2010
Feʻiloaki mo e Palesiteni Lahi ʻo e Palaimelí
Māʻasi 2010


Ko ha ʻAʻahi ki Temipale Sikuea

Feʻiloaki mo e Palesiteni Lahi ʻo e Palaimelí

Haʻu ke tau ō mo kimautolu he māhiná ni ʻo mamata ʻi ha feituʻu mahuʻinga ʻi he Temipale Sikueá.

Naʻe haʻu ʻa ʻEma K. mei Mitiveili ʻi ʻIutā, ke feʻiloaki mo Sisitā Siulolo C. Lani, ko e palesiteni lahi ʻo e Palaimelí. Ne talanoa ʻa ʻEma mo Sisitā Lani fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e Palaimelí ʻi he lolotonga ʻenau takimamata ʻi he Fale ʻo e Fineʻofá. Ko e Fale ʻo e Fineʻofá ko e feituʻu ia ʻoku tuʻu ai ʻa e ʻōfisi ʻo e kau palesitenisī ʻo e Palaimelí, Kau Finemuí, mo e Fineʻofá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakatātā fakaʻofoʻofa ai fekauʻaki mo e taumuʻa pea mo e hisitōlia ʻo e ngaahi houalotu ko ʻení.

Naʻe fehuʻi ange ʻe ʻEma, “Ko e hā ha ngaahi meʻa lelei ʻoku fakahoko ʻe he fānau ʻo e Siasí?”

Ne tali ʻe Sisitā Lani, “Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa lelei taha ʻoku nau fakahokó ko e ako mei heʻenau ngaahi folofolá. ʻOku mau mamata ʻi he Sāpate kotoa pē ki hono ʻomi ʻe he fānaú ʻenau ngaahi folofolá ki he Palaimelí. ʻOku nau fakaava kinautolu, lau ia, pea ʻoku nau ako fakahangatonu ai mei he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e meʻa ʻokú Ne fie maʻu ke nau fakahokó.”

Ne toe fehuʻi ange ʻe ʻEma, “Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke ʻamanaki te nau lava ʻo ako mo fakahoko lahi angé?”

Ne tali ange ʻe Sisitā Lani, “ ʻOku fie maʻu ke tau angaʻofa lahi ange ki hotau ngaahi tuongaʻané mo hotau ngaahi tokouá, mātuʻá, kaungāmeʻá, pea mo e kakai kotoa pē he funga māmaní.”

Ne fakaʻaliʻali ange ʻe Sisitā Lani kia ʻEma ha tā-valivali ʻo Sīsū pea mo e fānaú. Peá ne fehuʻi ange, “ ʻOku ʻi ai haʻo fakakaukau pe ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku ou saiʻia taha ai ke mamata ki heni he ʻaho kotoa pē ʻoku ou hū mai ai ki hoku ʻōfisí?”

Ne tali ange ʻe ʻEma, “Mahalo ko e ʻuhingá he ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ʻofa ʻa Sīsū ki he fānaú.”

Ne pehē ange leva ʻe Sisitā Lani, “ ʻOku tonu ia. ʻI he Palaimelí, ko e meʻa mahuʻinga taha ʻoku mau loto ke akoʻi ki he fānaú ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate kinautolu. Ko e kotoa ʻo e fānau ʻi he fakatātā ko ʻení ʻoku nau omi mei ha ngaahi feituʻu kehekehe, ʻoku nau fakafofongaʻi ai ʻa e fānau kotoa pē he māmaní. ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū ʻiate kitautolu kotoa, tatau ai pē pe ʻoku tau nofó ʻi fē. Ko ʻEne fānau kotoa kitautolu.”

Ne fakaʻaliʻali ange leva ʻe Sisitā Lani kia ʻEma ha fakatātā ʻe fā ʻoku nau fakafōtungaʻi ʻa e taimi naʻe tāpuakiʻi mo lotua ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fānau ʻa e kakai Nīfaí ʻi he hili Hono Tutukí. Naʻe omi ha kau ʻāngelo mei he langí ʻo takatakaiʻi ʻa e fānaú. Naʻe fakamatala ʻe Sisitā Lani, “Ko e taimi ʻoku ako ai ʻa e fānaú kia Sīsū Kalaisí, te nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke nau fai ke nau ofi ai kiate Ia mo maʻu ʻa e nongá.”

Ne fakamatala leva ʻe Sisitā Lani kia ʻEma ko e ʻuluaki Palaimelí ʻi he 1878 naʻe laka hake ʻi he fānau ʻe toko 200. Ko e ʻaho ní, ʻoku laka hake ʻi he fānau Palaimeli ʻe toko taha miliona ʻi he funga māmaní!

Ko e taimi naʻe kei Palaimeli ai ʻa Sisitā Laní, naʻá ne tui ha āfei tupenu hangē ko ia ʻoku fakaʻaliʻali ʻi hení. Ko e taimi naʻá ne lavaʻi ai ʻa e ngaahi taumuʻá, naʻá ne maʻu ha pine ke pineʻi ki hono āfeí. Ko e ʻaho ní, ʻoku kau ʻa e fānau Palaimelí ʻi he polokalama Tui ki he ʻOtuá.

ʻĪmisi
Primary General Presidency

Ko e tā-valivali Ko Kalaisi mo e Fānau he Funga Māmaní tā ʻe Del Parson ʻoku tautau ia ʻi he ʻōfisi ʻo Sisitā Laní. ʻOku manako ʻa Sisitā Lani mo hono ongo tokoní, ʻa Sisitā Makalita S. Lifeta mo Sisitā Viki F. Matusumoli, ke mamata ki he tā-valivalí.

Ngaahi taá naʻe fai ʻe Welden C. Andersen, tuku kehe ʻa ia ʻoku fakaʻilongaʻí; tā ʻo e tafaʻaki ki tuʻa e Fale ʻo e Fineʻofá naʻe tā ʻe John Luke; tā ʻo e āfeí naʻe fai ʻe Craig Dimond; tā ʻo e kau palesitenisī lahi ʻo e Palaimelí © Busath.com; tā-fakatātaaʻi ʻo e mapé mo e ngaahi fakaʻilongá naʻe fai ʻe Dilleen Marsh; Ko e ʻUluaki Fakataha ʻa e Kautaha ʻo e Palaimelí, tā ʻe Lynn Fausett mo Gordon Cope, © IRI