2020
Ngāue Fakaetauhi ki he Kakai Kotoa Pē
Tīsema 2020


Ngāue Fakaetauhi ki he Kakai Kotoa Pē

ʻE anga fēfē hano liliu ʻe he ui kuo fai ʻe ʻEletā ʻUkitofa ke ngaūe fakaetauhi ʻi ha ngaahi founga fakanatula mo angamahení ʻa hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí kiate koé?

ʻĪmisi
young adult woman looking at a smartphone held by an older woman

Ngaahi ʻAta mei he Getty Images

Kuo kamata ke talanoa e kau taki ʻo e Siasí fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau ʻa e mēmipá ʻi he ngāue fakaetauhi ki he kakai kotoa peé, ko ha konga ia ʻo ʻetau feinga ke tokoni ʻi ha founga ʻoku māʻoniʻoni mo māʻolunga ʻangé, “neongo pe ʻoku kau honau hingoá ʻi hoʻo lisi ngāue fakaetauhí pe ʻikai.”1 Ko e founga lelei ange ko ʻení ko ha liliu ia e anga ʻo e fakakaukaú—ko ha founga fakatupulaki ia ʻe lava ke ne liliu e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e founga mo e ʻuhinga ʻoku tau ngāue fakaetauhi ai ki he niʻihi kehé.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e hā pē ha founga ʻe ngali fakanatula mo angamaheni kiate koé, vahevahe ki he kakaí e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ʻa Sīsū Kalaisi mo Hono Siasí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau ‘haʻu ʻo mamata.’ Pea poupouʻi kinautolu ke nau haʻu ʻo tokoni. ʻOku lahi e ngaahi faingamālie ki he kakaí ke tokoni ai ʻi hotau Siasí.

“ʻOua ʻe fakangatangata pē ʻetau lotú maʻá e kau faifekaú ke nau maʻu ʻa kinautolu kuo filí. Lotua fakaʻaho ʻaki ho lotó kotoa ke ke ʻilo ʻa kinautolu ʻe lava ʻo haʻu ʻo mamatá, haʻu ʻo tokoní, pea haʻu ʻo nofo maʻú.”2

Ko e ngāue fakaetauhí ʻoku fekauʻaki ia mo e kau ākonga ngāue māteaki mo fakaului ʻa Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻoku nau lototaha pea manavaʻofa ʻo hangē ko e Fakamoʻuí. Kuo ʻosi fakaafeʻi mai ʻe he ʻEikí kitautolu ke hiki ki he ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé ʻi ha ngaahi founga ʻoku fakanatula pea angamaheni tuʻunga ʻi he ʻofá. ʻOku ʻikai fekauʻaki ia mo hono fakahoko ʻo e ngāue fakaetauhí. ʻOku fekauʻaki ia mo e hoko ko ha tokotaha ngāue tokoni hangē ko Sīsū Kalaisí.

Ako ke Ngāue Fakaetauhi ki he Tokotaha (Kuo Vahe) Kiate Koé

ʻOku tau kei ako pē ke hoko ko ha kau tangata mo ha kau fefine ngāue fakaetauhi. ʻE fie maʻu ha kiʻi taimi ke hoko ai ha liliu peheni, pea ʻoku mahino pē te tau fakahoko ha ngaahi fehalaaki. Te u pehē, ko e taha ʻo e ngaahi fehalākí, ko hono tala ko e ngaahi ngāue fakaetauhí ko ha feohi fakakaumeʻa ʻoku “fakangalingali” pe “fakakounaʻi”—ʻi ha founga ʻoku ʻikai angamaheni pe fakanatula. Ka ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi ngāue pau ʻi heʻetau hoko ko e kau tangata mo e kau fefine ngāue fakaetauhí. ʻI he foungá ni, ʻokú Ne fakapapauʻi mai ai ʻoku ʻikai liʻekina ha taha.

ʻI he taimi ʻoku hoko ai ha ngaahi fakatamaki fakanatula ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻoku fakatahatahaʻi ʻe he ngaahi kautaha Kolosi Kulá mo e Kaʻate Fakafonuá ʻenau kau ngāueʻofá pea vahe kinautolu ki ha ngaahi feituʻu pau ke tofuhia e konga lahi taha ʻe ala lavá. ʻOku ʻikai ke hanga ʻe hono vahe ha ngāué, ʻo holoki e mahuʻinga e taimi mo e ʻofa ʻa e tokotaha ngāueʻofá. ʻOku ʻikai ha taha kuó ne aʻusia ha fakatamaki ʻi heʻene moʻuí, te ne fakafehuʻia ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení. ʻOku houngaʻia ʻa kinautolu ʻoku fai ki ai e tokoní ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku haʻu ke tokoni!

Hangē ko e kau ngāueʻofa ʻa e Kaʻate Fakafonuá pe Kolosi Kulá, ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi hono fakahoko e ngaahi fuakava toputapú, ʻoku tau fili ai ke alanima fakataha ʻi hono fakahoko e ngaahi ngāue pau ke tokoniʻi e niʻihi kehé.

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi ngāue ko ʻení ha ngaahi faingamālie ke tau ako pea tupulaki ʻi hotau ngaahi ivi malava ke tokoní, ʻo faʻa fakafou ʻi heʻetau ngaahi tōnounoú. Ka ʻe vave pē ʻa e hoko ʻa e ngāue fakaetauhí ko hatau “ʻulungaanga fakanatulá”—ʻo hangē pē ko ʻetau ako ke lue, lea, heka ʻi ha pasikala, tā ha meʻalea, pe ako ha sipotí.

ʻĪmisi
two men seated by a building talking to each other

Ngaahi ʻAta mei he Getty Images

Ko e Hā ʻa e Ngaūe Fakaetauhi ki he Kakai Kotoa Peé ʻi he “Ngaahi Founga Fakanatula mo Angamahení”?

ʻOku teuteuʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi ngāue fakafoʻituitui ʻi he ngāue fakaetauhí, ke “tokoni ki he kakai kotoa pē” ʻi ha ngaahi founga ʻoku angamaheni mo fakanatulá. ʻOku fie maʻu ki he ngāue fakaetauhi ki he kakai kotoa peé ha loto-vēkeveke mo ha ongo mata ke ʻiloʻi ʻa kinautolu ʻoku tau feohí—ʻa e kakai kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ʻi hotau hala fonongá. ʻE lava ke faingofua ʻa e “Ngāue Fakaetauhí” ʻi he taimi ko iá, hangē ko hono fakaafeʻi kinautolú—ʻi he ngaahi founga ʻoku fakanatula mo angamahení—ke “haʻu ʻo mamata” pe “haʻu ʻo tokoní.”

Naʻe ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sīpingá. ʻI he taimi ne hā ai ʻa Sīsū ki he kakai ʻi he temipale ʻi Mahú, naʻá Ne folofola ange, “Ka ko ʻeni ʻoku ou ʻalu ki he Tamaí, pea ke fakahā au foki ki he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli kuo pulí” (3 Nīfai 17:4).

Hangē ko kitautolú, ne ʻi ai pē mo e feituʻu ne pau ke hāʻele ki ai e Fakamoʻuí. Naʻe hoko atu e talanoá:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hili ʻa e folofola pehē ʻe Sīsuú, naʻe toe ʻafio holo hono fofongá ki he kakaí, ʻo ne ʻafioʻi ʻoku nau tangi, mo nau sio fakamamaʻu kiate ia ʻo hangē ʻoku nau fie kole kiate ia ke ne nofo ʻo kiʻi fuofuoloa ange mo kinautolu.

“Pea naʻá ne folofola kiate kinautolu: Vakai, ʻoku fonu hoku lotó ʻi he ʻofa mamahi kiate kimoutolu” (3 Nīfai 17:5–6; tanaki atu e fakamamafá).3

Neongo naʻá Ne palani ke hāʻele ki ha feituʻu ʻe taha, ka naʻe maʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mata ke mamata mo ha loto ʻoku ongoʻi, ko ia ai naʻá Ne tuʻu ke tokoni ki he kakaí:

“ʻOku ʻi ai nai ha mou niʻihi ʻoku puke ʻiate kimoutolu? Mou ʻomi ʻa kinautolu ki heni. ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku ketu, pe kui, pe heke, pe pipiki, pe kilia, pe mate ha kupu ʻo honau sinó, pe tuli, pe puke ʻi ha mahaki ʻe taha? ʻOmi ʻa kinautolu ki heni pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu, he ʻoku ou ʻofa mamahi kiate kimoutolu; ʻoku fonu hoku loto ʻi he ʻaloʻofa” (3 Nīfai 17:7).

ʻI he ʻilo ko ia ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e Fakamoʻuí, ko ha meʻa fakanatula pē ia kiate Ia ke fakaʻaongaʻi ha taimi ke fakamoʻui ai e mahakí kimuʻa [pea toki hoko atu] ki Heʻene ngāue hokó. Mahalo ʻe kau mai ki heʻetau ngāue fakaetauhi ki he kakai kotoa pē ʻi he ngaahi founga angamaheni mo fakanatulá ʻa hono fakaafeʻi pē ʻo ha taha ke fai ha meʻa naʻá ke ʻosi palani ke fai, pe ʻalu mo koe ki ha polokalama naʻá ke ʻosi palani ke ke ʻalu ki ai.

Kapau ʻokú ke toʻo ha kalasi moʻui fakafalala pē kiate kita, fakaafeʻi ho kaungāʻapí ke mo kaungā-ʻalu. Kapau ʻokú ke ʻalu ki ha ʻekitivitī fakauooti, fakaafeʻi ho kaungā-ngāué ke mo ʻalu fakataha. Kapau ʻokú ke ʻosi fakahoko e ako folofola fakafāmilí mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, fakaafeʻi ho kaungāmeʻá ke kau fakataha mo kimoutolu. Ko e ʻuhinga ia ʻo e “haʻu ʻo mamatá.” ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau toe tānaki atu ha foʻi ʻekitivitī kehe ki heʻetau taimi-tēpile moʻumoʻuá. Pea ʻi he ngaahi taimi ʻoku ʻikai malava ai ke ʻaʻahi ki he tokotahá, ʻe malava pe ke fakahoko hoʻo pōpoakí ʻi ha kiʻi text, ʻīmeilí, pe ko e tā he telefoní.

Fakafalala ke Ngāue Fakaetauhí

ʻI he taimi naʻe vaheʻi ai au ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻi heʻeku hoko ko e palesiteni foʻou ʻo e ʻUluaki Siteiki Kakai Lalahi ʻo Polovo ʻIutaá, naʻá ne ʻomi ha ngāue faingofua mo fakahangatonu: “ʻAlu ʻo ʻaʻahi ki hoʻo kau takí mo e kau mēmipá ʻi honau tukui ʻapí mo honau ngaahi fale nofoʻangá!” Ko ia pē; naʻe ʻikai ke ne toe ʻomi ha ako pe ko ha ngaahi ngāue kehe.

ʻI heʻemau fengāueʻaki fakataha mo ʻemau kau pīsopé, naʻa mau kamata ʻi he ʻaho Tūsité, ko e hili ia ha ʻaho ʻe ua mei heʻemau konifelenisi fakasiteikí. ʻI heʻemau ngāue fakaetauhi ʻi homau siteikí, naʻe ʻi ai haʻamau ngaahi fehalaaki, mole mo ha ngaahi faingamālie peá u faʻa fakakaukau, “Naʻá ku mei fakalea lelei ange ia” pe “ʻOku ou fakaʻamu ange ne u ʻeke ha fehuʻi naʻe toe lelei angé.”

Naʻe pehē ʻe Kēvini J. Uēfini ko e Palesiteni ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, “ko e taʻemalavá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻetau fakalakalaka taʻengatá—ko ʻetau fekumi ki he haohaoá. Pea koeʻuhí ko e Fakaleleí, ʻe lava—kapau te tau tali e taʻemalavá ʻi he founga totonu—ke faitāpuekina kitautolu ʻaki ha founga foʻou ʻo e akó ʻa ia ʻokú ne fakaʻatā ʻetau ngaahi taʻemalavá ke hoko ko ha konga ʻo ʻetau feinga ki he haohaoá.”4

Ko ʻetau aʻusiá ʻeni, ʻi heʻetau ako ke tokoni ki he kau takí mo e kau mēmipa ʻo e siteikí mo e niʻihi kehe kuo tau fetaulakí. ʻI he hokohoko atu ʻemau ngāue fakaetauhí, ne kamata leva ke hanga ʻe he ʻEikí ʻo tuku mai ha kakai tokolahi ange ʻi homau hala fonongá.

ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ku lue atu ai mo J. B. Housi, ko e taha ʻo hoku ongo tokoní, ʻi he ngaahi vahaʻa fale nofo totongí, ne ma fetaulaki ai mo ha talavou ʻi he tauʻanga meʻalelé. Naʻá ma tuʻu ʻo fakalea atu peá ma ʻiloʻi ai ʻoku teu ke ne hiki mei homau siteikí. Naʻa mau talanoa ʻi ha kiʻi taimi siʻi ʻo ʻiloʻi ai ko ha taha ʻosi ngāue fakafaifekau ia pea ʻokú ne fehangahangai mo ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ʻene tuí. Ko hoku tokoní, ko ha faiako tuʻukimuʻa ia pea faingofua ʻaupito ʻene fakafehokotaki mo e kakaí. Ko ha meʻa fakanatula mo angamaheni pē kia J. B. ke ne tali e ngaahi fehuʻi pehení. Mahalo ne ʻi ai ha maama ne mole mei he fofonga ʻo e talavou ko ʻení ʻi ha vahaʻa taimi, ka naʻá ku lava ʻo fakatokangaʻi naʻe kamata ke toe hā mai ha maama mei hono fofongá ʻi he lolotonga ʻena fepōtalanoaʻakí.

Naʻe mahino pē ʻa e fuʻu tokanga ʻa J. B. ki he tokotahá ni mo ʻene ngaahi fehuʻí mo e ngaahi meʻa ne hohaʻa ki aí. Naʻe tauʻatāina ʻa e talavou ko ʻení ke vahevahe mai koeʻuhí naʻe hā atu meia J. B. ʻa e manavaʻofá. Naʻe “fonu ʻa e loto” hoku tokoní ʻi he ʻofá, pea naʻá ne maʻu ha holi ke mahino lelei kiate ia e talavou ko ʻení taʻe te ne loto-fakamaau kiate ia. Naʻe kole ange ʻe J. B. pe ʻe lava ke ma ʻaʻahi atu kiate ia ʻi he maau ʻene hiki ki hono fale nofoʻanga foʻoú. Naʻe kamo mai ʻa e talavoú, ne hiki leva homau ngaahi fika telefoni toʻotoʻó pea mo ha palōmesi te ma toe vakaiʻi ia.

Kimuʻa peá ma mavahé, naʻá ma ʻeke ange pe naʻe ʻi ai nai ha meʻa te ma lava ʻo tokoni ai. Naʻá ne pehē mai, “Naʻe hoko hoʻomo tuʻu ʻo fakalea maí ko e meʻa mahuʻinga taha ia kuó mo lava ʻo fai maʻaku he ʻaho ní.” Naʻá ku fakakaukau loto pē ʻiate au ʻi he efiafi ko iá, “Kapau naʻe ʻikai ke ma ʻalu mo J. B. ʻo ngāue fakaetauhi, mahalo naʻe ʻikai ke ma teitei fetaulaki mo e talavou ko ʻení.”

ʻOku hangē naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí te ma ngāue fakaetauhi ʻi he efiafi ko iá, ko ia ai, naʻá ne tuku ʻa e talavou ko ʻení ʻi homa hala fonongá—ʻo falala te ma mamata ki ai pea tokoniʻi ia.

ʻI heʻetau holi ke tokoni ki he kakai kotoa pē ʻi heʻetau fakahoko ʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó, ʻe tuku mai ʻe he ʻEikí ki hotau ngaahi hala fonongá ha kakai he ʻokú Ne falala mai te tau kiʻi tukunoaʻi ʻetau ngaahi telefoni toʻotoʻó, tuku ha kiʻi taimi ke malimali ai ki ha sola, pe ʻeke ha fehuʻi ki ha taha ne tau fetaulaki mo ia ʻi he māketí pe ko e fē pē ha feituʻu ʻoku tau ʻi ai ʻi he akó, ngāué pe lotú.

ʻĪmisi
three people pushing a car that was stranded

Ngaahi ʻAta mei he Getty Images

Ko e Ngaahi Ola Fakaofo ʻo e Ngāue Fakaetauhí

ʻI heʻetau toe vakai kimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfaí, naʻá ku ʻiloʻi ai ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e ngāue fakaetauhí. Kapau te mou manatuʻi:

“Naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hili ʻene folofola peheé, naʻe ō mai fakataha ʻa e fuʻu kakaí kotoa pē, mo honau kakai mahakí, mo honau kakai faingataʻaʻiá, mo honau kakai ketú, mo honau kakai kuí, mo honau kakai noá, pea mo kinautolu kotoa pē naʻa nau puke ʻi ha faʻahinga mahakí; pea naʻá ne fakamoʻui ʻa kinautolu kotoa pē ʻi he ʻomi ʻa kinautolu kiate iá.

Pea naʻa nau punou hifo kotoa pē, ʻa kinautolu kuo fakamoʻuí pea mo kinautolu foki naʻe moʻui leleí, ʻi hono lalo vaʻé, ʻo hū kiate ia; pea ko kinautolu kotoa pē naʻe lava ke ō mai mei he fuʻu kakaí naʻa nau ʻuma ki hono vaʻé ʻo nau fufulu ai hono vaʻé ʻaki ʻa honau loʻimatá” (3 Nīfai 17:9–10; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Fakatokangaʻi ange ko e kāinga ngaūe fakaetauhi ko ia naʻa nau tokoni ke ʻomi ʻa kinautolu naʻa nau ʻilo mo ʻofa aí ke ofi ange kia Sīsū Kalaisí, naʻa nau toe punou mo kinautolu ki he lalo vaʻe ʻo e Fakamoʻuí, ʻo hū kiate Ia pea ʻuma mo fufulu ʻaki honau loʻimata ʻa Hono toʻukupu kelekelé.

ʻI heʻetau ngāue fakaetauhi ki he kakai kotoa peé, te tau mamata ki hono fakamoʻui ʻe Kalaisi ʻa e ngaahi kafo fakaelotó, fakalaumālié mo fakatuʻasinó. Pea ʻi heʻetau fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau “haʻu ʻo mamatá” mo “haʻu ʻo tokoní” ʻi ha ngaahi founga fakanatula mo angamahení, te tau fakatokangaʻi ai kuo fakamoʻui foki mo hotau ngaahi kafo ʻotautolú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tieta F. ʻUkitofa, “Ngāue Fakafaifekaú: Ko Hono Vahevahe e Meʻa ʻI ho Lotó,” Liahona, Mē 2019, 16.

  2. Tieta F. ʻUkitofa, “Ngāue Fakafaifekaú: Ko Hono Vahevahe e Meʻa ʻI Ho Lotó,” 17.

  3. Vakai foki ki he founga tatau naʻe ngāue fakaetauhi ai ʻa Sīsū Kalaisi ki he uitou ʻo Neiní ʻi he Luke 7:11–16.

  4. Kevin J Worthen, “Successfully Failing: Pursuing Our Quest for Perfection” (Fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi, Sān 6, 2015), 3, speeches.byu.edu.