Ngaahi Tohí mo e Ngaahi Lēsoní
Vahe 44: Ko e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí


Vahe 44

Ko e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
The resurrected Jesus Christ (wearing white robes with a magenta sash) standing above a large gathering of clouds. Christ has His arms partially extended. The wounds in the hands of Christ are visible.

Ko e nofo ʻamanaki atu ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí

Hili ha ʻaho ʻe fāngofulu mei he Toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻá Ne fakataha atu mo ʻEne kau ʻApsoetoló ki he Moʻunga ʻŌlivé. Ne hokosia ʻa e taimi ke mavahe atu ai ʻa Sīsū mei he māmaní. Kuó Ne fakakakato kotoa e ngāue naʻe pau ke Ne fai he taimi ko iá. Kuo pau ke Ne foki atu ki heʻetau Tamai Hēvaní kae ʻoua ke hokosia ʻa e taimi ke Ne toe Hāʻele ʻAngaua mai aí.

Hili hono fakahinohinoʻi ʻe Sīsū ʻa ʻEne kau ʻAposetoló, naʻá Ne hāʻele hake leva ki he langí. ʻI he kei sio fakamamaʻu hake ʻa e kau ʻAposetoló ki he langí, naʻe tuʻu ha ongo ʻāngelo ʻe toko ua ʻi honau tafaʻakí ʻo pehē ange, “ ʻA e kau tangata Kāleli, ko e hā ʻoku mou tutuʻu mo sio fakamamaʻu ai ki he langí? ko e Sīsū ko ia, kuo ʻave ʻiate kimoutolu ki langí, ʻe pehē pē ʻene toe haʻu ʻo hangē ko hoʻomou mamata ʻene ʻalú” (Ngāue 1:11).

Talu mei he taimi ko iá ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni, mo e nofo ʻamanaki fiefia atu ʻa e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻene Hāʻele ʻAngaua maí.

Ko e Hā ʻe Fai ʻe Sīsū ʻi Heʻene Toe Hāʻele Maí?

ʻI he tami ʻe toe hāʻele mai ai ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní, te Ne fai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

  1. Te Ne fakamaʻa ʻa e māmaní. ʻI he taimi ʻe toe hāʻele mai ai ʻa Sīsuú, te Ne hāʻele mai ʻi he māfimafi mo e nāunau lahi. ʻE fakaʻauha ai ʻa e kau angahalá. ʻE tutu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku taʻetotonú pea ʻe fakamaʻa ʻa e māmaní ʻaki ha afi (vakai, T&F 101:24–25).

  2. Te Ne fakamaauʻi ʻa Hono kakaí. ʻI he toe hāʻele mai ʻa Sīsuú, te Ne fakamaauʻi ʻa e ngaahi puleʻangá pea fakamavaheʻi ʻa e kau māʻoniʻoní mei he kau angahalá (vakai, Mātiu 25:31–46; vakai foki ki he vahe 46 ʻo e tohí ni). Naʻe tohi ʻe Sione Fakahā ʻo fekauʻaki mo e fakamaau ko ʻení ʻo pehē: “Ne u mamata ki he ngaahi nofoʻa fakaʻeiʻeiki, mo kinautolu naʻe nofo ai, pea naʻe tuku ʻa e fakamāu kiate kinautolu: pea ne u mamata ki he ngaahi laumālie ʻo kinautolu naʻe tutuʻu honau ʻulú ko e meʻa ʻi he fakamoʻoni kia Sīsū, mo e folofola ʻa e ʻOtuá, … pea naʻa nau moʻui, mo pule mo Kalaisi ʻi he taʻu ʻe taha afe.” Ko e kau angahala naʻá ne mamata ki aí, naʻe “ ʻikai te nau toe moʻui kae ʻoua ke kakato ʻa e taʻu ʻe afe” (Fakahā 20:4–5; vakai foki, T&F 88:95–98).

  3. Te Ne kamata ʻa e Nofotuʻí. Ko e Nofotuʻí, ko e taʻu ia ʻe tahaafe ʻe pule ai ʻa Sīsū ʻi he māmaní. ʻE ʻalu atu ʻa e kau māʻoniʻoní ke fakafetaulaki kia Sīsū ʻi Heʻene hāʻele maí (vakai, D&C 88:96). ʻE kamata ʻa e pule ʻi he nofotuʻí ʻi Heʻene hāʻele maí. (Vakai ki he vahe 45 ʻo e tohí ni.)

    Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi:

    “ ʻI he taimi ʻe fokotuʻu ai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻi he mālohi, nāunau, haohaoa, pea lolomi mo e pule fakaaoao ʻa e kau angakoví, ʻi he Nofotuʻí ʻe maʻu ʻe he Kāingalotu ʻa e ʻOtuá ha faingamālie ke langa honau ngaahi temipalé, pea ke nau hū ʻi ai, ʻo nau hoko ko e ngaahi pou ʻi he ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá [vakai, Fakahā 3:12], pea te nau fakafofongaʻi ʻenau kau pekiá. Te tau mamata atu ki ha ʻalu hake ʻa hotau ngaahi kaungāmeʻá, pea mahalo mo ha niʻihi kuo tau maheni mo kinautolu heni. … Te tau maʻu ha ngaahi fakahā ʻa ia te tau ʻiloʻi lelei ai ʻa ʻetau ngaahi kuí ʻo aʻu ki heʻetau tamai ko ʻĀtamá pea mo ʻetau faʻē ko ʻIví, pea te tau ʻalu ki he ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá ʻo fakafofongaʻi kinautolu. Ka hili ia, ʻe fakamaʻu leva ʻa e [fānau] ki he ngaahi [mātuʻá] kae ʻoua kuo fakakakato ʻa e hokohokó ʻo aʻu kia ʻĀtama, pea ʻi ai leva ha hokohoko haohaoa ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki meia ʻĀtama ki he taimi ʻe ʻosi ai ʻa e māmaní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 384).

  4. Te Ne fakakakato ʻa e ʻUluaki Toetuʻú. Ko kinautolu ko ia kuo nau maʻu ʻa e faingamālie ke tuʻu hake ʻi he toetuʻu ʻa e kau angatonú, te nau tuʻu mai mei honau ngaahi faʻitoká. Te nau laka atu ke feʻiloaki mo e Fakamoʻuí ʻi Heʻene hāʻele hifo mei he langí. (Vakai, T&F 88:97–98.)

    Hili ʻa e toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi mei he maté, naʻe toe tuʻu foki ai mo ha kakai māʻoniʻoni kehe ne ʻosi pekia. Naʻa nau ʻasi ʻi Selusalema pea mo e konitinēniti ʻAmeliká. (Vakai, Mātiu 27:52–53; 3 Nīfai 23:9–10.) Ko e kamataʻanga ia ʻo e ʻUluaki Toetuʻú. Talu mei ai mo e ʻi ai ha kakai kuo nau toetuʻu. Ko kinautolu ko ia kuo toetuʻú mo kinautolu ʻe toetuʻu ʻi he taimi ʻo ʻEne hāʻele maí, te nau maʻu kotoa ʻa e nāunau ʻo e puleʻanga fakasilesitialé (vakai, T&F 76:50–70).

    Hili e Toetuʻu ʻa kinautolu te nau maʻu e nāunau fakasilesitialé, ʻe toetuʻu hake leva mo ha falukunga kakai ʻe taha: ko kinautolu ia te nau maʻu ʻa e nāunau fakatelesitialé. Hili e toetuʻu kotoa ʻa e kakai ko ʻení, ko ʻene kakato ia ʻa e ʻUluaki Toetuʻú.

    Ko e kau angahala ko ia naʻe kei moʻui ʻi he taimi ʻo e Hāʻele ʻAngaua mai ʻa e ʻEikí, ʻe fakaʻauha kinautolu ʻi he kakanó. Kuo pau ke nau tatali, fakataha mo e kau angahala kuo ʻosi maté, kae ʻoua ke hokosia ʻa e toetuʻu fakaʻosí. ʻE toetuʻu ʻa e toenga kotoa ʻo e kau pekiá ke feʻiloaki mo e ʻOtua. Te nau maʻu ʻa e puleʻanga fakatilesitialé ka ʻikai ʻe kapusi kinautolu ki he poʻuli ʻi tuʻá fakataha mo Sētane (vakai, T&F 76:32–33, 81–112).

  5. Te Ne maʻu ʻa Hono tuʻunga totonu ko e Tuʻi ʻo e langí mo e māmaní. ʻI he hāʻele mai ʻa Sīsuú, te Ne fokotuʻu ʻa Hono puleʻangá ʻi he māmaní. ʻE hoko ʻa e Siasí ko ha konga ʻo e puleʻanga ko iá. Te Ne puleʻi ʻa e kakai kotoa pē ʻi he māmaní ʻi he melino ʻi he taʻu ʻe 1,000.

    ʻI he fuofua hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní, naʻe ʻikai ke hāʻele mai Ia ʻi he nāunau. Naʻe ʻaloʻi Ia ‘i he māʻulalo ʻi ha mohuku ‘i he ʻaiʻangakai ʻo e manú. Naʻe ʻikai haʻu ia mo ha fuʻu kau tau ʻo hangē ko ia naʻe ʻamanaki atu ki ai ʻa e kau Siú ki honau Fakamoʻuí. Ka naʻá Ne hāʻele mai ʻo Ne folofola, “ ʻOfa ki homou ngaahi filí, … fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku fai kovi kiate kimoutolú” (Mātiu 5:44). Naʻe fehiʻanekinaʻi pea tutuki Ia. Ka he ʻikai toe fehiʻanekinaʻi Ia ʻi Heʻene Hāʻele ʻAngaua maí, “ ʻe ongoʻi ia ʻe he telinga kotoa pē, pea ʻe peluki ʻa e tui kotoa pē, pea ʻe vete ʻe he ʻelelo kotoa pē” ko e Kalaisí ʻa Sīsū (T&F 88:104). ʻE fakafeʻiloaki kiate Ia ko e “ ʻEiki ia ʻo e ngaahi ʻeiki, ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi” (Fakahā 17:14). ʻE ui Ia ko “Fakaofo, ko Akonaki, ko e ʻOtua Mafimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻo e Melino” (ʻIsaia 9:5).

  • Ko e hā e fakakaukau mo e ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo fakakaukau atu ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he Hāʻele ʻAngauá?

Te Tau ʻIlo Fēfē Kuo Ofi ke Hāʻele Mai ʻa e Fakamoʻuí?

ʻI he taimi naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe toko siʻi pē ha kakai ne nau ʻiloʻi kuo hāʻele mai ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní. ʻI Heʻene toe hāʻele maí, he ʻikai ha toe ongoʻi veiveiua pe ko hai Ia. ʻOku ʻikai ʻiloʻi ʻe ha taha ia ʻa e taimi totonu ʻe toe hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻuí. “Ko e ʻaho mo e feituʻulaʻā ko ia ʻoku ʻikai ʻilo ki ai ha taha, pe ʻilo ʻe he kau ʻāngelo ʻo e langí, ka ko ʻeku Tamaí pē” (Mātiu 24:36; vakai foki, T&F 49:7).

Naʻe Fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ha talanoa fakatātā ke fakalika mai ai ʻa e taimi ʻo ʻEne hāʻele maí:

“Ko ʻeni, mou ʻilo ʻa e fakaʻilonga ʻi he ʻakau ko e fikí; ʻO ka kei litolito hono vaʻá, pea tupu hono laú, ʻoku mou ʻilo ʻoku ofi ʻa e faʻahitaʻu māfaná:

“Ke pehē foki ʻa kimoutolu, ʻo ka moú ka mamata ki hono hoko ʻo e ngaahi meʻá ni, mou ʻilo ʻoku ofi ia, ʻio, ʻi he matapā” (Maʻake 13:28–29).

Kuo ʻomi foki ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakaʻilonga ke tau ʻiloʻi ai kuo ofi e taimi ki Heʻene hāʻele maí. Hili ʻene fakahā mai e ngaahi fakaʻilongá, naʻá Ne fakatokanga mai leva:

“Ko ia leʻo: he ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻa e feituʻulaʻā ko ia ʻe haʻu ai homou ʻEikí. …

“… Ke tali teu pē ʻa kimoutolu foki: koeʻuhi ʻe haʻu ʻa e Foha ʻo e tangatá ʻi he feituʻu laʻā ʻoku ʻikai te mou ʻamanaki ki ai” (Mātiu 24:42, 44).

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange ʻo fekauʻaki mo e founga ke tau ʻilo ai ʻoku ofi ke Hāʻele ʻAngaua mai ʻa Sīsuú, vakai ki he vahe 43 ʻi he tohí ni.

Ko e hā Ha Founga ʻe Lava ke Tau Mateuteu ai ki he Taimi ʻe Hāʻele Mai ai ʻa e Fakamoʻuí?

Ko e founga lelei taha ʻe lava ke tau teuteu ai ki he hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí, ko ʻetau tali lelei ʻa e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí pea tau moʻuiʻaki foki. ʻOku totonu ke tau moʻui ʻi he ʻaho takitaha ʻi he lelei taha te tau lavá, ʻo hangē ko ia ne akoʻi mai ʻe Sīsū ʻi Heʻene kei ʻi he māmaní. ʻE lava ke tau hanga atu ki he palōfitá ke maʻu ha tataki mei ai pea tau muimui ki heʻene faleʻí. ʻE lava ke tau moʻui taau ke tākiekina kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Pea te tau hanganaki atu leva ki he hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he fiefia kae ʻikai ʻi he ilifia pe manavasiʻi. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí: “ ʻOua te mou ilifia, ʻe kiʻi tākanga tokosiʻi, ʻoku ʻomoutolu ʻa e puleʻangá kae ʻoua ke u haʻu. Vakai ʻoku ou haʻu vave. ʻE pehē. ʻĒmeni” (T&F 35:27).

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku totonu ke tau tokanga ai ki heʻetau teuteu ʻoku faí kae ʻikai ko e taimi ʻe hoko tonu ai ʻa e Hāʻele ʻAngaua maí?

Ngaahi Potu Folofola Kehé