2020
Ko e hā e Meʻa ʻi Hoʻo Lisí?
Tīsema 2020


Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Ko e hā e Meʻa ʻi Hoʻo Lisí?

Tuku hono lisi e meʻa ʻokú ke loto ki aí, kae kamata hono ʻomi e meʻa ʻokú ke fie maʻu vivilí.

ʻĪmisi
three Christmas presents

Ko e hā e meʻa ʻokú ke loto ke maʻu ʻi he Kilisimasi ʻo e taʻu ní? ʻOku tau ʻuhinga ki he meʻa ʻoku toe lahi ange ʻi he ʻū meʻaʻofá—ko e hā e meʻa ʻokú ke fuʻu fie maʻu vivilí?

Ko e fie maʻu vivilí, ko ha meʻa kuo pau ke te maʻu ka te moʻui. ʻE faingofua ke tokanga taha pē ki heʻetau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó, kae fēfē ʻetau ngaahi fiemaʻu vivili fakalaumālié?

Ngaahi Meʻaʻofa Ne Fuʻu fie maʻu Vivilí

ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai maʻu pē e ngaahi fiemaʻu vivili ʻa hotau laumālié, ʻa ia ʻoku tokoni e ngaahi meʻaʻofa hangē ko hono ako e folofolá mo e lotú ke fakakakato, ka ʻoku ʻi ai foki mo e ngaahi fiemaʻu vivili kehe ia hotau laumālié, ʻo makatuʻunga ʻi hotau tūkungá. Kuó ma tānaki ha ngaahi talanoa ʻe niʻihi mei he toʻu tupu ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa ia ne nau ʻiloʻi e “ngaahi meʻaʻofa” kehe ʻoku fie maʻu vivili ʻe honau laumālié. ʻI hoʻo laukongá, fakakaukau pe ko e hā e ngaahi meʻaʻofa ʻe ngali fie maʻu vivili ʻe ho laumālié.

Ko e Meʻaʻofa ʻo e Ngaahi Kaungāmeʻá

Ne fakatokangaʻi ʻe Lita M., taʻu 15 mei ʻAitahō, USA, ʻokú ne fiemaʻu ha ngaahi kaungāmeʻa lelei ʻi hono akoʻi ia ki he Siasí. “ʻI he taimi ne u kamata ʻalu ai ki he houalotu sākalamēnití, ngaahi kalasí, mo e Kau Finemuí, naʻe talitali fiefia au ʻe ha ngaahi fofonga fakakaumeʻa mo ha kakai ne nau loto-tokanga. Ne fakakau au ʻi he ngaahi ʻekitivitī kotoa pē, pea naʻe fakalotolahiʻi au ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa foʻoú ke muimui ki he palani ʻa e ʻOtuá. Naʻa nau tokoniʻi au ke fokotuʻu pea ikunaʻi ʻeku ngaahi taumuʻa fakalaumālié.” Hili ha ako lahi ange mei he ongo faifekaú mo hono fakafehokotaki ʻo Lita mo hono ngaahi kaungāmeʻa ʻi he lotú, naʻá ne fili ke papitaiso. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ke maʻu ha kakai lelei pehē, pea ʻoku ou monūʻia ke maʻu ha liliu lelei ki he Siasí!”

Ko e Meʻaʻofa ʻo e Seminelí

Ne ʻiloʻi ʻe Huani R., taʻu 16 mei Sileí ko e seminelí ko ha meʻa naʻá ne fiemaʻu vivili. “ʻOku ou ako ʻa e moʻoní ʻi he seminelí, pea ʻoku ʻomi ʻe he Laumālié ʻa e potó. Ko e taimi pē ʻoku ou ongoʻi ai e Laumālié, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ou ʻi he feituʻu ʻoku finangalo e ʻOtuá ke u ʻi ai ʻi he taimi ko iá. Ko e ongo ʻeni ʻoku ou maʻu ʻi he taimi ʻoku ou ʻi he seminelí aí, pea ʻoku ou ʻiloʻi leva ʻoku mahuʻinga ke u ʻi ai. ʻOku ou ʻiloʻi maʻu pē, ʻe hoko ʻeku ʻalu [ki he seminelí] ke u maʻu ai ha ngaahi tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí pe ngaahi tālafilí.”

Ko e Meʻaʻofa ʻo e Ngāue Tokoní

Naʻe ʻiloʻi ʻe Suli S., taʻu 16 mei Tekisisi, USA naʻá ne fiemaʻu vivili ha uiuiʻi. “Ne toki uiuiʻi au ke u hoko ko e faihiva ʻi hoku uōtí, pea ʻoku ʻuhinga ia kuo pau ke u tulituli ke maʻu e taimi lotú! Ko ha faingataʻa ʻeni kuo fekuki maʻu pē mo hoku fāmilí, pea ne ʻikai ngata pē ʻi hono ʻomi ʻe he uiuiʻi ko ʻení ha fiefia lahi koeʻuhí ʻoku ou manako ʻi he mūsiká, ka ʻoku hoko foki ia ke siʻisiʻi ange ai e hohaʻa hoku fāmilí kae maau lelei ange.”

Ko e Meʻaʻofa ʻo e Ongoongoleleí

Ne ʻiloʻi ʻe Semi D., taʻu 19 mei Toaké, ko e meʻa naʻe ʻikai maʻu ʻi heʻene moʻuí ko e Siasí. “Naʻe papitaiso au ʻi hoku taʻu 16, pea hili iá, ne toki kamata moʻoni ʻeku moʻuí. Ne toe mahino ange e meʻa kotoa pē. Naʻe ʻi ai ha taumuʻa ʻo ʻeku moʻuí.”

Ko e Hā e Ngaahi Meʻaʻofa ʻOkú Ke Fie Maʻú?

Ne lava ʻe he toʻu tupu ko ʻení ʻo maʻu e meʻa ne nau fie maʻu ke fakatupulaki ʻenau ngaahi fakamoʻoní, hoko ʻo toe fiefia ange, pea ʻunu ke ofi ange ki he ʻOtuá. Hili hono lau ʻenau ngaahi ʻausiá, ko e hā ha meʻa kuó ke fakatokangaʻi ko ha ngaahi fiemaʻu vivili ho laumālié? Hiki ha lisi ke tokoniʻi koe ke muimuiʻi kinautolu.

Ko e Foakí mo hono Maʻu Maí

ʻI hoʻo ʻiloʻi ko ʻeni e ngaahi fiemaʻu vivili ho laumālié, te ke feau fēfē kinautolu?

Kamata ʻaki hano fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ke ʻausia e meʻa ʻokú ke fiemaʻú. Ko hono fokotuʻu ha ngaahi taumuʻá ko ha founga lelei ia ke lavaʻi ai ha ngaahi meʻa foʻou, pea ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he polokalama ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú ke ke kamata.

ʻE lava ke hoko ho fāmilí ko ha feituʻu lelei ia ʻe taha ke maʻu tokoni mei ai ki hono feau hoʻo ngaahi fiemaʻú—ʻa ho fāmili tonú mo ho fāmili fakauōtí pe fakakoló fakatouʻosi. Tatau pē mo e kuonga ʻo Molonaí, ko ha ʻuhinga pau ki hono fakahoko e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí ke “fetalanoaʻaki ʻiate kinautolu ʻo kau ki he lelei ʻo honau laumālié” (Molonai 6:5).

Pea ko e moʻoni, ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke tokoniʻi koe ke feau hoʻo ngaahi fiemaʻu vivili fakalaumālié pea fakatupulaki hoʻo tui kiate Iá. Kapau te ke lotu kiate Ia, te Ne lava ʻo tokoniʻi koe ke ʻiloʻi e meʻa ʻokú ke fiemaʻu vivilí mo e ngaahi taumuʻa te ke lava ʻo fokotuʻú.

ʻOua te ke tali ki ha taha kehe ke ne mateʻi atu e meʻa ʻoku ʻi hoʻo lisi fakaʻamu ki hoʻo ngaahi fiemaʻu vivili fakalaumālié—fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa pea foaki e ngaahi meʻaʻofa ko iá kiate koe pē! ʻOua foki naʻá ke momou ke kole ha tokoni ke ke aʻusia ai hoʻo ngaahi taumuʻá. Pea koeʻuhí ko e faʻahitaʻu ʻeni ʻo e foakí, fakasio ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo tokoni ki he niʻihi kehé ke feau mo ʻenau ngaahi fiemaʻu vivili fakalaumālié.

ʻOua naʻa ngalo ʻa e kau Lita mo e Semi ʻi he māmaní. Mahalo he ʻikai ke teitei ʻilo ʻe he kakai ia ʻoku mou feohí ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke nau maʻú—ʻa e meʻa ʻoku nau fiemaʻu vivili ke maʻu e fiefiá mo maʻu ʻenau taumuʻá—kae ʻoua kuó ke vahevahe e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí mo kinautolu. Ko e meʻaʻofa lelei taha ia ʻe lava ke maʻu ʻe ha taha ʻi he Kilisimasí!