2020
Maʻu e Meʻaʻofá
Tīsema 2020


Maʻu e Meʻaʻofá

ʻE tokoniʻi kitautolu ke tau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he Kilisimasi ko ʻení, ʻi heʻetau ako e lea ʻa e ʻOtuá, tokoni, fakatomala pea ʻalu ki he temipalé.

ʻĪmisi
illustraton of the tree of life

ʻI ha efiafi ʻe taha ʻi Nōvema, naʻá ku aʻu atu ki ʻapi ʻo ʻiloʻi kuo liliu ʻe heʻeku fānaú honau loki mohé ki ha feituʻu faka-Kilisimasi. Naʻe teuteuʻi ʻaki ha ngaahi fuʻu ʻakau Kilisimasi, kahoa ngingila, sisiʻuhila mo ha fanga kiʻi pepa sinou ʻa e ʻū tulikí, pou mohengá, holisí mo e ʻaofí. Naʻe fakakakato ʻaki e teuteú ha tofunanga ne nau faʻu pea ʻi ai mo e fefie, sisiʻuhila mo e ʻū sitōkeni [faʻoʻanga meʻaʻofa]. Naʻe fakamāfanaʻi ʻe he teuteu faka-Kilisimasi fakaʻofoʻofa ko iá homau ʻapí mo homau ngaahi lotó.

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻata naʻá ku saiʻia taha ai ʻi he Kilisimasí, naʻe fakamatalaʻi ia ʻe he palōfita ko Nīfaí. Ne vahevahe ʻe he tamai ʻa Nīfai ko Līhaí ha misi naʻá ne mamata ai ki ha fuʻu ʻakau fakaʻofoʻofa ʻa ia naʻe fakafonu ʻe he fuaʻiʻakaú ʻa hono lotó ʻaki ʻa e fiefia (vakai, 1 Nīfai 8:12). Naʻe holi ʻa Nīfai ke ne lava mo ia ʻo mamata ki he fuʻu ʻakau naʻe fakamatalaʻi ʻe heʻene tamaí. ʻI ha tali ki heʻene lotú, ne fakahā ai kia Nīfai ha vīsone. Naʻe hoko e fakamatala ʻa Nīfai ki heʻene aʻusiá, ko ha talanoa Kilisimasi fakaʻofoʻofa kiate au. Naʻá ne tohi ʻo pehē:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hili ʻeku mamata ki he fuʻu ʻakaú, naʻá ku pehē ange ki he Laumālié: ʻOku ou ʻilo kuó ke fakahā mai kiate au ʻa e fuʻu ʻakau ʻa ia ʻoku mahuʻinga hake ʻi he meʻa kotoa pē.

“Pea naʻá ne folofola mai kiate au: Ko e hā ʻokú ke fie maʻú?

“Pea naʻá ku pehē ange kiate ia: Ke u ʻiloʻi ʻa hono ʻuhingá …

“… Pea naʻá ku vakai ki he kolo ko Nāsaletí; pea ʻi he kolo ko Nāsaletí naʻá ku vakai ki ha tāupoʻou. …

“… Pea naʻa Ne pehē mai kiate au: Vakai, ko e tāupoʻou ʻokú ke sio ki aí ko e faʻē ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻi he anga ʻo e kakanó.

“… Pea naʻá ku mamata ʻo toe vakai ki he tāupoʻoú, ʻokú ne fua ha tamasiʻi ʻi hono nimá.

“Pea naʻe pehē mai ʻe he ʻāngeló kiate au: Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá, ʻio, ko e ʻAlo ʻo e Tamai Taʻengatá!” (1 Nīfai 11:9–11, 13, 18, 20–21).

ʻOku ou tui ʻoku mahuʻinga ʻa hono fakahā kia Nīfai ʻa e ʻuluaki Kilisimasí, ʻi he taimi naʻá ne fehuʻi ai ke ʻilo ki he ʻuhinga ʻo e fuʻu ʻakaú. Naʻe ʻeke ange leva ʻe he Laumālié kia Nīfai pe ʻokú ne ʻiloʻi e ʻuhinga ʻo e fuʻu ʻakaú. Naʻe ʻoange ʻe Nīfai ʻa e tali fakalaumālie ko ʻení:

“ʻIo, ko e ʻofa ia ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku aʻu atu ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá; ko ia, ʻoku lelei taha ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.”

Pea naʻe toe pehē ange ʻe he Laumālié, “ʻIo, pea ‘oku fakafiefia taha ia ki he laumālié” (1 Nīfai 11:22–23).

ʻI he aʻusia ko ʻení, ne ako ai ʻe Nīfai, ko e meʻa lelei taha mo fakafiefia taha ki hotau laumālié ko hono ongoʻi ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Ko e meʻaʻofa moʻoni ia ʻo e Kilisimasí. Ka neongo iá, ko e tokolahi ʻiate kitautolu, ʻoku tau fefaʻuhi ke ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí—ʻo aʻu pē ki he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu mālōlō ko ʻení. ʻOku ʻoatu heni ha ngaahi fokotuʻu ʻe fā ki ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke maʻu ai e meʻa-foaki ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení.

1. Ako e Folofola ʻa e ʻOtuá

Kamata pe fakafoʻou ha taimi ako ʻo e ngaahi folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí. ʻI he misi ʻa Līhaí, naʻá ne mamata ki “ha vaʻa ukamea” (1 Nīfai 8:19) ʻoku fakatau ki he fuʻu ʻakaú. Ko kinautolu naʻa nau aʻusia e ʻofa ʻa e ʻOtuá, naʻa nau piki ki he vaʻa ukameá, pikitai ki ai pea vilitaki atu kimuʻa kae ʻoua leva kuo nau kai mei he fua ʻo e fuʻu ʻakaú (vakai, 1 Nīfai 8:30). Ne ʻilo ʻe Nīfai ʻoku fakafofongaʻi ʻe he vaʻa ukamea ko ʻení e folofola ʻa e ʻOtuá (vakai, 1 Nīfai 11:25).

Te tau lava ʻo fakaafeʻi e ʻEikí ki heʻetau moʻuí ʻi heʻetau ako ʻene ngaahi folofolá. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau ongoʻi puputuʻu ʻi heʻetau tukupaá. ʻI he taimi ʻoku ʻeke mai ai ʻe he ngaahi kaungāmeʻá pe ko e hā hono fuoloa ʻenau ako e ngaahi folofolá, ʻoku ou faʻa tali ange, “Lau pē kae ʻoua leva kuó ke ongoʻi e Laumālié; pea te ke toki ongoʻi leva ke hokohoko atu.” ʻOku ʻikai mahuʻinga e lahi ʻo e miniti, veesi, pe vahe ʻoku tau laú. ʻOku mahuʻinga ange e founga ʻoku tau fekumi ke maʻu ai e Laumālié lolotonga ʻetau akó. ʻE tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he feinga kotoa pē ʻoku tau fakahokó.

ʻOku kau ki he ako ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ki Tīsemá ʻa e tohi ʻa Molonaí mo ha vahe makehe ʻoku ui ko e “Kilisimasí.” Ko e hā mo ha toe faingamālie lelei ange ke tau fakaʻutumauku ai ʻi he folofolá ka ko hono ako ʻo e ongo lotu tāpuaki ʻo e sākalamēnití mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita hangē ko Molonaí, ʻi heʻenau fakahoko ha ngaahi fakamoʻoni mālohi mo fakafoʻituitui ʻo kau kia Sīsū Kalaisi?

ʻE lava foki ke tau ako e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí ʻi hono lau e Liahona ʻo e ngaahi lea konifelenisi lahí pe fakafanongo ki heʻenau ngaahi leá ʻi he Gospel Library. Hangē ko e vaʻa ukamea ʻi he misi ʻa Līhaí, ʻe lava ke hoko e fakafoʻou ʻetau ako e ngaahi folofola ʻa Kalaisí ke tākiekina ai kitautolu ke tau aʻusia e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he Kilisimasi ko ʻení.

2. Ngāue Tokoni

Mahalo ko e Kilisimasi laulōtaha ʻi heʻeku kei talavoú, ʻa e taʻu naʻe kau fakataha ai homau fāmilí, ngaahi mehikitangá, faʻētangatá mo e kāingá ke foaki ha vala, meʻakai, meʻavaʻinga, matasioʻata, mo e ʻū naunau ki ha fāmili faingataʻaʻia ʻi homau feituʻú. He ʻikai ke toe ngalo ʻiate au ʻa ʻeku kau ki hono ʻomi ʻa e Kilisimasí ki honau ʻapí ʻi ha fuʻu kalavana lahi. He ʻikai ke toe ngalo ʻi heʻeku manatú ʻa e hokohoko atu e ongo ko ʻení ʻi he hili ha taimi lōloa mei he Kilisimasí, pea mo e ngaahi fakafōtunga ʻo e houngaʻiá ʻi he fofonga ʻo e faʻeé mo ʻene fānau ʻe toko faá. Naʻe hoko e ngāue tokoni ki he fāmili ko iá ke fakaʻatā mai e ʻofa ʻa e ʻOtuá ke “[lilingi] ʻo aʻu atu” (1 Nīfai 11:22) ki hoku lotó.

ʻOku ʻikai fie maʻu ʻetau ngāue tokoni ki he niʻihi kehé ke fuʻu lahi pe faingataʻa. Lolotonga ʻeku hoko ko ha pīsopé, ne u ʻilo ai ʻoku ʻi ai e kakai tokolahi ʻi homau ngaahi uōtí mo e tukui koló ʻoku nau ongoʻi liʻekina, tailiili pe faingataʻaʻia. ʻE lava ke hoko ha tā telefoni, pōpoaki lelei ʻi he telefoní, kiʻi tohi ʻofa, kiʻi fakaneifua ngaohi pē ʻi ʻapi, kaungā-lue, pe loto ke tokoni ki ha fānau ʻa ha tokotaha, ko ha mana fakalangi pe tali ʻo ha lotu.

Kapau te tau ʻeke ki heʻetau Tamai Hevaní, “ʻOku ʻi ai nai ha taha te u lava ʻo tokoniʻi he ʻahó ni?” ʻe hā mai ha hingoa pe fofonga ki hotau ʻatamaí, pea ʻe tokoni mai e ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi e founga te tau tāpuekina ai e tokotaha ko iá. ʻI heʻetau ngāueʻi e ngaahi ueʻi ko iá, te tau aʻusia ai e ʻofa ʻa e ʻOtuá maʻanautolu mo kitautolú.

ʻOku fokotuʻu mai ʻe he fakakaukau ʻo e “Fakamaama e Māmaní” ha fanga kiʻi ngāue tokoni faingofua ke tokoniʻi ai e niʻihi kehé ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Kapau ʻoku ueʻi koe ʻe he Laumālié ke ke maʻu e meʻa-foaki ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí ʻo fakafou ʻi he ngāue tokoni ʻi he Kilisimasi ko ʻení, ʻe lava ke tokoni atu e Fakamaama e Māmaní ke ke kamata (vakai ki he ComeuntoChrist.org).

3. Fakatomala

Ko e fakaafe fika tolú, ko hono maʻu e meʻaʻofa ʻo e fakatomala ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe akonekina ʻe ʻEletā Lini G. Lōpinisi ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē: “Ko e fakatomalá ko e meʻaʻofa maʻungofua taha ia ʻa e ʻOtuá ʻokú ne fakaʻatā mo ʻai ke tau lava ai ʻo hiki mei he tōnounou ki he tōnounou kae ʻikai mōlia ai e loto vēkeveké. ʻOku ʻikai ko Haʻane palani talifaki ʻa e fakatomalá telia tokua naʻa tau tōnounou. Ko e fakatomalá ʻa ʻEne palaní, he naʻá Ne ʻafioʻi te tau tōnounou.”1

ʻOku faingataʻa e moʻui ko ʻení. ʻI heʻetau fāifeinga ki heʻetau taumuʻa ʻo e moʻui taʻengatá, ʻoku tau tōnounou kotoa pē pea fie maʻu ʻa e mālohi ʻo e huhuʻi ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe fili loto-fiemālie ai e Fakamoʻuí ke Ne foua e tautea ʻo ʻetau ngaahi angahalá, koeʻuhí ka Ne lava ʻo foaki maʻatautolu ʻa e meʻaʻofa ʻo e fakatomalá. Kuó Ne ʻosi totongi huhuʻi ia. Ko e meʻa ʻoku toé, ko ʻetau fili pe te tau tali ʻEne fakaafé pe ʻikai:

“Ko ia, ko ia ia ʻe fakatomala pea haʻu kiate au ʻo hangē ko ha tamasiʻi siʻí, te u tali ia, he ʻoku ʻo e faʻahinga peheé ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Vakai, koeʻuhi ko e faʻahinga peheé kuó u tuku hifo ʻa ʻeku moʻuí; pea kuó u toe toʻo hake ia; ko ia mou fakatomala, pea haʻu kiate au ʻa kimoutolu ʻa e ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, pea moʻui” (3 Nīfai 9:22).

ʻOku ou tui ʻoku tau fuesia kotoa pē ha ngaahi mafasia ʻo e angahalá, ʻa e lalahi pe iiki, ʻa ia ʻoku ueʻi mai ʻe he Laumālié ke tau tukuange. ʻE lava ke tokoni ʻetau kau pīsopé mo e kau palesiteni fakasiteikí. Naʻe maʻu ʻe he Fakamoʻuí ha loto manavaʻofa mo faʻa fakamolemole, pea ʻokú Ne foaki mai e ngaahi ongo tatau ki Heʻene kau tamaioʻeikí. ʻOku nau ʻofa ʻiate kitautolu pea te nau lava ʻo tokoni ke fakamoʻui kitautolu ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Te tau lava ʻo tali ʻa e kole ʻa e Fakamoʻuí ke tau haʻu kiate Ia pea hoko ʻo kakato ʻi he Kilisimasi ko ʻení.

4. ʻAʻahi ki he Fale ʻo e ʻEikí

Ko e taha e ngaahi taimi kuó u ongoʻi lahi taha ai e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ko ʻeku ʻi loto ʻi Hono ngaahi temipale toputapú. Ne silaʻi fakataha ai au mo hoku uaifi fakaʻofoʻofá ki taimi mo ʻitāniti. ʻOku ou faʻa ʻalu ki ai ʻo kumi ha tataki ki ha ngaahi fili pea mo maʻu ha nonga ʻi he ngaahi taimi ʻo e loto-hohaʻá. ʻOku faingofua ange hono maʻu ʻo hēvani ʻi he temipalé, pea faingofua ange hono maʻu hokohoko e fakahaá.

ʻI heʻene fekauʻaki mo e ngaahi ouau ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻa ia ʻoku kau ki ai e ngaahi ouau fakatemipalé, ne folofola e ʻEikí ʻo pehē, “ʻoku fakahā ʻi hono ngaahi ouaú ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20).

ʻI heʻetau kau ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé, ʻoku tau ʻiloʻi ai e ʻOtuá, pea ʻoku hoʻata mei heʻetau moʻuí ʻa e nonga mo e mālohi ʻo ha moʻui fakaʻotua.

Naʻe palōmesi mai ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018), “ʻE lava ke hoko mai kiate kitautolu ʻi heʻetau hū ki he temipalé, ha ʻelemēniti ʻo e tuʻunga fakalaumālié mo ha ongoʻi nonga ʻa ia ʻe mahulu hake ʻi ha toe faʻahinga ongo ʻe lava ke hū ki he loto ʻo e tangatá.”2

Kapau kuo fuoloa mai ʻa e ʻikai te ke ongoʻi ha nongá, ko e hā ʻoku ʻikai te ke tuku ai e faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení ke hoko ko ha fakaʻilongaʻi ia ʻa e kamata hoʻo fakafoʻou e tukupā ke ʻalu ki he temipalé ʻi heʻene ʻataá? Kapau naʻe teʻeki ke maʻu ho ʻenitaumení, ʻe lava hoʻo kau taki he uootí pe koló ʻo tokoniʻi koe ke ke mateuteu. ʻE lava ke tau ongoʻi foki e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau kumi mo fakahū e ngaahi hingoa maʻa ʻetau ngaahi kuí ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

Ko e Meʻaʻofa Moʻoní

Ko e ngaahi faingamālie kotoa ʻeni ke maʻu ai ʻa e meʻaʻofa moʻoni ʻo e Kilisimasí, ko e folofola ʻa e ʻOtuá, ngāue tokoni fakamātoató, fakatomalá, mo e kau ki he ngaahi ouau ʻi he temipalé. Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Sione ʻo pehē, “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú” (Sione 3:16). ʻOku ou lotua ʻi he Kilisimasi ko ʻení, ke tākiekina kitautolu ʻe he Laumālié, ke fili e ngaahi meʻa ko ia te ne tokoniʻi kitautolu ke tau aʻusia e meʻaʻofa ʻo e ʻofa maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Lynn G. Robbins, “Kae Liunga Fitungofulu Lau ʻe Fitu,” Liahona, Mē 2018, 22.

  2. Thomas S. Monson, “Ngaahi Tāpuaki ʻo e Tempalé,” Liahona, Mē 2015, 93.