Ngaahi Tohí mo e Ngaahi Lēsoní
Vahe 41: Ko e Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié


Vahe 41

Ko e Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié

ʻĪmisi
A mother in a wheelchair is surrounded by three young children. They are in a cemetery in front of a tombstone.

Moʻui hili ʻa e Maté

  • Ko e hā ʻoku hoko kiate kitautolu hili ʻetau maté?

Naʻe teuteuʻi ʻe he Tamai Hēvaní ha palani ki hotau fakamoʻuí. Naʻe kau ʻi Heʻene palaní ʻa ʻEne fekauʻi mai kitautolu mei Hono ʻaó ke tau nofo ʻi he māmaní pea maʻu ha sino fakamatelie ʻo e kakano mo e toto. ʻE iku ʻo mate hotau sinó pea ʻalu ʻa hotau laumālié ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Ko e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ko ha feituʻu ia ʻo e tatali, ngāue, ako pea ki he kau angatonú, ko ha feituʻu ia ʻo e mālōlō mei he hohaʻá mo e mamahí. ʻE nofo ai hotau laumālié kae ʻoua kuo taimi e toetuʻú. Pea ʻe toe fakataha leva hotau sino fakamatelié mo hotau laumālié pea te tau maʻu ʻa e nāunau kuo tau teuteu ki aí (vakai ki he vahe 46 ʻo e tohí ni).

Kuo fifili ha tokolahi pe ʻoku fēfē ʻa e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Kuo ʻomi ʻe he folofolá mo e kau palōfita he ngaahi ʻaho kimui ní, ha ngaahi fakamatala ʻo fekauʻaki mo e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié.

  • Ko e hā ha fiemālie ʻokú ke maʻu mei hoʻo ʻiloʻi ko ia ʻoku hoko atu e moʻuí hili ʻa e maté? Te tau fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e mahino ʻoku tau maʻu ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ke fakafiemālieʻi ʻaki e niʻihi kehé?

ʻOku Tuʻu ʻi Fē ʻa e Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié?

Kuo pehē ʻe he kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻoku ʻikai mamaʻo meiate kitautolu e ngaahi laumālie ʻo kinautolu kuo maté. Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni: “ ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku fuʻu manifi fau e veili ʻi he vahaʻa ʻo e moʻuí ni mo e moʻui ka hokó. ʻOku ʻikai mamaʻo meiate kitautolu ʻa e niʻihi kuo mavahe atú” (ʻi he Conference Report, Apr. 1971, 18; pe Ensign, June 1971, 33). Naʻe ako mai ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ko e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻoku ʻi he māmaní ia ʻo ne ʻākilotoa kitautolu (vakai, Ngaahi Akonaki ‘a e Kau Palesiteni ‘o e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 322).

Ko e Hā ʻa e Natula ʻo Hotau Laumālié?

ʻOku fōtunga tatau pē hotau laumālié mo hotau sino fakamatelié, ka ʻoku haohaoa ʻaupito e fōtunga ia hotau laumālié (vakai, ʻEta 3:16). ʻOku mavahe atu e ngaahi laumālié mei he māmaní mo honau loto mateakiʻi pe loto fakafepaki ki he ngaahi meʻa ʻo e māʻoniʻoní (vakai, ʻAlamā 34:34). ʻOku nau maʻu pē ʻa e uʻa mo e holi tatau naʻa nau maʻu ʻi heʻenau kei moʻui ʻi he māmaní. Ko e laumālie kotoa pē ʻoku ʻi he fōtunga ʻo e kakai lalahí. Naʻa nau ʻi he fōtunga pē ʻo e kakai lalahí ki muʻa pea nau omi ki he moʻui matelié pea ʻoku nau ʻi he fōtunga pē ʻo e kakai lalahí hili ʻa e maté, ʻo tatau ai pē kapau naʻa nau mate heʻenau kei pēpē valevalé pe tuʻunga longaʻi fānaú (vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita [1998], 152–53).

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻiloʻi ʻe maʻu ʻe hotau laumālié ʻa e ʻulungāanga tatau pē ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié, mo ia ʻoku tau maʻu he taimi ní?

Ko e Hā e Ngaahi Tūkunga ʻi he Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié?

Naʻe akonaki mai ʻa ʻAlamā ko e palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻo fekauʻaki mo ha faʻahi pe tuʻunga ʻe ua ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié:

“Ko e ngaahi laumālie ʻo e faʻahinga ʻoku māʻoniʻoní ʻe tali ʻa kinautolu ki ha potu ʻo e fiefia, ʻa ia ʻoku ui ko palataisi, ko ha potu ʻo e mālōlō, ko ha potu ʻo e melino, ʻa ia te nau mālōlō ai mei heʻenau ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē mo e hohaʻa kotoa pē mo e mamahi.

“Pea ʻe toki hoko ʻo pehē, ko e laumālie ʻo e kau fai angahalá, ʻio, ʻa e faʻahinga ʻoku angakoví—he vakai, ʻoku ʻikai ke nau maʻu hano konga pe tufakanga ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí; he vakai, naʻa nau fili ʻa e ngaahi ngāue kovi kae ʻikai ko e lelei; ko ia naʻe hū ai ʻa e laumālie ʻo e tēvoló kiate kinautolu, ʻo ne nofoʻia ʻa honau sinó—pea ʻe kapusi ki tuʻa ʻa e faʻahingá ni ki he fakapoʻuli ʻoku ʻi tuʻá; ʻe ʻi ai ʻa e tangi, mo e ngala, mo e fengaiʻitaki ʻo e nifo, pea ʻe hoko ʻeni koeʻuhi ko ʻenau hia ʻanautolu pē, he naʻe taki fakapōpulaʻi ʻa kinautolu ʻi he faʻiteliha ʻa e tēvoló.

“Ko ʻeni ko e tuʻunga ʻeni ʻe ʻi ai ʻa e laumālie ʻo e kau fai angahalá, ʻio, ʻi he fakapoʻulí, pea ʻi ha tuʻunga fakamanavahē mo e ilifia ʻi he ʻamanakí, ki he tuputāmaki kakaha ʻo e houhau ʻo e ʻOtuá kiate kinautolú; ko ia ʻoku nau nofo ʻi he tuʻunga ko ʻení, ʻo hangē ko e kau māʻoniʻoni ʻi palataisí, kae ʻoua kuo aʻu ki he taimi ʻo ʻenau toetuʻú” (ʻAlamā 40:12–14).

ʻOku fakafaʻahinga e ngaahi laumālié ʻo fakatatau ki he tuʻunga haohaoa ʻo ʻenau moʻuí pea mo ʻenau talangofua ki he finangalo ʻo e ʻEikí ʻi he māmaní. ʻOku fakamavahevaheʻi ʻa e angatonú mei he kau angahalá (vakai, 1 Nīfai 15:28–30), ka ʻe lava ke fakalakalaka ʻa e ngaahi laumālié ʻi heʻenau ako e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo moʻuiʻaki kinautolú. ʻE lava ke akoʻi ʻe he ngaahi laumālie ʻi palataisí, ʻa e ngaahi laumālie ʻi he fale fakapōpulá (vakai, T&F 138).

Palataisi

Fakatatau mo e palōfita ko ʻAlamaá, ʻoku mālōlō e kau angatonú mei heʻenau hohaʻa mo e mamahi ʻi he māmaní. Ka ʻoku nau kei femoʻuekina pē hono fai e ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻe mamata ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi ha meʻa-hā-mai naʻe hili pē hono tutuki ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá Ne ʻaʻahi ki he kau angatonú ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié. Naʻá ne fili ha kau talafekau peá Ne foaki kiate kinautolu ʻa e mālohi mo e mafai mo fakamafaiʻi kinautolu ke nau “ ʻalu atu ʻo ʻave ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí kiate kinautolu naʻe ʻi he fakapoʻulí, ʻio ki he ngaahi laumālie kotoa pē ʻo e tangatá” (T&F 138:30).

ʻOku fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié pea ʻoku hokohoko atu ai e fua fatongia ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí (vakai, T&F 138:30). Naʻe akonaki mai ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi ʻo pehē: “ʻOku maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki tatau pē ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. … Ko e ʻAposetolo, Fitungofulu mo e Kaumātuʻa mo e ngaahi tuʻunga pehē kotoa pē, naʻe mate ʻi he tuí, ʻoku nau hū atu pē ʻo fai ʻa e ngāue fakalotú ʻi heʻenau fakalaka atu pē ko ia ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí” (Deseret News, Jan. 25, 1882, 818).

ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí. Naʻe mamata ʻa Palesiteni Setetaia M. Kalānite, naʻe hoko ko ha tokoni kia Pilikihami ʻIongi, ki he maama ʻo e ngaahi laumālié pea naʻá ne fakamatalaʻi kia Hiipa C. Kimipolo ʻa e fokotuʻutuʻu ʻoku fai aí: “Naʻá ne pehē naʻe vahevahe fakafāmili ʻa e kakai naʻá ne mamata ki aí. … Naʻá ne pehē, ‘ ʻI heʻeku vakai atu ki he ngaahi fāmilí, naʻe ʻikai kakato ha niʻihi, … he naʻá ku mamata ki ha ngaahi fāmili naʻe ʻikai ngofua ke nau omi ʻo nofo fakataha koeʻuhí he naʻe ʻikai ke nau faivelenga ʻi honau uiuiʻi hení’” (Deseret News, Dec. 10, 1856, 316–17).

Fale Fakapōpula ʻo e Ngaahi Laumālié

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻAposetolo ko Pitá ko e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ko ha fale fakapōpula, he ʻoku pehē ia ki ha niʻihi (vakai, 1 Pita 3:18–20). ʻOku ʻi he fale fakapōpula fakalaumālié, ʻa e ngaahi laumālie ko ia kuo teʻeki ai ke nau maʻu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku maʻu ʻe he ngaahi laumālie ko ʻení ʻa e tauʻatāina ke filí pea ʻe lava ke ʻahiʻahiʻi kinautolu ʻe he leleí mo e koví fakatouʻosi. Kapau te nau tali ʻa e ongoongoleleí mo e ngaahi ouau kuo fakahoko maʻanautolu ʻi he temipalé, ʻe lava ke nau mavahe mai mei he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié ke nau nofo ʻi palataisi.

ʻOku ʻi he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié foki ʻa kinautolu ne nau fakasītuʻaʻi ʻa e ongoongoleleí hili hono malangaʻi kiate kinautolu ʻi he māmaní pe ʻi he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku mamahi e ngaahi laumālie ko ʻení ʻi ha tūkunga ʻoku ui ko heli. Kuo nau toʻo atu ʻa kinautolu mei he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe folofola, “He vakai, ko au, ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala; ka ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fakatomala kuo pau ke nau mamahi ʻo hangē pē ko aú; ʻa ia ko e mamahi naʻe langaki ai ʻa ʻeku tetetete ʻaʻaku, ʻa ia ko e ʻOtuá, ko e tokotaha ʻoku mālohi tahá, koeʻuhí ko e mamahí, pea mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi” (T&F 19:16–18). Hili ʻenau mamahi koeʻuhí ko ʻenau ngaahi angahalá, ʻe fakaʻatā leva ʻa kinautolu ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ke nau maʻu e tuʻunga māʻulalo taha ʻo e nāunaú, ʻa ia ko e puleʻanga fakatilesitialé.

  • Ko e hā ha founga ʻoku faitatau ai ʻa e ngaahi tūkunga ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié pea mo e ngaahi tūkunga ʻo e moʻui ko ʻení?

Ngaahi Potu Folofola Kehé

  • 1 Pita 4:6 (malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ki he kau pekiá)

  • Mōsese 7:37–39 (teuteuʻi ʻo e fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié ki he kau angahalá)

  • T&F 76 (fakahā ʻo fekauʻaki mo e ngaahi puleʻanga ʻo e nāunaú)

  • Luke 16:19–31 (ikuʻanga ʻo e tokotaha paeá mo e tangata koloaʻiá ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié)