalaʻi tonu pē ʻe he folofolá ʻa e founga ke fakahoko ʻaki e sākalamēnití. ʻOku fakataha mai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ʻaho Sāpate takitaha ʻo lotu mo kai ʻa e sākalamēnití (vakai, T&F 20:75). ʻOku fakahoko ʻa e sākalamēnití ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku pakipaki ʻa e maá ʻe ha taulaʻeiki pe tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki, peá ne tūʻulutui ʻo tāpuakiʻi ia (vakai, T&F 20:76). ʻOku tufaki leva ʻe ha tīkoni pe tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki, ʻa e mā sākalamēnití ki he haʻofangá. ʻOku tāpuakiʻi leva ʻa e vaí ʻe ha taulaʻeiki pe ko ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki pea tufaki atu ia ki he kāingalotú. Naʻe ʻoange ʻe Sīsū ha uaine ki Heʻene kau ākongá he taimi naʻá Ne fuofua fakahoko ai ʻa e sākalamēnití. Ka ʻi ha fakahā ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, naʻá Ne folofola ai ʻoku ʻikai mahuʻinga ʻa e meʻa ia ʻoku tau kai mo inu he sākalamēnití, kae kehe pē ke tau manatuʻi Ia (vakai, T&F 27:2–3). ʻOku inu vai ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ʻahó ni kae ʻikai ko e uaine.

Kuo fakahā mai ʻe Sīsū ʻa e fakalea totonu ʻo e ongo lotu sākalamēnití. ʻOku totonu ke tau fakafanongo lelei ki he ongo lotu fakaʻofoʻofá ni pea tau feinga ke mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku tau palōmesi ke faí pea mo e meʻa ko ia ʻoku talaʻofa mai kiate kitautolú. Ko e lotu ʻeni ʻoku fai ke tāpuakiʻi ʻaki ʻa e maá:

“ ʻE ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻoku mau kole ki hoʻo ʻafió ʻi he huafa ʻo ho ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ke tāpuakiʻi mo fakatapui ʻa e maá ni ki he ngaahi laumālie ʻo kinautolu kotoa pē ʻe ʻilo aí, ke nau ʻilo ʻi he fakamanatu ki he sino ʻo ho ʻAló, ʻo fakamoʻoniʻi ai ki hoʻoʻafió, ʻe ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻoku nau loto fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo ho ʻAló, pea manatu maʻu ai pē kiate ia, mo tauhi ʻene ngaahi fekau ʻa ia kuó ne tuku kiate kinautolú; koeʻuhí ke ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié. ʻĒmeni” (T&F 20:77).

Ko e lotu ʻeni ʻoku fai ke tāpuakiʻi ʻaki ʻa e vaí:

“ ʻE ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻoku mau kole ki hoʻo ʻafió ʻi he huafa ʻo ho ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ke tāpuakiʻi mo fakatapui ʻa e uainé [vaí] ni ki he ngaahi laumālie ʻo kinautolu kotoa pē ʻe inu aí, ke nau fai ia ʻi he fakamanatu ki he taʻataʻa ʻo ho ʻAló, ʻa ia naʻe lilingi koeʻuhí ko kinautolu; ke nau fakamoʻoniʻi ai ki hoʻo ʻafió, ʻe ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻoku nau manatu maʻu ai pē kiate ia, koeʻuhí ke ʻiate kinautolu ʻa hono Laumālié. ʻĒmeni” (T&F 20:79).

ʻOku fakahoko ʻa e ouau ʻo e sākalamēnití ʻi ha founga faingofua mo molumalu ʻaupito.

  • Mou vakaiʻi lelei ʻa e ongo lotu sākalamēnití. Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea takitaha.

Ko e Ngaahi Fuakava ʻOku Tau Fakafoʻou ʻi he Sākalamēnití

  • Ko e hā ha ngaahi fuakava ʻoku tau fakafoʻou ʻi he sākalamēnití? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻi heʻetau tauhi e ngaahi fuakava ko iá?

ʻOku tau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻEikí ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau kai ai e sākalamēnití. Ko e fuakavá ko ha fepalōmesiʻaki toputapu ia ʻi he vahaʻa ʻo e ʻEikí mo ʻEne fānaú. ʻOku fakahā mahino mai ʻi he ongo lotu sākalamēnití ʻa e ngaahi fuakava ʻoku tau faí. ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fuakava ko iá pea mo honau ʻuhingá.

ʻOku tau fuakava ʻoku tau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI heʻetau fai iá ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau loto fiemālie ke lau fakataha ʻa kitautolu mo Ia pea mo Hono Siasí. ʻOku tau tukupā ke tokoni kiate Ia mo hotau kāingá. ʻOku tau palōmesi he ʻikai ke tau fakamaaʻi pe fakangalikoviʻi ʻa e huafa ko iá.

ʻOku tau fuakava ke manatu maʻu pē kia Sīsū Kalaisi. Ko Ia mo ʻEne misioná te Ne tākiekina maʻu pē ʻa ʻetau ngaahi fakakaukaú, ngaahi ongo ne tau maʻú, mo ʻetau ngaahi tōʻongá.

ʻOku tau palōmesi ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

ʻOku tau toʻo kiate kitautolu ʻa e ngaahi tufakanga ko ʻení ʻi he taimi ʻoku papitaiso ai kitautolú (vakai, T&F 20:37; Mōsaia 18:6–10). Ko ia ko e taimi ʻoku tau maʻu ai e sākalamēnití, ʻoku tau fakafoʻou ai ʻetau ngaahi fuakava naʻa tau fai ʻi he papitaisó. Naʻe foaki mai ʻe Sīsū ʻa e sīpinga ki hono maʻu ʻo e sākalamēnití (vakai, 3 Nīfai 18:1–12) peá Ne folofola mai ko e taimi ʻoku tau muimui ai ki he sīpinga ko ʻení, ʻo fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá mo tui ki Hono huafá, te tau maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá (vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 26:24).

Naʻe talaʻofa mai ʻa e ʻEikí ʻo kapau te tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, te tau maʻu maʻu pē ʻa Hono Laumālié. Ko e tokotaha ko ia ʻoku takiekina ʻe he Laumālié, te ne maʻu ʻa e ʻilo, tui, mālohi mo e angatonu ke maʻu ai e moʻui taʻengatá.

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakamanatu ʻaki e ngaahi talaʻofa ko ʻení ʻi he lolotonga ʻo e uiké?

Ko Hotau Lotó ʻi he Taimi ʻOku Tau Kai Sākalamēniti Aí

  • Te tau teuteu fēfē ke maʻu e sākalamēnití? Ko e hā te tau lava ʻo fakakaukau ki ai lolotonga e sākalamēnití ke tokoni ke tau manatuʻi e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí?

ʻOku totonu ke tau mateuteu fakalaumālie kimuʻa pea tau toki kai e sākalamēnití. Naʻe fakamamafaʻi mai ʻe he ʻEikí ʻoku ʻikai totonu ke kai sākalamēniti ha taha ʻoku taʻefeʻunga. ʻOku ʻuhinga iá kuo pau ke tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá kimuʻa pea tau toki kai sākalamēnití. ʻOku pehē ʻe he folofolá, “Kapau kuo fai angahala ʻe ha taha, ʻoua naʻá ne kai mo inu kae ʻoua ke ne fai ha fakalelei” (T&F 46:4). Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻene kau ākonga Nīfai ʻe toko hongofulu mā uá ke, “ʻOua naʻa mou tuku ke maʻu ʻe ha taha ʻoku mou ʻiloʻi ʻa hoku kakanó mo hoku totó ʻi heʻene taʻefeʻungá ʻo ka mou ka tapuakiʻi mo tufaki ia; he ko ia ʻokú ne kai mo inu ʻi hoku kakanó mo e totó ʻi heʻene taʻefeʻungá, ʻokú ne kai mo inu ʻa e malaʻia ki hono laumālié” (3 Nīfai 18:28–29).

Lolotonga e ouau sākalamēnití, ʻoku totonu ke tau toʻo atu mei hotau ʻatamaí ʻa e ngaahi fakakaukau fakaemāmani kotoa pē. ʻOku totonu ke tau ongoʻi faʻa lotu mo ʻapasia. ʻOku totonu ke tau fakakaukau ki he Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí pea tau houngaʻia ai. ʻOku totonu ke tau vakavakaiʻi ʻetau moʻuí mo kumi ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ai. ʻOku totonu ke tau fakafoʻou ʻetau tukupā ke tauhi e ngaahi fekaú.

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau haohaoa ka tau toki kai ʻi he sākalamēnití, ka kuo pau ke tau maʻu ʻa e laumālie fakatomala ʻi hotau lotó. ʻOku hanga ʻe he faʻahinga loto ʻoku tau kai ʻaki e sākalamēnití, ʻo takiekina e ongo te tau maʻu aí. Kapau te tau kai e sākalamēnití ʻi he loto maʻa, te tau maʻu e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí.

  • ʻOku mou pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fakatupulaki ai hotau mālohinga fakalaumālié ʻe heʻetau kai ʻi he moʻui taau ʻa e sākalamēnití?

Ngaahi Potu Folofola Kehé