2020
Lēsoni ʻe 3 ʻo e Moʻuí meia Molonai
Tīsema 2020


Lēsoni ʻe 3 ʻo e Moʻuí meia Molonai

ʻĪmisi
actor portraying Moroni

Mei he kamataʻangá ki he ngataʻangá, ʻoku hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakalakalaka taʻetūkua ia ʻo e ngaahi moʻoni ʻoku taʻengata hono mālohí, ngaahi talaʻofa mo e lēsoni fakaofó, mo e ngaahi sīpinga fakalaumālie ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí. Pea ko e konga lelei tahá, ʻoku moʻoni kotoa ia!

Ka ʻi he taimi ʻoku tau fakaofi ai ki he ngataʻangá ʻo aʻu ki he ngaahi vahe ʻo Molonaí, ʻokú ne ʻomi e ngaahi moʻoni mālohi tahá mo e ngaahi lēsoni liliu moʻuí maʻatautolu! ʻOku fakaʻosi ʻe Molonai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki haʻane fakamoʻoni fisifisimuʻa mo ʻene fakaafe fakataautaha ke haʻu kia Kalaisi pea fekumi ke tau ʻiloʻi ʻa e moʻoní ʻiate kitautolu pē. ʻI he ngaahi fakamatala mālohi ko iá, ko ha ngaahi lēsoni ʻeni ʻe tolu ʻoku tānaki atu te tau lava ʻo ako mei he ngaahi vahe fakaʻosi ʻo ʻene tohí ʻi he tohi mālie ko ʻení.

1. Sio Fakalaka Atu he Tepí

ʻOku ʻi ai ha ongo fakafiemālie ʻoku maʻu ʻi he fakaʻosinga ʻo ha ngāue faingataʻa ka ʻoku fakafiefia: ʻa hono fokotuʻu e konga fakaʻosi ʻo ha pāsolo pe ko hono tānaki ha ngāue mahuʻinga ʻi he akó.

Naʻe fakakaukau ʻa Molonai kuo ʻosi ʻene ngaahi tokoni ki he Tohi ʻa Molomoná hili hono lekooti e tō ʻa e puleʻanga ʻo e kau Sēletí ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he tohi ʻa ʻEtá. ʻOkú ne kamata ʻaki ʻeni, “Ko ʻeni ko au, Molonai, hili ʻeku fakaʻosi ʻa e hiki fakanounou ʻo e fakamatala ʻo e kakai Sēletí, naʻá ku mahalo ʻe ʻikai te u tohi mo ha toe meʻa kehe, ka ʻoku teʻeki ai te u mate” (Molonai 1:1).

Mahalo ne fakaʻohovale kiate koe ʻene kei moʻuí ʻo fakatatau ki he meʻa naʻá ke ʻamanaki ki aí. Hili ko iá, naʻá ne hēhē toko taha holo pē ʻi ha feituʻu ne tokolahi ai e ngaahi filí.

Naʻá ne maʻu ha taimi lahi ʻaupito. Pea naʻe fakaʻaongaʻi lelei ia ʻe Molonai ke hiki ʻaki ha ngaahi vahe ʻe 10. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni naʻá ne fakakaú ko e founga ʻo hono fakanofo ʻo e kau akonakí mo e kau taula‘eikí; ngaahi fakahinohino ki he sākalamēnití (kau ai e ongo lotú); ngaahi akonaki ki he founga hono tataki ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí; ko ha akonaki mālohi ʻa ʻene tamaí ki he tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofá; pea mo e talaʻaofa toputapu ʻoku hā ʻi he Molonai 10:3–5 ʻa ia ʻokú ne akoʻi takitaha kitautolu ki he founga ke maʻu ai ha fakahā fakafoʻituitui fekauʻaki mo hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Uisa!

Ne ʻikai foki ha palani ʻa Molonai ke hiki e ngaahi vahe ʻe 10 ko iá, ka naʻá ne tānaki mai ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ki he kau laukonga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he kahaʻú.

Te tau lava ʻo ako kotoa mei heʻene sīpingá? Ko hoʻo toe fakatokangaʻi pē ʻoku lahi ho taimí ʻi he meʻa naʻá ke ʻamanaki ki aí, pe ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi naʻá ke ngāue mālohi pea kuo taimi ke fai mo ʻosí, ʻokú ke pehē ʻoku totonu nai ke ke lotu mo fakalaulauloto ke ʻilo naʻa ʻoku toe ʻi ai ha meʻa te ke kei lava ʻo tokoni ai?

He ko hono moʻoní, naʻe faitāpuekina kotoa e māmaní koeʻuhí ko e meʻa ne fai ʻe Molonaí.

2. Manatuʻi e Puha Maká

ʻĪmisi
replica of stone box with gold plates inside

Kapau naʻá ke fakakaukau ke tō ʻa e fuʻu ʻakau fua ʻokú ke saiʻia taha aí ʻi mui ʻi hoʻo ʻapí, ʻe fie maʻu ke ke maʻu ha kātaki ʻoku lahi angé. Tatau ai pē kapau ko e taimi totonu ia ʻo e taʻú pea ʻi ai mo hoʻo ngaahi founga lelei ki hono toó, mahalo ʻe kei fie maʻu pē ha ngaahi taʻu siʻi pea toki toli e ʻuluaki fua ʻo hoʻo ngaahi ngāué.

Ka ʻoku malava pē ke fai ia, ko ia? He ko hono moʻoní, ʻoku hoko mai e ngaahi meʻa leleí kiate kinautolu ʻoku faʻa tatalí. Pea tatau ai pē pe ʻokú ke tō ha faʻahinga fuʻu ʻakau kehe ʻe ʻikai aʻu ia ki hono tuʻunga matuʻotuʻá ʻi ha ngaahi taʻu lahi (hangē ko ha fuʻu ʻōlive), ka ʻe lava ke ke kei fiemālie pē ʻi he ʻiloʻi ʻe ʻaonga ki hoʻo fānaú mo e makapuná.

Ka neongo iá, ʻoku ʻikai hamou taha ʻe ofi hake kia Molonai. Ko e ngāue ko ia ne fai heʻene tamaí, ʻa ia ne hoko atu ko e ngāue ʻa Molonaí ʻi he hili e pekia ʻene tamaí, he ʻikai ke hā mai hono olá ʻi ha taimi vave mai. He ʻikai hoko mai ia ʻi ha taʻu ʻe 10. He ʻikai hoko mai ia ʻi ha taʻu ʻe lauafe. Ne tohi ʻe Molomona ʻo pehē, “ʻOku tohi ʻa e ngaahi meʻá ni ki he toenga ʻo e fale ʻo Sēkopé … pea ʻe fufuuʻi ia ki he ʻEikí koeʻuhi ke hā mai ia ʻi he taimi ʻokú ne ʻafioʻi ʻoku leleí” (Molomona 5:12; tānaki atu hono fakamamafa’í).

Naʻe ʻikai ʻiloʻi fakapapau ʻe Molonai ʻa e taimi ʻe tuku mai ai e ngāué ni, kae mahalo naʻá ne ʻiloʻi pē ʻe matuʻaki fuoloa ʻaupito pea toki hokó. Naʻá ne mamata ʻi ha meʻa-hā-mai ki hotau kuongá pea kikiteʻi e ngaahi tūkunga pau ʻe hoko (vakai, Molomona 8:35).

Ko e meʻa ʻeni ʻoku tau ʻiloʻi fakapapaú: Naʻe ʻikai fai ʻeni ʻe Molonai maʻá e lelei ʻa hono fāmilí pe ngaahi kaungāmeʻá pe ngaahi mahení. ʻI he taha ʻo e ngaahi lea fakamamahi taha naʻá ne hikí ne pehē ai ʻe Molonaí: “‘Oku ou toko taha pē. Kuo tāmateʻi ʻa ʻeku tamaí ʻi he tau, mo hoku kāingá kotoa pē, pea ʻoku ʻikai haku ngaahi kaumeʻa pe potu ke u ʻalu ki ai; pea ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi pe ʻe fēfē hono fuoloa ʻo e tuku ʻe he ʻEikí ke u moʻuí” (Molomona 8:5).

Ne mole meiate ia hono fāmilí kotoa. Ko hono ngaahi kaungāmeʻá kotoa. Ko hono kakaí kotoa! Pea ʻi heʻene fakaʻosi ʻene lekōtí, naʻá ne faʻu ha puha maka ke fakamaʻu e lekooti toputapú ki ai, ʻa ia ʻe fūfuuʻi malu ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

ʻOku fakatupu ʻe he moʻui angatonú ha ngaahi liliu ʻoku lelei ʻi he māmaní. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku laui toʻu tangata pea toki aʻu e ngaahi ola ko iá ki hono tuʻunga totonú. Ka ʻoku akoʻi mai ʻe Molonai te tau lava maʻu pē ʻo falala ki he taimi ʻa e ʻOtuá. ʻOku fie maʻu pē ke tau fakahoko hotau tafaʻakí.

3. Tauhi ha Fakaukau ʻOku Taʻengatá

ʻĪmisi
actor portraying Moroni walking alone through a field

Tau ʻai pē meʻa totonú: ʻoku hoko mai e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku taʻefakafiemālie e moʻuí, pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fakamamahi ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku matuʻaki faingataʻa e moʻuí ʻi he taimi ʻoku tau fakakaukau ai kuo tau lavaʻi ha ʻahiʻahi, pea hili iá, kuo toe lōmekina kitautolu ʻe ha ngaahi faingataʻa kehe ʻo toe fakafoki kitautolu ki he tuʻunga tatau.

Tatau ai pē pe ʻoku tau fekuki mo e loto-tailiilí pe loto-taʻotaʻomiá, mole ʻo ha ʻofaʻanga, pe faingataʻa kehe, ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ʻoku fakalotosiʻí ʻa e pikitai ki he tuí mo e ʻamanaki leleí. ʻI he ngaahi taimi faingataʻa pehení, ʻoku faingofua ke fakakaukau, “ʻE anga fēfē haʻane fakaʻau ke toe kovi ange heni?”

Kia Molonaí, ko ha fakamatala moʻoni ia. Mahalo naʻe fakaʻau ke ʻikai lava ke toe kovi ange e ngaahi tūkungá kiate ia ʻi he aʻu ki he fakaʻosinga ʻo ʻene moʻuí. Lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá, ko e taimi ne hangē ne ʻikai ha ʻuhinga ke kei fakalakalaka aí pe siva e ʻamanakí, te tau lava ʻo sio ki heʻene sīpinga ʻo e tui taʻe-ueʻia lolotonga e fuʻu fakaʻauha lahí.

ʻE fakakaukau ha tokolahi ne fakamamahi e moʻui ʻa Molonaí. Neongo naʻá ne faivelenga, ka ne mole meiate ia ʻa e tokotaha kotoa pē naʻá ne ʻofa ai. Ko ia toko taha pē ne hao moʻui ʻi he kotoa ʻo hono kakaí. Naʻe pau ke ne fakaʻosi e lekooti ʻene tamaí koʻeuhí ne tamateʻi ʻa Molomona kimuʻa peá ne maʻu ha faingamālie ke fakaʻosi ʻene ngāué. Pea naʻe lolotonga tuli holo ʻe he kau Leimaná ʻa Molonai pea naʻá ne lolotonga hola holo ke moʻui ʻi heʻene hiki ʻene tohi folofolá.

Te ke lava nai ʻo fakakaukau loto ki he fakailifia mo e siva ʻa e ʻamanakí ʻi he tūkunga ko iá? Kapau ne ʻosi aʻusia ʻe ha taha ʻa e ngaahi faingataʻa ne foua ʻe Molonaí, mahalo ne nau mei tukuange ʻe kinautolu ʻenau tuí, pea fakaʻikaiʻi e Kalaisí mo tukuakiʻi e Tamai Hēvaní koeʻuhí ko honau ngaahi tūkunga fakamamahí. Ka naʻe ʻikai pehē ʻa Molonai.

Naʻe kei hokohoko atu pē ʻe Molonai ke fai e meʻa ne fie maʻu ke ne faí (vakai, Molonai 1:3). Naʻá ne maʻu ha fakakaukau ʻoku taʻengatá ke tokoniʻi ia ʻi heʻene fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e moʻoní pea tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hoko kiate iá, naʻá ne ʻiloʻi te ne maʻu e ngaahi tāpuaki kotoa ne talaʻofa ange maʻaná ʻi ha ʻaho, pea ʻe fakamoʻui ia ʻi he mālohi ʻo Sīsū Kalaisí mo e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne Fakaleleí kapau ʻe tuʻu maʻu ʻene tuí ʻia Sīsū Kalaisi pea falala ki he Tamai Hēvaní (vakai Molonai 10).

He toki fakamoʻoni mālohi moʻoni ʻeni.

ʻI he taimi ʻoku hangē ʻoku fakautuutu ke toe kovi angé, ʻe lava ke tau fiemālie ʻi he fakakaukau ʻoku taʻengatá pea fakatupulaki ha tui hangē ko Molonaí. Kapau te tau fai ia, ʻoku talaʻofa mai te tau “lava ʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu [ʻia Kalaisí]” (Molonai 10:23). Te tau lava ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻiate kitautolu ʻa e Tamai Hēvaní. Te tau lava ʻo falala ʻe ʻomi ʻe Heʻene palani ʻo e fiefiá ha founga ke tau ikunaʻi ʻaki e meʻa fakamamahi kotoa te tau fehangahangai mo ia ʻi he moʻui fakamatelié. ʻE lava ke tau ʻākilotoa kitautolu ʻaki ʻa e māmá, fiefiá, mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

ʻI heʻetau maʻu ha fakakaukau ʻoku taʻengatá, ʻoku ʻi ai maʻu pē haʻatau ʻuhinga ke ʻamanaki lelei ai. Pea ʻe lava ke tau falala ʻe ʻi ai e ʻaho te tau malava kotoa ke pehē, “ʻE anga fēfē haʻane fakaʻau ke toe lelei ange heni?”