2020
Fakafepakiʻi e Ongoʻi Tuenoá ʻo Fakafou ʻi he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi
Tīsema 2020


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi kei Talavoú

Fakafepakiʻi e Ongoʻi Tuenoá ʻo Fakafou ʻi he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi

‘I he taimi ʻokú ke ongo‘i tuenoa aí, ʻoua na‘a ngalo ke fakaʻatā e ʻofa ʻa e Tamaí mo e ‘Aló ki ho moʻuí.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Ko e fehokotakí ko ha me‘a ʻoku tau feinga ki ai he kotoa ‘o ʻetau mo‘uí. ‘Oku tau fie fehokotaki mo hotau fāmilí, hotau kaungāme‘á mo hotau ʻofaʻangá. ‘I ha māmani ʻo e tekinolosiá, ‘oku faingofua ke fakakaukau ʻokú ke fehokotaki ki he taha kotoa. ‘Oku moʻoni fakakonga pē ʻeni—te ke lava ʻo fetu‘utaki mo e niʻihi kehé mo vakai ki heʻenau ngaahi fakamatala ʻi he mītia fakasōsialé—ka ʻoku ‘ikai ke ʻomai ma‘u pē heni ha fehokotaki fakaeloto ʻoku loloto.

Ko e Ongoʻi e Taʻelata ʻo e ‘Aho Mālōloó

‘E lava ke tau ongoʻi tuenoa he ʻikai ha fehokotakí. Pea ʻe lava ke ongoʻi ʻa e taʻelata ko ʻení ʻi he kotoa ʻo e taʻú, ka ‘oku faʻa kovi ange lolotonga ‘o e faʻahita‘u mālōloó, ʻa ia ko ha me‘a fakamā koeʻuhi he ko ha taimi ia ‘oku totonu ke ʻākilotoa ai kitautolu ‘e he ʻofá mo e fiefiá. Kae mahalo ʻoku tau tuenoa koe‘uhí he ʻoku tau mama‘o mei ʻapi pea mo kinautolu ‘oku tau ʻofa aí pe tatau ai pē ʻi he taimi ‘oku tau fakataha ai mo hotau ngaahi fāmilí kae ‘ikai fehokotaki moʻoni mo kinautolú.

‘I he taimi ʻokú ke ongoʻi ai hangē ko koe pē ʻoku fakafepaki ki he māmaní, manatu‘i ʻoku ‘i ai maʻu pē ha toko ua ʻoku kau mo koe. Ko ha toko ua ‘okú na fiefia maʻu pē ke fehokotaki mo koe tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá—Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Mahalo ‘oku ngalo he taimi ʻe niʻihi ʻiate kitautolu ‘e lava ke tau tafoki maʻu pē kiate Kinaua ʻi he taimi ‘oku tau fuʻu fie maʻu ai ke fehokotaki mo e tokotaha kotoa pē.

Ko Hono Tali Kinauá

‘I he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he fehokotaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, ʻoku haʻu ki heʻeku fakakaukaú ha me‘a ne u aʻusia he taimi siʻi kuo maliu atú.

Naʻá ku vakai atu ki tuʻa mei hoku matapā sioʻatá ki ha ʻuha lōvai, ʻo tatali ki hono ongó ke ʻomi kiate au ha ngaahi ongo fakanonga. Ko e angamahení ʻi he taimi ʻoku ou tokanga taha ai ʻo fakafanongo ki he ngaahi tulutā ʻa e ʻuhá ʻi he kelekelé, ʻoku matafi atu ʻa e ngaahi meʻa kehe kotoa ʻoku ou ongoʻí ʻi ha kiʻi momeniti mahuʻinga.

Naʻe haʻu ʻa e ngaahi ongo ʻo e nongá, kae ʻikai lahi tatau mo ia naʻá ku fie maʻú. Na‘e kei moʻua e konga lahi ‘o ʻeku ngaahi fakakaukaú ‘i he moveuveu ʻo e mo‘uí. Na‘e ʻikai ke mahino kiate au e ʻuhinga ne ʻikai tokoni ai ʻeni kiate au ke u ongoʻi lelei angé.

Hili ha ngaahi miniti si‘i, naʻe haʻu ha fakakaukau kiate au. ‘Oku ʻikai ke ke tali e ‘uhá. ʻI heʻene peheé, ne u fusi fakaava ʻeku matapā sio‘atá pea fakaʻatā e ongó ke ne kāpui au. Ko e nonga ia ne u fekumi ki aí. Na‘e mōlia atu e toenga kotoa ʻo ‘eku ngaahi fakakaukau kehekehé ʻi he‘eku fanongo ki he taumosí.

Na‘á ku tuʻu ai ha ki‘i taimi kimuʻa pea haʻu ha fehu‘i ki heʻeku fakakaukaú: ‘Oku ou fakaʻatā ʻa e ‘Otuá pea mo e Fakamoʻuí ki he‘eku moʻuí?

Ne u ʻohovale heni. Na‘e ʻikai ko ha me‘a ia ne u ʻosi fakakaukau ki ai kimuʻa. Ka ko e lahi ange ‘eku fakalaulauloto ki he fakakaukau ko iá, ko e lahi ange ia ʻene mahinó. Ne ʻomi ʻe heʻeku tali e ʻuhá ha nonga kiate au, pea ʻe lava ke toe ʻomi lahi ange ia kiate au ʻi hano fakaʻatā ʻa ʻeku Tamai Hēvaní mo hoku Fakamoʻuí ki heʻeku moʻuí.

Ko Hono Fakaʻatā Hoku Lotó ki he ‘Otuá

Ko hono tali ʻo e Fakamoʻuí mo e Tamai Hēvaní ko e ʻuluaki sitepú pē ia. Ne kei fie maʻu pē ke u fakaʻatā hoku lotó kiate Kinaua. ʻI he taimi na‘á ku fuofua fanongo ai ki he ʻuha ‘i he veʻe matapā sioʻatá, naʻe leʻo-siʻi pea naʻe ‘ikai ke ne ʻomai ʻa e nonga taupotu taha ne u fie maʻú. Pea kapau na‘e ʻikai ke u fakaava hake e matapā sioʻatá ke fakaʻatā e ongó ke hū mai, ne ʻikai ke u mei ongo‘i e meʻa na‘á ku ongoʻí.

‘Oku tatau ia mo e “ngaahi tafaʻaki” kotoa ‘o ʻeku mo‘uí. Kapau te u tāpuni mo lokaʻi kotoa kinautolu, ʻe anga fēfē leva ke u tali moʻoni e ʻOtuá mo fokotu‘u ha vā fetuʻutaki mo Kinaua? Te u ongo‘i fēfē hono kāpui au ʻe he Laumālié pea mo e nonga ʻo ʻEna ‘ofá?

‘Oku faingofua ange ʻeku pehē ʻoku ou fie maʻu ke fakaʻatā kotoa e ngaahi tafaʻaki kotoa ʻo ʻeku moʻuí ʻi heʻeku fakahoko moʻoni iá. Kuó u fakatokanga‘i ʻi he taimi ‘oku ou ongoʻi mama‘o ai mei he Laumālié, kuo pau ke u feinga ke ʻiloʻi e meʻa ʻokú ne taʻofi au mei hení. Ko e taimi lahi ko ha ngaahi me‘a iiki hangē ko e faʻa tōtuʻa e hohaʻa ki he meʻa ʻoku ʻi heʻeku telefoní. Pe ‘ikai lahi ʻeku lau folofolá hangē ko ia ‘oku totonu ke u faí. Pe fili ke muimui ki hoku loto ʻoʻokú kae ʻikai ke fekumi ke ‘ilo Kinauá. Pe ko e ongoʻi lōmekina ʻi hoku ngaahi ʻahiʻahí peá u fakamamaʻo ai au meiate Kinaua koeʻuhi ʻoku ou pehē ʻoku ʻikai tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi lotú.

ʻI he taimi pē ʻoku ou fakapapauʻi ai e me‘a ʻokú ne ta‘ofi au mei he ongoʻi ʻa e Laumālié, te u lava ʻo fili ke tuku tahataha hono fai ‘a e ngaahi meʻa ko iá. ʻOku ou lava ʻo fakaava māmālie ʻeku matapā sioʻatá, ʻo fakaafeʻi mai ki loto ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí kae ʻoua ke u ongoʻi ʻoku ʻākilotoa au ʻe Heʻena ʻofá.

Ko Hono ʻIloʻi ʻOku ʻIkai ʻAupito Ke Tau Tuenoá

ʻOku ngali fakapoʻuli mo ʻikai hano ngataʻanga ʻa e ongoʻi tuenoá ʻi he taimi ʻe niʻihi, tautautefito ki he lolotonga ʻo e taimi Kilisimasí. ‘I he ngaahi momeniti ko ia ‘oku tau loto-fo‘i aí, kuo pau ke tau fakamanatu kiate kitautolu: ʻOku ‘ikai ke tau tuenoa. ʻOku fie maʻu pē ke tau loto-vēkeveke ke fakahū mai Kinaua.

Kuo ako‘i mai ʻe ‘Eletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá: “Koeʻuhi naʻe ʻaʻeva toko taha ʻa Sīsū ʻi he hala lōloa mo fakataʻelata ko ʻení, he ʻikai ke tau toe foua ia ʻe kitautolu. Naʻe hanga ʻe Heʻene fononga toko tahá ʻo ʻomai ha kaungā fononga maʻongoʻonga ʻi he konga siʻi te tau fakahoko ai ʻa e fonongá ni.”1

ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e Tamai Hevaní mo Sīsū Kalaisi maʻatautolu. ʻOkú na ala mai, ʻi he faʻa kātaki fuoloa kiate kitautolu ke fakaava hotau lotó mo ʻetau moʻuí kiate Kinaua—‘i he Kilisimasí pe ʻi ha toe taimi kehe pē.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Jeffrey R. Holland, “None Were with Him Ensign, Mē 2009, 86–88 Liahona,.