2010
Malu ʻi Hono Toʻukupú
Māʻasi 2010


Ngaahi Meʻa Mahuʻinga ne hoko he Siasí pea ʻi he Mamaní

1830–39

Ngaahi Meʻa Ne Hoko he Siasí

Pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná (toʻohema).

Fokotuʻu ʻo e Siasí.

Fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní (ʻi laló).

Fokotuʻu ʻo e ʻuluaki misioná, Misiona Pilitāniá.

Ngaahi ʻuluaki fakahaá ne pulusi ia ʻi he Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú (toʻohema ʻi laló), pea ki mui ange ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

Memipasipi ʻi he Siasí

Lahi ʻo e Ngaahi Siteikí

(fakaʻosinga ʻo e taʻu ʻe hongofulú)

16,460

3

1830–39

Ngaahi Meʻa ne Hoko he Māmaní

Tau Fakalotofonua ʻi Falaniseé.

Kamata e ʻUluaki Tau he ʻOupiamú ʻi he vahaʻa ʻo Pititānia mo Siainá.

1840–49

1850–59

1860–69

Ngaahi Meʻa ne Hoko ʻi he Siasí

ʻUluaki pulusi ʻo e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí.

Fokotuʻu ʻo e Fineʻofá (toʻohema).

Fakapoongi ʻo Siosefa Sāmitá.

Hiki ʻa e Kāingalotú ki he hihifó.

Fokotuʻu ʻo Pilikihami ʻIongi ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

Fokotuʻu ʻo e ʻuluaki Lautohi Faka-Sāpaté.

Tanupou ʻo e Temipale Sōlekí.

Laka ʻa e Kau Tau ʻUta ʻAmeliká ki ʻIutā ke taʻofi ha fakafepaki naʻe lau.

Pulusi ʻo e ʻuluaki Tohi ʻa Molomona ʻi ha lea kehe ʻi Tenimaʻake (ʻi lalo).

ʻUluaki konifelenisi naʻe fakahoko ʻi he Tāpanekale Sōlekí ne toki ʻosi hono langá (ʻi lalo).

ʻOsi hono langa ʻo e halanga lēlue faka-konitinēniti ʻi ʻIutaá.

Kamata ʻa e ʻuluaki houalotu ʻa e Siasí maʻá e kau finemuí.

Mēmipasipi ʻi he Siasí

Lahi ʻo e Ngaahi Siteikí

(fakaʻosinga ʻo e taʻu ʻe hongofulú)

48,160

1

57,038

4

88,432

9

1840–49

1850–59

1860–69

Ngaahi Meʻa ne Hoko he Māmaní

Talatau ʻa ʻAmelika ki Mekisikou.

Ngaahi tau fakalotofonua ʻi Viena, Vēnisi, Pealini, Mīlani, Loma pea mo Uoasoa.

Pulusi ʻo e Communist Manifesto.

Honge pateta ʻa ʻAilaní.

Tau Fakafaʻafaʻahi ʻi Lūsiá (Crimean War).

Fakatoka ʻo e ʻuluaki uaea mākoni he tahi ʻatalanitikí.

Tau Fakalotofonua ʻi ʻAmeliká.

Tau Fakalotofonua ʻi Sipeiní.

Fakatauʻatāinaʻi ʻo e kakai Sēfí ʻi Lūsiá.

Kapa ʻo ʻAositilia ʻi he Tau Uike ʻe Fitú.

1870–79

1880–89

1890–99

Kamata ʻa e ongo houalotu ʻo e MIA ʻa e Kau Talavoú mo e Palamelí.

Fakatapui ʻo e Temipale Seni Siaosí (lalo)—ko e ʻuluaki temipale ia ʻi ʻIutaá.

Fokotuʻu ʻo e fanga kiʻi nofoʻanga Māmonga ʻi ʻAlesona mo Kololato.

Pekia ʻa Palesiteni ʻIongi.

Hoko ʻa Sione Teila ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

Fakatangaʻi lahi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he mali tokolahí.

Pekia ʻa Palesiteni Teila; Hoko ʻa Uilifooti Utalafi ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

Fakahā ʻe Palesiteni Utalafi ʻa e fanongonongo fakangata ʻo e mali tokolahí (vakai, Fanongonongo Fakamafaiʻi 1).

Fakatapui ʻo e Temipale Sōlekí (ʻi lalo mo toʻohema ʻi laló).

Pekia ʻa Palesiteni Utalafi; Hoko ʻa Lolenisou Sinou ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

Toe fakamamafaʻi ʻo e vahe hongofulú.

128,386

22

183,144

32

271,681

40

1870–79

1880–89

1890–99

Tau ʻa Falanisē mo Lūsiá.

Angatuʻu ʻi Pālesí.

Tautoitoi ʻi ʻAilaní.

Tau ʻa Siaina mo Siapaní.

Sipeini-

Tau ʻa ʻAmeliká.

Tau ʻa Pilitānia mo Tenimaʻake ʻi Saute ʻAfiliká.

1900–09

1910–19

1920–29

Ngaahi Meʻa ne Hoko ʻi he Siasí

Pekia ʻa Palesiteni Sinou; Hoko ʻa Siosefa F. Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

Hoko ʻa Liiti Simuti (toʻohema) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko ha mēmipa ʻo e Sēnato ʻo ʻAmeliká hili hano aleaʻi lōloa.

Kole ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he kāingalotu ʻi ʻIulopé ke nau nofo pē ai ʻo langa hake ʻa e Siasí.

Toʻo ʻa e kau faifekaú mei Falanisē, Siamane, Suisalani, Pelisiume ki muʻa pea toki kamata ʻa e ʻUluaki Tau Lahi ʻa Māmaní.

Pulusi ʻo e Jesus the Christ (ʻi laló).

Maʻu ʻe Palesiteni Sāmita ʻa e mata-meʻa-hā-mai ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá (vakai, T&F 138).

Pekia ʻa Palesiteni Sāmita, fetongi ʻe Hiipa J. Kalānite.

Fakatapui ʻe ʻEletā Melevini J. Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa Saute ʻAmelika ki hono malangaʻi ʻo e Ongoongoleleí.

Fokotuʻu ʻo e ʻuluaki ʻinisitiuti fakalotu ʻa e Siasí.

Kamata ʻe he Kuaea ʻo e Tāpanekalé (ʻi laló) ʻene ngaahi fakamafola fakauike he letioó, ʻa ia ʻoku hokohoko mai ai pē ʻo aʻu ki he ʻahó ni.

Mēmipasipi ʻi he Siasí

Lahi ʻo e Ngaahi Siteikí

( fakaʻosinga ʻo e taʻu ʻe hongofulú)

377,279

60

507,961

79

663,652

104

1900–09

1910–19

1920–29

Ngaahi Meʻa ne Hoko he Māmaní

Tau ʻa Lūsia mo Siapaní.

Angatuʻu ʻi Lūsia ʻo e 1905.

Mate ha kakai ʻe toko 150,000 ʻi ha mofuike he fakatonga ʻo ʻĪtali mo Sisilií.

Tau ʻa Toake mo ʻĪtalí.

Tau he Angatuʻu ʻi Siainá.

Ongo Tau ʻi ʻIulope Tonga Hahaké.

ʻUluaki Tau Lahi ʻa Māmaní.

Tau he Angatuʻu ʻi Lūsiá 1917.

Mate ha lauimiliona he mahaki fakaʻauha fuluú ʻi māmani.

Puleʻi ʻe Sitālini ʻa e Puleʻanga Fakatahataha ʻo Lūsiá.

Kamata ke puleʻi ʻe Hitilā mo Musolini ʻa Siamane mo ʻĪtali.

Tō lalo ʻe tuʻunga fakapaʻanga ʻa ʻAmeliká, kamata e palopalema fakaʻekonōmika ʻa māmaní.

1930–39

1940–49

1950–59

Kamata ʻe he Siasí ha polokalama uelofea ke tokoniʻi ʻa e kau paeá mo e kāingalotu taʻe-maʻu ngāué (ʻi laló).

ʻI he 1939 naʻe tuʻutuʻuni ai ki he kau faifekau kotoa pē ʻi Siamané ke nau hiki ki he ngaahi fonua naʻe ʻikai kau he taú; pea ʻave kotoa ʻa e kau faifekaú mei ʻIulope.

Poupouʻi ʻa e kāingalotú ke nau tō ha ngoue, faʻo hina e fua ʻo e ngoué mo tānaki e malalá.

Pekia ʻa Palesiteni Kalānite, fetongi ia ʻe Siaosi ʻAlipate Sāmita.

Hili e Tau Lahi Hono Ua ʻa Māmaní, ne ʻoatu ʻe he Siasí ha ngaahi koloa tokoni ki ʻIulope (ʻi laló).

Hoko ʻa e uelofeá ko ha polokalama tuʻumaʻu ʻa e Siasí.

Pekia ʻa Palesiteni Sāmita; hoko ʻa Tēvita O. Makei ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

Fili ʻa ʻĒsela Tafu Penisoni (ʻi laló) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻe he Palesiteni ʻo Ameliká ke hoko ko e Sekelitali ʻo e Ngoué.

Fakahā ʻe Palesiteni Makei, “Ko e mēmipa kotoa pē ko e faifekau.”

803,528

129

1,078,671

175

1,616,088

290

1930–39

1940–49

1950–59

Liukava ʻa e Tuʻi ʻo Sipeiní.

ʻOhofi ʻe Musolini ʻa ʻItiopea.

ʻOhofi ʻe Hitilā ʻa ʻAositulia mo Pōlani.

ʻOhofi ʻe Siapani ʻa Siaina.

Tau ʻa Lūsia mo Finilaní.

Tau Lahi Hono Ua ʻa Māmaní.

Fakapoongi ʻo e kau Siu ʻe lauimiliona ʻi Siamané.

ʻUluaki fakaʻaongaʻi ʻo e mahafu ʻātomí.

Kamata ʻo e Fepaki Fakamataki ʻa ʻAmelika mo Lūsiá.

Tau ʻi Kōleá.

Faʻu ʻo e pomu haitolokená.

Toe kovi ange Fepaki Fakasipaí.

Fakalalahi ʻa e Tau ʻi Vietinemí.

Puleʻi ʻe Fitelo Kesitulō ʻa Kiupa.

1960–69

1970–79

1980–89

Ngaahi Meʻa ne Hoko ʻi he Siasí

Kamata e ako lea fakafonua ʻa e kau faifekaú ʻi he ʻUnivēsiti ko Pilikihami ʻIongí.

Fetongi ʻe he polokalama faiako fakaʻapí ʻa e polokalama faiako fakauōtí.

Fakamamafaʻi ʻo e polokalama efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.

Pekia ʻa Palesiteni Makei, fetongi ʻe Siosefa Filitingi Sāmita.

Pekia ʻa Palesiteni Sāmita hili pē taʻu ʻe ua, fetongi ʻe Hāloti B. Lī, ʻa ia naʻe pekia hili pē ha māhina ʻe 18 ʻene palesitení. Hoko ʻa Sipenisā W. Kimipolo ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

Fokotuʻu ʻa e ʻUluaki Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú.

Foaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he tangata mēmipa taau kotoa pē.

Tānaki atu ʻa e kupuʻi lea ko e “Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí” ki he Tohi ʻa Molomoná.

Fokotuʻu ʻa e Kōlomu Hono Ua ʻo e Kau Fitungofulú.

Pekia ʻa Palesiteni Kimipolo; fokotuʻu ʻa ʻĒsela Tafu Penisoni ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

Mēmipasipi ʻi he Siasí

Lahi ʻo e Ngaahi Siteikí

(fakaʻosinga ʻo e taʻu ʻe hongofulú)

2,807,456

496

4,404,121

1,092

7,308,444

1,739

1960–69

1970–79

1980–89

Ngaahi Meʻa ne Hoko he Māmaní

Langa ʻo e ʻĀ ʻi Pealiní.

Tuʻunga Fakatuʻutāmaki ʻi he Mīsaila ʻi Kiupá.

Tau ʻAho ʻe Ono ʻa ʻAlepea mo ʻIsilelí.

Tau ʻa ʻIsileli mo e Ngaahi Fonua ʻAlepeá he 1973.

ʻOhofi ʻe he kau tautoitoí ʻa e ʻOlimipiki ʻi Miunikí.

Fakapoongi fakatokolahi ʻi Kemipōtiá.

Tau ʻi Fōkilení.

ʻOhofi ʻe ʻIsileli ʻa Lepanoni.

Liua e pule ʻa Mākosi he ʻOtu Filipainí.

Pā ʻa e vakapuna he ʻataá ʻi Lokapei ʻi Sikotilaní.

Fakaava ʻa e ʻĀ ʻi Pealiní.

ʻOhofi ʻe ʻAmelika ʻa Panamā.

1990–99

2000–2009

Ui ʻo e faifekau hono 500,000 ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení.

Pekia ʻa Palesiteni Penisoni pea fetongi ʻe Hauati W. Hanitā, ʻo ne ngāue ʻi ha meimei māhina ʻe hiva pea toki pekiá.

Vaheʻi ʻa Kōtoni B. Hingikelī ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

Kamata ʻo ha polokalama lahi ki he langa temipalé.

Laka hake tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku ʻikai lea faka-Pilitāniá ʻi he kāingalotu ʻoku lea faka-Pilitāniá.

Pekia ʻa Palesiteni Hingikelī; hoko ʻa Tōmasi S. Monisoni ko e Palesiteni hono 16 ʻo e Siasí.

Ui ʻa e faifekau hono 1,000,000.

Fakatapui ʻo e Senitā Konifelenisí (ʻi laló).

Temipale ʻe 130 ʻoku ngāué.

10,752,984

2,542

13,750,651

2,858

1990–99

2000–2009

Tau he Kūlifa ʻo Peasiá.

Movete ʻa e Puleʻanga Fakatahataha ʻo Lūsiá.

Movete ʻa e ngaahi puleʻanga fakatahataha ʻo Iukosilāviá, tupu ai ha fetauʻaki ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

Mate ha lauiafe he mofuike ʻi Siapaní.

Fakapoongi fakalilifu ʻo ha tokolahi ʻi Luanitaá.

Ngaahi ʻohofi fakatautoitoi.

ʻOhofi ʻe ʻAmelika mo e ngaahi fonua ʻoku nau kaú ʻa ʻIulaki.

Mate ha kakai ʻe toko 225,000 tupu he peau kula he Tahi ʻInitiá

Palopalema fakapaʻanga ʻo e māmaní.