2010
ʻOsi Ha Taʻu ʻe 180 Mei Ai, Kuo Fākaofi ‘a e Tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he 150 Miliona
Māʻasi 2010


ʻOsi Ha Taʻu ʻe 180 Mei Ai, Kuo Fākaofi ‘a e Tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he 150 Miliona

ʻI he ofi ke kakato e taʻu 180 hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi Māʻasí, ʻoku toe fākaofi ai ʻa e tohi folofola toputapú ni ki ha maka-maile ʻe taha: ko hono pulusi hono tatau ʻe 150 milioná.

Naʻe hā ʻa e ngaahi fuofua tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he funga-laupapa ʻo e faletohi ‘a E. B. Kalanitiní he ʻaho 26 ʻo Māʻasi 1830. Naʻe feʻunga ʻa e ʻuluaki pulusí mo ha tatau fakakātoa ʻe 5,000. ʻI he vahaʻa ʻo e taʻu 1830 mo e 1987, ne laka hake ʻi he tatau ʻe 39 milioná ne paaki.

ʻI he 1988 ne pehē ai ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni (1899–1994), “[Kuo fuʻu fuoloa ʻa e taimi ke fai mo lōmakiʻi ʻa māmani ʻaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná]” (“Lōmakiʻi ʻa Māmani ʻaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná,” Tūhulu, Fēpueli 1989, 4).

ʻI he aʻu ki he 1990 ne paaki ai ʻa e tatau hono 50 milioná ke tufaki ʻe he kāingalotú mo e kau faifekaú. Naʻe liunga ua ʻa e fika ko iá ʻi heʻene aʻu ki he 2000, ʻo paaki ai ʻe he Siasí ʻi he ʻavalisi ʻo e tohi ʻe taha ʻi he sekoni ʻe fitu kotoa pē ʻi ha taʻu ʻe hongofulu—ko ha vave ia ne pukepuke ʻe he Siasí ke aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e tatau ʻe 150 milioná ʻi he fakaʻosinga ʻo e 2010. Ko e konga lahi taha ʻo e pākí ne fakahoko ia ʻi Sōleki Siti ʻi ʻAmelika, ka ʻoku toe fakaʻaongaʻi foki mo ha ngaahi falepaaki ʻi Palāsila, Siamane, Siapani, Kōlea pea mo Taiuani.

Ko ha Ivi Mālohi Lahi

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ne ʻomi ʻe Palesiteni Penisoni ki hono fakafonu ʻo māmani ʻaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko hono mālohí. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e kau fuofua taki ʻo e Siasí ʻo pehē “ ʻe ofi ange ai ha tangata ki he ʻOtuá ʻaki haʻane tauhi hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi” (History of the Church, 4:461).

Talu mei ai mo hono fakamoʻoniʻi ʻe ha tokolahi ʻa e mālohi ʻo e tohí. ʻI he 2003, ne fakahā ai ʻe he makasini ko e Book ko e Tohi ʻa Molomoná ko e taha ʻo e “Ngaahi Tohi ʻe 20 Kuó ne Liliu ʻa ʻAmeliká,” ʻo tuʻunga tatau mo e ngaahi tohi hangē ko e tohi ko ia ʻa Tōmasi Peini [Thomas Paine] ko e Common Sense mo e tohi ʻa Sione Sitainipeki [John Steinbeck] ko e The Grapes of Wrath.

ʻI ʻAokosi 2005 ne palōmesi ai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ki he kāingalotu ʻoku nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná “ ʻe hoko mai ki hoʻomou moʻuí pea ki homou ʻapí ha konga lahi ange ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí, ha tukupā ʻoku mālohi ke ʻaʻeva ʻo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea mo ha fakamoʻoni mālohi ange ki he moʻoni ʻo e moʻui ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (“Ko ha Fakamoʻoni Mālohi mo Moʻoni,” Liahona, Aokosi 2005, 2).

Naʻá ne pehē ʻi ʻOkatopa ʻo e 2007 fekauʻaki mo e tohí: “Kuo laui taʻu ʻeni e feinga ʻa e kau fakaangá ke fakamatalaʻi ia. Kuo nau lea ʻo kau ki ai. Kuo nau fakaangaʻi ia. Ka kuo tolonga fuoloa ange ia ʻiate kinautolu, pea ʻoku kei mālohi pē ʻene takiekiná he ʻahó ni ʻo laka ange ia ʻi ha toe faʻahinga taimi ʻi hono hisitōliá” (“Ko e Maka Naʻe Tā Mei he Moʻungá,” Liahona, Nōvema 2007, 83).

Ko e Ngāue ki Hono Liliú

Ko e konga ʻo e takiekina ko iá ʻoku makatuʻunga ia ʻi he lahi ʻo e ngaahi lea fakafonua ʻoku lōmakiʻi ai ʻe he tohí ni ʻa māmaní.

Kuo ʻosi pulusi kakato ʻa e Tohi ʻa Molomonáʻ i ha lea fakafonua ʻe 82, pea pulusi ha ngaahi konga ne ʻosi filifili ʻi ha lea fakafonua kehe ʻe 25. Ko e ʻuluaki Tohi ʻa Molomona makehe mei he lea faka-Pilitāniá ko ha tohi ʻi he lea faka-Tenimaʻaké ʻi he 1851, pea toki hoko ai ʻa e lea faka-Falaniseé, ʻĪtalí, Uēlesí pea mo e faka-Siamané ʻi he 1852.

ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi lea fakafonua kehe ʻoku lolotonga fai ha ngāue ki ai. Ko e ngaahi liliu ne lava ki muí ni maí ko e lea faka-Kualaní, ko ha lea ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi Palakuai; lea faka-Sinihalá, ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi Sulī Lanikā; lea faka-Iōlupá, ko ha lea ʻi ʻAfilika Hihifo; mo e lea faka-Sēpiá, ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he tonga hahake ʻo ʻIulopé.

Ne kau ʻa Mosikā Selesinika (Mojca Zeleznikar) ki he Siasí ki muʻa pea toki maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomona ʻi heʻene lea fakafonua faka-Silovēniá. Naʻe maʻu ʻene fakamoʻoni ki he ongoongoleleí ʻi heʻene fanongo ki he kau faifekaú mo ʻene lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Koloēsiá mo e faka-Pilitāniá.

Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei he papitaiso ʻa Sisitā Selesinikaá, ne liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he lea faka-Silovēniá. Ko e taimi naʻá ne lau ai ʻa e konga ne liliú, naʻá ne ongoʻi e kakato ʻo e mālohi ʻo hono ngaahi leá. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, “Naʻá ku ongoʻi ʻene mahino ʻa e moʻoní kiate aú ʻi he mahino ngofuá mo e haohaoá. Naʻe [ongo] mai kiate au ʻa e leʻo ʻo hoku Tupuʻangá ʻi heʻeku lea fakafonua pē aʻakú—ʻa e lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe heʻeku fineʻeikí kiate aú.”

Lōmakiʻi ʻa Māmani

Makehe mei he lahi ʻo e ngaahi liliu kuo lavá, ʻoku toe fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí ʻa e ngaahi fakalakalaka ʻo e tekinolosiá ki hono lōmakiʻi ʻa māmani ʻaki e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha ngaahi founga kehekehe.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Penisoni, “[ʻI he kuonga ko ʻeni ʻo e ongoongo fakaʻilekitulōniká mo hono fakamafola lahi fau ʻo e ngaahi lea kuo pākí, te tau haʻisia ki he ʻOtuá kapau he ʻikai ke tau ueʻi he taimí ni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha founga kāfakafa]” (“Lōmakiʻi ʻa e Māmaní,” 4).

ʻOku maʻu hono hiki ʻi he ongó ʻo e Tohi ʻa Molomoná he lea faka-Pilitāniá, Potukalí, mo e lea faka-Sipeiní ʻi he www.audio.lds.org, mo ha ngaahi lea fakafonua kehe ʻe hū mai ʻi he 2010. ʻOku maʻu fakaʻilekitulōnika ʻa e Tohi ʻa Molomoná he taimí ni ʻi ha ngaahi lea fakafonua ʻe 16 ʻi he www.scriptures.lds.org (lomiʻi ʻi he English ke maʻu e lisi ʻo e ngaahi lea fakafonuá); ʻoku laka hake ʻi ha kakai ʻe toko 600,000 ʻoku nau fakaʻaongaʻi e folofolá he ʻinitanetí ʻi he māhina kotoa pē.

ʻE lava foki ke toe maʻu kotoa ʻa e ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻSiasí mo ha ngaahi tokoni kehe ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehekehe ʻi ha CD-ROM The Scriptures: Electronic Study Edition, ʻi he ngaahi senitā tufakiʻanga nāunau fakafeituʻú. ʻOku ʻi ai ha DVD-ROM foʻou ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehe ʻe 20 ʻe toki tukuange atu ʻi he konga ki mui ʻo e taʻu ní.

ʻOku toe faʻu foki ʻe he Siasí mo ha ngaahi founga fakaʻaongaʻi ʻo e folofolá ki he ngaahi nāunau ʻoku toʻotoʻo peé, ʻa ia ʻe maʻu atu ʻi he lea faka-Pilitāniá ʻi he 2010, pea ko e ngaahi lea fakafonua kehé ʻamui ange.

ʻOku ʻikai ha toe fakaʻuliʻulilātai ki he ngaahi ola ʻo hono vahevahe atu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku tokoniʻi ʻe he makatuʻu-loto mo e fakamoʻoni ko ʻeni ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisí ha lauikilu ʻo e kau ului foʻoú he taʻu kotoa pē ke nau ʻilo mo tali ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he lahi ange ko ʻeni ʻo e tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha ngaahi lea fakafonua lahi ange pea ʻi ha ngaahi founga kehekehe pea lahi ange mo e kau faifekau mo e kāingalotu ke nau tufakí, ʻoku hokohoko atu ai pē ʻa e mafola ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo hono mālohí.

Neongo ia, ʻi he kei laui-miliona ko ia ʻa e kakai ke aʻu ki aí, ʻoku kei tuʻu pē ʻi he ʻahó ni e tuʻunga ʻo e fuʻu fie maʻu ko ia ʻe Palesiteni Penisoni ‘i he 1988 ke pulusi mo tufaki e tohí ni.

Naʻá ne pehē, “[ʻOku tau maʻu e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku tau maʻu e kāingalotú, ʻoku tau maʻu e kau faifekaú, pea ʻoku ʻi ai e fie maʻu ʻa māmani. Ko e taimí ʻeni!]” (“Lōmakiʻi ʻa e Māmaní,” 4).

Makehe mei he tohi kuo pākí, ʻoku toe maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha ngaahi founga fakakomipiuta lahi.

Kuo ʻosi paaki kakato ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha lea fakafonua ʻe 82.