2020
Ko ha Meʻaʻofa ʻo e Feohi Fakakaungāmeʻá
Tīsema 2020


Ngaahi Sīpinga Loto-Toʻa

Ko ha Meʻaʻofa ʻo e Feohi Fakakaungāmeʻá

Naʻe hoko ʻa e talanoa ko ʻení ʻi ʻIngilani hili ha taimi siʻi mei he Tau Lahi hono II ʻa Māmaní.

ʻĪmisi
A Gift of Friendship

Ne manavasiʻi ʻa Heamani Mosina ʻi heʻene hū atu ki he falelotú. Naʻá ne kei tui pē mo hono ngaahi kaungāmeʻa mei he ʻapitangá e teunga ʻoku tohiʻi ai e “P.O.W.” Ne ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku ʻuhinga e ngaahi foʻi mataʻitohi ko iá ki he “pōpula ʻo e taú.” Ko e hā nai e meʻa ʻe fakakaukau ki ai e kāingalotu ʻo e koló? Te nau sio mai kiate ia ko hanau fili?

Ne ofi ʻa e falelotú ki Liiti, ʻIngilani. Ka naʻe ʻikai foki ke haʻu ʻa Heamani ia mei ʻIngilani. Naʻá ne haʻú mei Siamane. Hili hono fakamālōhiʻi ʻa Heamani ke tau ʻi he Tau Lahi hono II ʻa Māmaní, ne puke pōpula ia ʻe he kau sōtia Pilitāniá pea ʻave ki ha ʻapitanga pilīsone ʻi Ingilani. Ko e fuofua taimi ʻeni ke ne ʻalu ai ki he lotú hili ha taimi fuoloa.

Naʻe mihiʻi ʻe Heamani ʻene mānavá peá ne tangutu hifo ʻi ha taha ʻo e ʻū seá. Naʻá ne lava ʻo sio ki he palesiteni fakakoló, ko Siaosi Kemi, ʻoku tangutu mai mei muʻa. Ko Palesiteni Kemí ko ha kaungāmeʻa ia ʻo Heamani. Naʻe ongoʻi fiefia ange ʻa Heamani ʻi heʻene sio atu ʻokú ne malimalí.

ʻI he ngaahi māhina kuohilí, ne ʻaʻahi ʻa Palesiteni Kemi kia Heamani ʻi he ʻapitangá hili ʻene fanongo ko Heamaní toko taha pē ʻa e mēmipa ʻo e Siasí ʻi aí. ʻI he kamataʻangá ne kiʻi hohaʻa ʻa Heamani. ʻE fehiʻa nai ʻa Palesiteni Kemi ʻiate ia? He ko hono moʻoní, ne lolotonga fehangahangai hona ongo fonuá ʻi he taú.

Ka ʻi he taimi ne fetaulaki ai ʻa Heamani mo Palesiteni Kemí, naʻá na malimali mo lulululu. Hili iá, naʻá na lotu fakataha. Naʻa na hivaʻi ha ngaahi hiva mo talanoa fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Naʻe aʻu ʻo na maʻu fakataha ʻa e sākalamēnití.

Naʻe pehē ange ʻe Heamani ʻi he ʻamanaki ke mavahe ʻa Palesiteni Kemí, “ʻOku ou ʻofa atu ʻe hoku tokoua.” Naʻá ne fakatokangaʻi atu ne tō ha loʻimata mei he fofonga ʻo Palesiteni Kemí ʻi heʻene taʻataʻalo māvae maí.

ʻI he hili iá, ne ʻaʻahi maʻu pē ʻa Palesiteni Kemi kia Heamani ʻi he Tokonaki kotoa pē. ʻI he toenga ʻo e uiké, naʻe fai ʻe Heamani hono lelei tahá ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Naʻá ne vahevahe ʻene fakamoʻoní mo e kau pōpula kehé lolotonga ʻenau ngāue ʻi he ngoueʻangá. Naʻá ne tali ʻenau ngaahi fehuʻí lolotonga ʻenau tā tongitongi ʻi he hili ha ʻaho ngāue lahí. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá ne lotu mo kinautolu.

Ne pehē ange ʻe ha taha ʻo e kau pōpulá ʻi ha pō ʻe taha, “ʻE Heamani. ʻE lava nai ke u kau atu he ʻaho Tokonakí ʻi he ʻaʻahi mai ʻa Misa Kemí?”

Ne hanga hake ʻa Heamani mei he konga papa naʻá ne tā tongitongí. Naʻá ne malimali. “ʻIo ʻe lelei ia!”

Ne kole ange mo ha pōpula ʻe taha, “ʻE lava ke u kau atu mo au?”

Naʻe matuʻaki fuʻu fiefia ʻaupito ʻa Heamani mo Palesiteni Kemi ke akoʻi ha kau pōpula tokolahi ange. Ne ʻikai fuoloa kuo ʻi ai hanau niʻihi ne nau loto ke papitaiso!

ʻI he vakai holo ʻa Heamani ʻi he falelotú ki he ngaahi fāmilí, lolotonga ʻene talitali ke kamata e lotú, naʻá ne ongoʻi nonga. Ne ʻi ai ha kāingalotu ʻe niʻihi ne nau manavahē ʻi he fuofua maʻulotu ʻa Heamaní. Ka naʻe vave ʻa e kamata ke falala ʻa e tokotaha kotoa kiate iá. Ko e kau pōpula kehe ne nau fie ako ki he ongoongoleleí, ne nau maʻu ha ngofua ke mavahe mei he ʻapitangá ke ʻalu ki he lotú fakataha mo Heamani ʻi he ngaahi ʻaho Sāpaté. Kimui angé, ne aʻu pē ʻo ui ʻa Heamani ke ne hoko ko e palesiteni Lautohi Faka-Sāpate fakakoló.

Ne hili ha taimi kuo fakaʻau ke ofi ʻa e taimi Kilisimasí. Naʻe fakaʻamu ʻa Heamani ke fai ha meʻa ke fakahoungaʻi ʻaki e angaʻofa ʻa e kāingalotú ʻiate iá. Ne fakafokifā haʻane maʻu ha foʻi fakakaukau! Naʻe fakaʻau ke hokosia e taimi paati Kilisimasi ʻa e koló. Ne tānaki ʻe Heamani ha ʻū kongokonga papa pea kamata ke tā tongitongi. Naʻá ne liliu tahataha pē ʻa e fanga kiʻi kongokonga papá ki ha fanga kiʻi kā, ʻelefānite, vakapuna, lēlue mo e fanga kiʻi hoosi.

Ne faifai pea aʻu ki he ʻaho pātí. Naʻe maʻu meʻatokoni ʻa e tokotaha kotoa pē mo hivaʻi fakataha ha ngaahi hiva Kilisimasi. Ne hivaʻi ʻe Heamani mo hono ngaahi kaungāmeʻa mei he ʻapitangá ha ngaahi hiva Kilisimasi ʻi he lea faka-Siamané.

Hili iá, ne toʻo hake ʻe Heamani ha fuʻu kato lahi. Naʻe ʻi loto ha fanga kiʻi meʻavaʻinga papa ʻe 40! Ne foaki ʻe Heamani ʻa e meʻavaʻingá ke taki tāuhi e fānau Palaimelí. Ko ha Kilisimasi ia he ʻikai ke toe ngalo ʻiate kinautolu.