Ngaahi Tohí mo e Ngaahi Lēsoní
Vahe 21: Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní


Vahe 21

Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻĪmisi
A young girl being confirmed. Two men are standing behind her with their hands on her head.

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní

Naʻa tau ako ʻi he vahe 7 ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha mēmipa ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Ko ha “tokotaha ia ko e Laumālié pē” (T&F 130:22). ʻOku ʻikai ke ne maʻu ʻa e sino ʻo e kakano mo e hui. ʻE lava ke aʻu hono mālohí ki he feituʻu kotoa pē ʻi he taimi pē ʻe taha. Ko ʻene misioná ke fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló pea mo e moʻoni kotoa pē. ʻIkai ke ngata aí, ʻoku fakamaʻa mo fakahaohaoaʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo teuteuʻi ai kitautolu ke tau nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakamaʻa ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hotau lotó ke ʻoua naʻa tau toe maʻu ha holi ke fai kovi.

ʻOku ʻi ai ha faikehekehe ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Te tau ako ʻi he vahe ko ʻení ki he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e founga ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e meʻafoaki maʻongoʻongá ni mei he ʻOtuá.

Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

  • Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha faingamālie ia—ʻoku foaki ki he kakai kuo nau tui kia Sīsū Kalaisi, papitaiso mo hilifakinima ʻo fakamaʻu ko e kau mēmipa ʻo e Siasí—ke nau hokohoko atu hono maʻu ʻo ha fakahinohino mo ha ueʻi fakalaumālie mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita ʻoku tau tui ʻoku tau ʻinasi ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní he taimí ni ʻo hangē pē ko ia ne hoko ʻi he kuonga ʻo e kau fuofua ʻAposetoló. ʻOku tau tui ki hono kakato, mālohi, maʻongoʻonga mo e nāunauʻia ʻo e meʻafoaki ko ʻení. (Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 112–113.)

ʻE lava ke takiekina fakataimi ha taha ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní neongo ʻoku teʻeki ai ke ne maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, T&F 130:23). Ka he ʻikai hokohoko atu e tataki ko ʻení kae ʻoua kuo papitaiso mo maʻu ʻe he tokotaha ko iá ʻa e hilifaki ʻo e nima ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau lau ʻi he Ngāue vahe 10 naʻe ueʻi ʻa e sōtia Loma ko Koniliusí ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ka naʻe ʻikai ke maʻu ʻe Koniliusi ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kae ʻoua kuó ne papitaiso. Naʻe akonaki mai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá kapau naʻe ʻikai ke papitaiso ʻa Koniliusi mo ne maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe mei mavahe meiate ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ia (vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, 112).

Ko e kakai ko ia he ʻahó ni ʻoku teʻeki ai ke nau kau ki he Siasí, ʻoku nau ʻiloʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná (vakai, Molonai 10:4–5). Ka ʻoku mavahe ʻa e muʻaki fakamoʻoni ko iá meiate kinautolu ʻo kapau he ʻikai ke nau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai ke nau maʻu ʻa e fakapapau hokohoko ko ia ʻe lava ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko Hono Maʻu e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

  • Ko e hā kuo pau ke tau fai ke maʻu ai pē ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Hili hono papitaiso ʻo e kakaí, ʻoku fakamaʻu kinautolu ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí pea foaki kiate kinautolu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nima. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko kinautolu ʻoku maʻu ʻa e tuí ke mo fakamaʻu ʻa kinautolu ki hoku siasí, ʻi he hilifaki ʻo e nima, pea te u foaki ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu” (T&F 33:15).

ʻE lava ʻe he kaumātuʻa moʻui taau kotoa pē ʻo e Siasí ʻi hano fakamafaiʻi ia, ke ne foaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki ha taha kehe. Ka ʻoku ʻikai fakapapauʻi mai ia ʻe maʻu ʻe he tokotaha ko iá ha ueʻi mo ha tataki fakalaumālie mei he Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhí pē ko hono hilifakinima ia ʻe he kaumātuʻá. Kuo pau ke “maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” ʻe he tokotaha kotoa pē. ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻe hoko mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau faivelenga mo holi ke maʻu ha tokoni mei he talafekau fakalangi ko ʻení.

Kuo pau ke tau feinga fakamātoato ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ka tau moʻui taau ke maʻu e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Kuo pau ke tau tauhi ke maʻa ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá.

Ko Hono ʻIloʻi e Takiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOku faʻa fetuʻutaki fakalongolongo pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ia mo kitautolu. ʻOku faʻa lau ki heʻene takiekiná ko ha “kihiʻi leʻo mālie” (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:9–12; Hilamani 5:30; T&F 85:6). Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo pehē: “ʻOku lea ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha leʻo ʻokú ke ongoʻi ʻo lahi ange ia ʻi hoʻo fanongó. … ʻI heʻetau talanoa fekauʻaki mo e ʻfakafanongo’ ki he ngaahi fanafana ʻa e Laumālié, ko e taimi lahi ʻoku fakamatala ʻe ha toko taha ha ueʻi fakalaumālie ʻaki ʻene pehē, ‘Ne u maʻu ha ongo …’” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “Ko e leʻo ko ʻeni ʻo e Laumālié, ʻoku lea vaivai ia ʻo ne ueʻi koe ki he meʻa ke fai pe leaʻakí pe ko ʻene fakatokanga atu kiate koe” (ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 77; pe Ensign, Nov. 1994, 60).

Taha ʻo e Ngaahi Meʻafoaki Maʻongoʻonga Taha ʻa e ʻOtuá

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻe lava ke tau maʻu ʻo fakafou ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻafoaki maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú. ʻOku lava ke fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ʻetau ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko e Kalaisí ʻa Sīsū pea kuo toe fakafoki mai ʻa Hono Siasí ki he māmaní. ʻE lava ke tau maʻu e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakahaaʻi mai kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke tau faí (vakai, 2 Nīfai 32:5). ʻOku fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke teuteuʻi kitautolu ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke tau fiefia ʻi he ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié (vakai ki he vahe 22 ʻo e tohí ni). ʻE lava foki ke ʻomi ʻe he meʻafoaki maʻongoʻonga ko ʻeni mei heʻetau Tamai Hēvaní, ha nonga ki hotau lotó pea mo ha loto mahino ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá (vakai, 1 Kolinitō 2:9–12).

  • Ko e hā ʻoku hoko ai e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e taha ʻo e ngaahi meʻafoaki maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú?

Ngaahi Potu Folofola Kehé