2020
Ko Hono Vahevahe e Maama ʻo e Fakamoʻuí ʻi he Kilisimasí
Tīsema 2020


Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakaetauhí

Ko Hono Vahevahe e Maama ʻo e Fakamoʻuí ʻi he Kilisimasí

Fakakaukau ki he niʻihi ʻokú ke ngāue fakaetauhi ki aí. Ko e hā e founga te ke tokoniʻi ai kinautolu ke nau toe ofi ange kia Kalaisi ʻi he Kilisimasi ko ʻení?

ʻĪmisi
porcelain Nativity set

Laʻitā ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí, faitaaʻi ʻe Niltza Beatriz Santillan Castillo

ʻI heʻetau manatuʻi ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻi he taʻú kakato, ko e Kilisimasí ʻa e faʻahitaʻu ʻoku tau fakafiefiaʻi ai ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha kuo foaki maí: “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú” (Sione 3:16). Te tau lava foki mo kitautolu ʻo foaki ha ngaahi meʻaʻofa ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ofi ange ki he Fakamoʻuí, ʻi heʻetau ngāue fakaetauhi ʻi he Kilisimasí. ʻOku fakaofo ke fakakaukau ʻoku tau foaki e meʻaʻofa tatau ʻo hangē ko ia naʻe foaki ʻe he Tamai Hēvaní.

ʻOku Ou Kei Tauhi ʻOfa Pē ʻa e Meʻaʻofá

Susan Hardy, Kalefōnia, USA

ʻI heʻeku kei taʻu 11, naʻe talamai ʻe heʻeku faiako Lautohi Faka-Sāpate ko Misa Tītisí ki heʻemau kalasí, kapau te mau ako maʻuloto ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí pea fakamatalaʻi ange kiate ia ʻa honau ʻuhingá, te ne fakatau mai haʻamau seti tohi folofola takitaha.

Ko ha ongomātuʻa mali kei talavou ʻa Misa mo Sisitā Tītisi, naʻá na toki mali foʻou pē. Naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe ʻe lava ʻe Misa Tītisi ʻo fakatau ha meʻaʻofa foʻou ki ha taha. Ka ne u pehē kapau ʻokú ne pehē ʻoku mahuʻinga feʻunga e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ke ako maʻuloto, te u fakahoko e tukupaá.

Hili ʻeku maʻuloto kotoa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ʻe 13, ne fakaʻau ke ngalo ʻiate au ʻa ʻene palōmesí ʻi he fakalau ʻa e taimí.

Ka ʻi he ʻAho Kilisimasí, naʻá ku maʻu ha fakamoimoi naʻe tohi ai hoku hingoá. Naʻá ku fakaava hake ia ʻo maʻu ai ha seti tohi folofola maʻaku, mo ha kaati ne fakalotolahiʻi mai ke u toutou lau maʻu pē ia. Naʻe hoko ia ʻi he taʻu 1972, pea ʻoku ou kei tauhi pē he ʻahó ni ʻa e ʻū tohi folofola ko iá. ʻOku nau mahuʻinga kiate au.

Naʻe ʻikai ko e totongi ʻo e meʻaʻofá ka ko e angaʻofa naʻá ne fakahaaʻi mai kiate aú pea mo e feilaulau naʻá ne loto-fiemālie ke fai maʻakú, ʻa ia naʻá ne ʻomi ai kiate au ha loto-vilitaki moʻoni ke ako e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou feinga ke muimui ʻi he sīpinga ʻo e ngāue fakaetauhi ʻa Misa Tītisí ʻaki hano ʻave ha ngaahi meʻaʻofa ʻoku mahuʻingamālie kiate kinautolu ʻoku mau feohí mo e ʻamanaki te u lava ʻo tāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻo hangē ko ʻene tāpuekina ʻeku moʻuí.

Ko Ha Fakaafe ke Fakahoko ha Meʻa

Richard M. Romney, ʻIutā, USA

ʻI he taimi naʻe kole mai ai ʻe kinautolu naʻa nau fokotuʻutuʻu ʻemau fakasōsiale fakauooti ki he Kilisimasí ke u ʻaʻahi ki ha tokotaha māmālohi pea fakaafeʻi mai ke kau ki he polokalamá, te u tala moʻoni pē naʻá ku manavasiʻi. Naʻá ku ʻosi feʻiloaki tuʻo taha pē mo Tēleni, ʻi he taimi naʻe kau mai ai ki ha ʻekitivitī fakauōti kimuʻa. Naʻá ne tui ha palaea paiki ʻi hono laʻé. Naʻe haʻi hono ʻulu hinā lōloá ki ʻolunga, ne ʻi ai hono fuʻu kava tea, pea tā-tatau hono ongo nimá fakatouʻosi.

ʻI heʻeku tuʻu fakataha mo ha mēmipa ʻo e kōmití ʻi tuʻa ʻi he matapā ʻo Tēlení, ne u fakakaukau pe ko e hā nai haʻane tali. Naʻá ne fakaafeʻi kimaua ke ma hū ange ki loto peá ma talaange ʻa e ʻuhinga ʻo ʻema ʻi aí. Naʻá ne pehē mai, “ʻIo, ʻoku ou fie kau atu ki ai!”

Naʻá ne fakahoko ha ngāue fakaofo ʻi hono tokoniʻi ke ʻuhingamālie e ʻekitivitií ki ha niʻihi tokolahi. ʻI ha taimi nounou mei ai, ne kole mai kiate au mo hoku hoa ngāue fakaetauhí ke ma toutou ʻaʻahi kia Tēleni. Naʻe hangē naʻá ne fiefia maʻu pē ke sio mai kiate kimauá pea ne mau talanoa fiefia foki. ʻOku ou houngaʻia ne hoko ʻa e ueʻi fakalaumālie ke fakaafeʻi ia ke kau ki he polokalama ʻo ha ʻekitivitī fakauōtí ke tupunga ai ha vā fetuʻutaki ke mataʻikoloa ʻaki.

Ngāue Fakaetauhi ki he Niʻihi Kehé ʻi he Kilisimasí

Ko e ngaahi meʻa ʻeni te ke lava ʻo fai ke fakapapauʻi ʻe ʻilo ʻe kinautolu ʻokú ke ngāue fakaetauhi ki aí ʻokú ke fakakaukau kiate kinautolu, tautautefito ki he taimi ko ʻeni ʻo e taʻú.

  1. Ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku hoko e meʻa fakaofó ʻi ha tā telefoni pe ko ha pōpoaki telefoni pē. ʻE lava ke hoko ha meʻa makehe ʻi hono kamataʻi ha pōtalanoa ʻaki ha fakalea atu, “Mālō e lelei, ʻokú ke fēfē hake?”

  2. Kau atu ki heʻenau ngaahi kātoanga fakafiefiá ʻi he taimi totonu. ʻE lava ke hoko ʻa e Kilisimasí ko ha taimi lelei ke ako fekauʻaki mo e ngaahi tui ʻoku tau faitatau aí. ʻI he taimi ʻokú ke vahevahe ai e ngaahi tuí pea fakafanongo ki he niʻihi kehé, ʻokú ke fakaava ai ha matapā ki ha mahino ʻoku lahi angé.

  3. Lotua kinautolu ʻaki honau hingoá. Kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi koe ke ke fakakaukauʻi ha ngaahi founga ke ʻomi ai kinautolu ke ofi ange ki Hono ʻAló.

  4. ʻOku faʻa manatua lelei ange e fanga kiʻi meʻaʻofa faingofuá. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke fuʻu lahi e ngaahi meʻaʻofá ke maʻu ai e ʻofá. Ko e meʻaʻofa ʻo e taimí, meʻaʻofa ʻo e fakafanongó, ko e vahevahe ʻo ha laʻitā pe manatumelie—ʻe lava ke hoko kotoa ʻeni ko e ngaahi meʻaʻofa ʻo e lotó.

  5. Foaki ʻa e meʻaʻofa ʻo e fakamoʻoní. Kole ange ke nau vahevahe atu ʻenau ʻofa ki he Fakamoʻuí, pea vahevahe ange kiate kinautolu hoʻo ʻofa kiate Iá.

ʻĪmisi
young adult woman helping older woman in a motorized chair reach some apples at grocery store

Ko Hono Fakaʻaongaʻi e Fakamaama e Māmaní ke Ngāue Fakaetauhí

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi e kemipeini Fakamaama e Māmaní ke tokoni atu ʻi hoʻo ngāue fakaetauhí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ke ke kamata ʻaki. (Kumi ke lahi ange ʻi he ComeuntoChrist.org.)

  1. Vahevahe e foʻi vitiō The Christ Child. Te ke lava ʻo fakahū ia, vahevahe ha fehokotakiʻanga, pe fakaafeʻi e niʻihi kehé ke mou mamataʻi fakataha ia.

  2. Fakaafeʻi e niʻihi kehé ke mou ō ki ha polokalama lotu faka-Kilisimasi. ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau fie lotu ka ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e feituʻu ke nau ʻalu ki aí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau haʻu ke mou lotu.

  3. Poupouʻi kinautolu ke nau foaki ki he niʻihi kehé. Te nau lava ʻo foaki ki he Ngaahi Tokoni ʻOfa Fakaetangata ʻa e Siasí pe ki ha kautaha tokoni ʻofa fakalotofonua pē. Kapau ʻokú ke nofo ʻi ha kolo ʻokú ne tokangaʻi e taha ʻo e Ngaahi Mīsini Foaki ʻa e Siasí, te ke lava ʻo ʻalu fakataha mo kinautolu ʻi hoʻo ʻalu ke foakí. ʻOku ʻoatu ʻe he ʻū mīsiní ha founga faingofua ke ʻave ai ha meʻaʻofa ʻe lava ke tāpuekina ai e kakai ʻi he funga ʻo e māmaní.

  4. Lesisita ke maʻu e ngaahi fakamatala ki he tokoni fakaʻahó. Te ke lava ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau lesisita foki ki ai. ʻE lava ke ʻoatu ʻe he ngaahi fakamatalá ha ngaahi faingamālie moʻou ke mou ngāue fakataha.

  5. Fakafonu honau ʻapí ʻaki e melinó. ʻAi ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai e pōpoaki makehe ʻa e kau faifekaú ʻe lava ke nau vahevahe, ʻa ia te ne lava ʻo ʻomi e ʻamanaki leleí mo e ʻofá ki honau lotó.

  6. Fakafeʻiloaki kinautolu ki he Fakamaama ʻo e Māmaní. Fakaʻaliʻali ange ʻa e founga ke ako lahi ange ʻi he ComeuntoChrist.org.

ʻĪmisi
young man holding a hymnbook in church

Ngāue Fakaetauhi ki he Kakai Kotoa Pē, ko ha Haʻofanga Lotu

ʻOku makehe ʻa e fie maʻu ʻa e haʻofanga lotu kotoa pē. ʻOku ʻi ai e niʻihi ʻoku ʻaonga kiate kinautolu ʻa hono fokotuʻutuʻu ha ʻekitivitī ʻoku tokolahí. ʻOku ʻi ai leva e ngaahi haʻofanga lotu ʻe niʻihi, ʻe ʻaonga kiate kinautolu ha meʻa ʻoku tokosiʻi mo faingofuá. ʻOku lotua ʻe kinautolu ʻoku nau palani mo fokotuʻutuʻu e ngaahi ʻekitivitií ke nau ʻiloʻi e founga ke feau ʻaki e ngaahi fiemaʻú.

  • Naʻe tokoni ʻa e kāingalotu ʻo e ngaahi siteiki ʻe tolu ʻi Pālesi, Falaniseé ki hono tokoniʻi ha paati Fakamaama e Māmaní, ʻa ia naʻe kau ki ai ha fakaʻaliʻali talēniti mo ha fakaʻaliʻali ʻo e ākenga ʻo e valá. Naʻa nau teuteuʻi ha ʻū meʻa ne foaki ki he kau kumi hūfangá mo e kakai ʻoku tūkuhausiá. (Vakai ki he, “Fakamaama e Māmaní ʻi Pālesí,” ʻi he peesi 32.)

  • Naʻe fakahoko ʻe he Siteiki Sālote Kalolaina Tonga Lotolotó ha polokalama “Kilisimasi ʻi he funga ʻo e Māmaní” maʻá e tukui koló, ʻaki ha fakasōsiale ke fakafiefiaʻi ʻaki ʻa Kalaisi ʻo fakafou ʻi he meʻakai, ngaahi fakaʻaliʻali fakavahaʻapuleʻanga ʻo e tukufakaholo faka-Kilisimasí, hiva, ngaahi ngāue tokoni, pea mo hano fakafaivaʻi ʻe he fānaú ʻa e ʻaloʻí.

  • Naʻe kau atu ʻa e kāingalotu ʻo e Siteiki Tahi Velo Fololitá ki ha fakamanatu ʻo e ʻuhinga ʻoku tau fakamanatu ai ʻa e Kilisimasí. Ne foaki atu ha ʻū meʻavaʻingá ki he ngaahi kautaha tokoni fakakoló. Naʻe hiva ai e kuaea ʻa e fānau Palaimelí, pea ne ʻi ai mo ha ngaahi siasi kehekehe ne ʻi ai ʻenau ʻū palepale ne fakaʻaliʻali ai ha fakamatala.

  • Naʻe fakaʻaliʻali ʻe he Siteiki Sekisonivili Folōlita Tongá ha foʻi tulama ʻo e Fakamoʻui ʻo e Māmaní ma‘á e tukui koló.

ʻĪmisi
actors portraying Joseph and Mary holding the baby Jesus in a stable