Ngaahi Tohí mo e Ngaahi Lēsoní
Vahe 34: Ko Hono Fakatupulaki Hotau Ngaahi Talēnití


Vahe 34

Ko Hono Fakatupulaki Hotau Ngaahi Talēnití

ʻĪmisi
A male art student painting as he looks away at a model or object that he is painting.

ʻOku Kehekehe Kotoa pē Hotau Ngaahi Talēnití mo e Meʻa Te Tau Lavá

Naʻe foaki mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke tau maʻu kotoa pē ha ngaahi meʻafoaki makehe, ngaahi talēniti mo ha ngaahi meʻa te tau malava. ʻI hono fāʻeleʻi kitautolú, ne tau omi ai mo e ngaahi meʻafoaki, ngaahi talēniti mo e ngaahi ivi makehe ko ʻení (vakai ki he vahe 2 ʻi he tohí ni).

Ko ha takimuʻa maʻongoʻonga ʻa e palōfita ko Mōsesé ka naʻá ne fie maʻu e tokoni ʻa hono tokoua ko ʻĒloné ke ne hoko ko ha tokotaha lea maʻana (vakai, ʻEkesōtosi 4:14–16). ʻOku hoko hatau niʻihi ko ha kau takimuʻa ʻo hangē ko Mōsesé pe ko ha kau tangata faiva lea ʻo hangē ko ʻĒloné. ʻE lava lelei hatau niʻihi ʻo hiva pe tā ha meʻalea. ʻOku ʻi ai hatau niʻihi ʻoku sipoti lelei pe nimameaʻa. ʻE lava ke kau he ngaahi talēniti ʻoku tau maʻú ʻa e maʻu ʻo ha mahino ki he niʻihi kehé, faʻa kātakí, loto fiefiá pea mo e malava ko ia ke akoʻi e niʻihi kehé.

  • Ko e hā ha founga kuo ʻaonga ai kiate koe ha talēniti ʻo e niʻihi kehé?

ʻOku Totonu ke Tau Fakaʻaongaʻi mo Fakalakalaka Hotau Ngaahi Talēnití

  • Te tau lava fēfē ʻo fakatupulaki hotau ngaahi talēnití?

ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke fakatupulaki hotau ngaahi talēniti kuo foaki maí. ʻOku tau fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai lahi hotau ngaahi talēnití pe kuo faitāpuekina e niʻihi kehé ia ke lahi ange meʻa te nau lavá ʻiate kitautolu. ʻOku ʻikai ke tau fakaʻaongaʻi he taimi ʻe niʻihi hotau ngaahi talēnití ko ʻetau manavasiʻi he ʻikai ke tau lava ʻo fai ia pe ko hano fakaangaʻi kitautolu ʻe he niʻihi kehé. ʻOku ʻikai totonu ke tau fūfuuʻi hotau ngaahi talēnití. ʻOku totonu ke tau fakaʻaongaʻi kinautolu. ʻE mamata leva ai ʻa e niʻihi kehé ki heʻetau ngaahi ngāue leleí pea nau fakalāngilangiʻi ʻetau Tamai Hēvaní (vakai, Mātiu 5:16).

ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa kuo pau ke tau fai ke fakatupulaki ʻaki hotau ngaahi talēnití. ʻUluakí, kuo pau ke tau ʻiloʻi hotau ngaahi talēnití. ʻOku totonu ke tau vakavakaiʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi hotau mālohingá mo e meʻa te tau lavá. ʻE lava ke tokoni mai hotau fāmilí mo e kaungāmeʻá ke tau fai ʻeni. ʻOku totonu ke tau kole ki heʻetau Tamai Hēvaní ke tokoni mai ke tau ʻilo ange ki hotau ngaahi talēnití.

Uá, kuo pau ke tau loto fiemālie ke fakaʻaongaʻi ha taimi mo ha ivi ke fakatupulaki ʻaki ʻa e talēniti ʻoku tau fekumi ki aí.

Tolú, kuo pau ke tau tui ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní pea kuo pau ke tau falala foki kiate kitautolu pē.

Faá, kuo pau ke tau ako ʻa e ngaahi poto ʻoku fie maʻu ke tau fakatupulaki ʻaki hotau ngaahi talēnití. ʻE lava ke tau fai ʻeni ʻaki haʻatau kau atu ki ha kalasi, kole ki hatau kaungāmeʻa ke ne akoʻi kitautolu pe ko haʻatau lau ha tohi.

Nimá, kuo pau ke tau toutou fakaʻaongaʻi hotau talēnití. ʻOku fie maʻu ki he talēniti kotoa pē, ha feinga mo ha ngāue kae fakalakalaka. Ko e taukei ko ia hono fai ʻo ha talēniti, kuo pau ke ngāueʻi ia.

Onó, kuo pau ke tau vahevahe hotau talēnití mo e niʻihi kehé. ʻOku tupulaki hotau ngaahi talēnití he taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai kinautolú (vakai, Mātiu 25:29).

ʻE faingofua kotoa e ngaahi founga ko ʻení ʻo kapau te tau lotu mo fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí. ʻOkú Ne finangalo ke tau fakatupulaki hotau ngaahi talēnití pea te Ne tokoniʻi kitautolu.

Te Tau Lava ʻo Fakatupulaki Hotau Ngaahi Talēnití Neongo Hotau Ngaahi Vaivaí

  • Te tau lava fēfē ʻo fakatupulaki hotau ngaahi talēnití neongo hotau ngaahi vaivaí?

Koeʻuhí ko hotau tuʻunga matelié mo e tuʻunga hingá ko ia ʻoku ʻi ai ai hotau ngaahi vaivai. ʻE lava ke ikunaʻi hotau vaivaí mo e natula hingá, ʻi he tokoni mai ʻa e ʻEikí (vakai, ʻEta 12:27, 37). Naʻe faʻu ʻe Piitouveni ʻene hiva tuʻukimuʻa tahá, hili ʻene tulí. Naʻe ikunaʻi ʻe ʻĪnoke ʻene lea tuaí, ka ne hoko ko ha faiako maʻongoʻonga (vakai, Mōsese 6:26–47).

ʻOku ʻi ai ha kau ʻatelita maʻongoʻonga naʻe pau ke nau ikunaʻi ha ngaahi vaivai fakaesino ki muʻa pea nau toki lava ʻo fakatupulaki honau ngaahi talēnití. ʻOku hoko ʻa Seli Meeni ko ha sīpinga ai. “ Naʻá ne poliō ʻi hono taʻu nimá. … Naʻe ʻave fakaʻaho ia ʻe heʻene ongomātuʻá ki ha vai kaukauʻanga ʻo na fakaʻamu ʻe tokoni ʻa e vaí ke pukepuke hake hono ongo nimá ʻi heʻene feinga ke toe fakaʻaongaʻi kinauá. ʻI he lava ko ia ke ne hiki hake hono umá ʻiate ia pē mei he loto vaí, naʻá ne tangi heʻene fiefiá. Ko ʻene taumuʻa hokó leva ke kakau mei he tafaʻaki fakamāokupu ʻe taha ʻo e vai kaukauʻangá ki he tafaʻaki ʻe tahá, peá ne feinga leva ke ne kakauʻi fakalōloa e vai kaukauʻangá pea hili iá, naʻá ne toutou fai ia. Naʻá ne toutou feinga pē, mo kakau mo kātaki ʻi he ʻaho kotoa pē, kae ʻoua kuó ne ikunaʻi ʻa e mētali koula he [ʻOlimipikí] feʻauhi kakau hangē ha pepé (butterfly strokes)—ʻa ia ko e taha ia ʻo e ngaahi founga kakau faingataʻa tahá” (Marvin J. Ashton, ʻi he Conference Report, Apr. 1975, 127; pe Ensign, May 1975, 86).

Naʻe ikunaʻi ʻe Hiipa J. Kalānite ha konga lahi ʻo hono ngaahi vaivaí ʻo ne liliu kinautolu ke hoko ko ha ngaahi talēniti. Naʻe hoko e ngaahi lea ko ʻení ko ʻene motó: “Ko ia ʻoku tau vilitaki ʻi hono fakahokó ʻoku fakaʻau ke faingofua ange kiate kitautolu; ʻo ʻikai koeʻuhí he kuo liliu hono angá, ka koeʻuhí he kuo fakatupulaki hotau mālohi ke fakahoko iá” (ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hiipa J. Kalānite [2002], 40).

ʻE Tāpuakiʻi Kitautolu ʻe he ʻEikí Kapau Te Tau Fakaʻaongaʻi Fakapotopoto Hotau Ngaahi Talēnití

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita, “Kuo maʻu ʻe he foha mo e ʻofefine kotoa pē ʻo e ʻOtuá ha talēniti, pea kuo pau ke ʻekea mei he tokotaha kotoa pē ʻa e anga hono fakaʻaongaʻi pe fakaʻaongaʻi taʻe fakapotopoto ʻo e talēniti ko iá” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 370). Ko e talēnití ko ha tufakanga tauhi ia (fatongia ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá). ʻOku fakahā mai ʻe he talanoa fakatātā ʻo e ngaahi talēnití ko e taimi ʻoku tau fakahoko lelei ai hotau fatongia tauhí, ʻe toe foaki mai kiate kitautolu ha ngaahi fatongia maʻongoʻonga ange. Kapau ʻoku ʻikai lelei ʻetau faifatongiá, ʻe toʻo meiate kitautolu hotau fatongia tauhí. (Vakai, Mātiu 25:14–30.)

ʻOku fakahā mai foki ʻi he folofolá ʻe fakamaauʻi kitautolu mo ʻetau ngaahi ngāué (vakai, Mātiu 16:27). ʻI heʻetau fakatupulaki mo fakaʻaongaʻi hotau ngaahi talēnití maʻá e kakai kehé, ʻoku tau fakahoko ai ha ngaahi ngāue lelei.

ʻOku hōifua mai e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi fakapotopoto ai hotau ngaahi talēnití. Te Ne faitāpuekina kitautolu ʻo kapau te tau fakaʻaongaʻi hotau ngaahi talēnití ke ʻaonga ki he niʻihi kehé pea mo langa hake ʻa Hono puleʻangá ʻi he māmaní. ʻOku kau he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻú, ʻa e fiefiá mo e ʻofá, ʻa ia ʻoku maʻu mei he tokoni ki hotau kāinga ʻi he māmaní. ʻOku tau ako foki ai ʻa e mapuleʻi kitá. ʻOku mahuʻinga e ngaahi meʻa kotoa ko ʻení ʻo kapau te tau moʻui taau ke toe nofo fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní.

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo ha kakai kuo fakatupulaki honau ngaahi talēnití koeʻuhí ko ʻenau fakaʻaongaʻi fakapotopoto kinautolú? (Fakakaukau ki ha kakai ʻoku mou ʻiloʻi pe kakai ʻi he folofolá pe hisitōlia ʻo e Siasí.)

Ngaahi Potu Folofola Kehé