2020
Fakafaivaʻi ʻo e ʻAloʻí ʻe ha Kaungāʻapi
Tīsema 2020


Fakafaivaʻi ʻo e ʻAloʻí ʻe ha Kaungāʻapi

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Tekisisi, USA.

“He kuo fanauʻi kiate kitautolu ha tama” (2 Nīfai 19:6).

ʻĪmisi
A Neighbor Nativity

Naʻe tuʻu ʻete hake ʻa Lose ke fakasiosio ki tuʻa ʻi he matapā sioʻatá. ʻE vavé ni pē ha aʻu mai honau ngaahi kaungāmeʻá!

ʻI he taʻu kotoa pē ʻi he taimi Kilisimasí, ʻoku fakatātaaʻi ʻe Lose mo hono fāmilí ʻa e ʻAloʻí. Naʻá na fakaafeʻi maʻu pē ʻa e kakaí ke nau haʻu ʻo kau mo kinautolu. ʻI he taimi ko ʻení, ne nau fakaafeʻi honau ngaahi kaungāʻapí mo e kau faifekaú! Naʻe fiefia ʻa Lose he ʻe hoko e kiʻi pēpē ʻa e kaungāʻapí ko e valevale ko Sīsuú.

Naʻe meimei maau ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻe hiko ʻe he fineʻeikí e fakaneifuá mei he ʻōvaní. Ne ʻosi tānaki kotoa ʻe he ngaahi tuongaʻane iiki ʻo Losé ʻa ʻenau ʻū meʻavaʻingá. Naʻe ʻalu ʻa ʻĒleni ʻo ʻomi ʻa e ʻū teunga faivá. Naʻe fakapipiki foki ʻe Lose ha foʻi fetuʻu lanu engeenga fōlahi ʻi he holisí ke teuteuʻi ʻaki.

Ne ui hake ʻa Mami mei he peitó, “ʻE Lose. Te ke lava ʻo tokoni kia ʻĒleni ke ʻai e ʻū teungá ke maau?”

“ʻIo, Mami!” Naʻe tokoni leva ʻa Lose ki hono tokouá naʻá ne fata atu ha ngaahi fuʻu kafu.

Naʻe pehē ange ʻe ʻĒleni, “ʻOku ʻi ai ʻetau ʻū kafu, taueli, mo e vala mei he tukuʻanga valá. Te tau lava foki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e kato ko ʻení ke hoko ia ko e ʻaiʻangakaí.” Naʻá ne ʻoange ha fuʻu kato lahi kia Lose. Naʻe faʻo ki ai ʻe Lose ha kiʻi sipi kafu mōlū maʻá e pēpeé.

Naʻe pehē ange ʻe Lose, “Tōtōatu.”

Naʻe tohoʻi ʻe Siaki, ko e tuongaʻane siʻisiʻi ʻo Losé, ha kiʻi kafu lanu kulei ʻo ʻai ki hono ʻulú pea ʻai fakaoli hono matá. “ʻE lava nai ke u hoko ko e ʻasí?”

Ne kata ʻa Lose. “ʻIkai, fakavalevale ia! ʻOkú ke manatuʻi naʻá ke fie hoko ko e Tangata Potó?”

Naʻe pehē ange ʻe Siaki “ʻOi, ʻio!” Naʻá ne toʻo e kalauni meʻavaʻingá ʻo hili ki hono ʻulú.

Ne fai mai ha tukituki ʻi he matapaá.

“Ko nautolu ʻeni!” Ko e lea ange ia ʻa Losé. “Te u fakaava ʻe au [e matapaá].”

Ne vave pē ha fonu ʻa e falé ʻi ha kakai fofonga fiefia. Naʻe tokoniʻi ʻe Lose e tokotaha kotoa pē ke tui honau ʻū teungá. Ne tauhisipi e ongo faifekau sisitaá. Ne hoko hono ongo tuongaʻané mo hono tokouá ko e Kau Tangata Potó. Ne hoko e kiʻi pēpē talavoú ko e valevale ko Sīsuú, pea naʻe hoko ʻene ongomātuʻá ko Mele mo Siosefa.

Naʻe tui ʻe Lose ha kiʻi tatā hinehina molū. Naʻá ne hoko ko ha sipi.

Ne faifai pea teunga maau e taha kotoa pē pea mateuteu ke kamata. Naʻe kamata ʻaki hano lau ʻe ʻEletā mo Sisitā ʻIenisī, ko e ongomātuʻa faifekau mei honau uōtí, ʻa e talanoa ʻo e ʻAloʻí mei he Fuakava Foʻoú. Naʻá na lau leʻolahi ʻa e ngaahi veesi ko ʻení. Naʻe fakafaivaʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻenau kongá.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e talanoá, ne hivaʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e “Pō Mālū.” Naʻe ongoʻi loto-māfana mo loto-fiefia ʻa Lose. Naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne ongoʻi e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne ongoʻi ʻene vāofi mo Sīsuú.

Hili e hivá, ne hulu ʻe Mami ʻa e foʻi vitiō “Samuel and the Star” (Ko Samuela mo e Fetuʻú). Naʻe fai ʻe ʻĒleni ha lotu. Pea naʻa nau ʻomi leva e fakaneifuá. Naʻe fiefia e kau ʻaʻahi kotoa pē.

“Ko e hā leva e konga naʻá ke saiʻia taha aí?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Sisitā ʻIenisií.

Ne tali ange ʻe ʻĒleni, “Naʻá ku saiʻia ʻi he hivá. Mo e vaʻinga mo e pēpē ko Sīsuú.” Naʻe hukihuki pē ʻe ʻĒleni ʻa e pēpeé ʻi hono fungá. Naʻe talu ʻene vaʻinga mo ia mei he ʻosi ʻa e foʻi hivá.

Naʻe pehē ange ʻe Siaki, “Naʻá ku saiʻia ʻi hono ʻomi e ʻū meʻaʻofá maʻa Sīsuú.” Naʻá ne kei tui pē ʻa e foʻi kalauni ne ngaohi ki he tulamá.

“Fēfē koe Lose?”

Naʻe fakamafao atu ʻe Lose ʻa hono ongo nimá. Peá ne tali leʻolahi, “Naʻá ku saiʻia ʻi he meʻa kotoa pē! Ka ko e taupotu tahá, naʻá ku saiʻia ʻi he haʻu ʻa e tokotaha kotoa pē ke fakafiefiaʻi ʻa Sīsuú. He ko e ʻuhinga lahi ia ʻo e Kilisimasí”