2010
Ko ʻEku Misi ki he Ngoué
Māʻasi 2010


Ko ʻEku Misi ki he Ngoué

Naʻe ʻIkai Fakahā ʻa e Hingoá

ʻI heʻeku tupu hake ʻi he fāmili Siasi faivelengá, naʻe ʻikai ke u lavelave ʻiloa ʻe mavahe ʻi ha ʻaho haʻaku fānau mei he Siasí.

Naʻá ku mali mo hoku husepānití ʻi he temipalé pea aʻu ʻo ʻi ai ʻema fānau ʻe toko fitu. Naʻá ma fai e meʻa kotoa pē naʻá ma lavá ke talangofua ki he faleʻi ʻa e kau palōfitá. Naʻá ma akoʻi ʻema fānaú ʻi he ongoongoleleí, vahevahe ʻema fakamoʻoní mo kinautolu, ō fakataha ki he ngaahi houalotu he Sāpaté, fakahoko e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, lotu fakaʻaho ʻi he pongipongí mo e efiafí, mo lau fakafāmili ʻa e folofolá. Neongo ia, naʻe ʻikai ke taʻofi ʻe heʻemau ngaahi meʻa ne faí homa fohá mei heʻene mavahe mei he Siasí.

ʻI heʻeku mamahí naʻá ku tafoki ai ki he ʻEikí ke maʻu ha ivi pea naʻe mahino lahi ange ai kiate au ʻa e tuʻunga ʻo e tauʻatāina ke filí ʻi heʻetau moʻuí. Ka naʻá ku kei fifili pē, “Ko e hā mo ha toe meʻa te u lava ʻo fai? Ko hono moʻoní ʻoku ʻi ai pē ha meʻa te u kei lava ʻo fai ke fakafoki mai ai ia ki he moʻoní.” Naʻá ku lotua homa fohá, ka naʻá ku ongoʻi naʻe ʻikai feʻunga ʻeku meʻa naʻe faí. Ko hono moʻoní, kapau naʻe feʻunga ʻeku tuí, he ʻikai ʻapē ke liliu?

Naʻe ʻi heʻeku fakakaukaú ʻa e faʻahinga fakakaukau peheé ʻi haʻaku ʻalu ʻi ha pō ʻe taha ke mohe. Naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní kuo taimi ke tali ʻeku ngaahi fehuʻí ʻi ha misi. Ko ha misi nounou pē, ka kiate au ko hono ʻuhingá naʻe loloto.

ʻI heʻeku misí naʻá ku tuʻu ʻi he lotolotonga ʻo haʻaku ngoue vesitapolo. Naʻá ku tō mo fuʻifuʻi ʻa e ngaahi tengaʻi ʻakaú, ka naʻe teʻeki ai kamata tupu ʻa e fanga kiʻi ʻakaú. Naʻá ku talaange ʻi heʻeku misí ki he fanga kiʻi ʻakaú ke nau tupu. Naʻá ku lau taʻe-tuku ange ke nau fai mo tupu! Fāifai peá u kamata ke u toe kataʻi pē au. He ko e foʻi fakakaukau ko ia ʻo e ʻai ke tupu ʻeku fanga kiʻi ʻakaú ʻaki ʻeku talaange ke nau tupú ʻoku mātuʻaki ngalivale.

Ne u ʻā leva. Naʻe mahino he taimi pē ko iá ʻa e ʻuhinga ʻo ʻeku misí kiate au. Ko hoku fohá ʻa e tengaʻi ʻakau naʻá ku feinga ke tupú. Kae hangē ko e ʻikai ke u lava ʻo ʻai ke tupu ʻa e ngaahi tengaʻi ʻakau ʻo ʻeku ngoué, he ʻikai ke u lava ʻo ʻai ʻeku tamá ke liliu. ʻOku ʻi he kihiʻi tengaʻi ʻakau taki taha ʻo ʻeku ngoué ha meʻa foaki mei he ʻOtuá ke tupu, pea ko e ʻOtuá ʻokú Ne tuʻutuʻuni ʻa e tupu ʻa e tengaʻi ʻakaú taki taha. Ko e meʻa tatau pē, ʻoku ʻi heʻeku tamá ha ivi ke tupu koeʻuhí he ko e foha ia ʻo e Tamai Hēvaní. Ka kapau ʻoku fie maʻu ʻa e tupu mo e liliú ke hoko ʻi heʻene moʻuí, ʻe tupu ia mei heʻene tauʻatāina ke filí fakataha pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.

ʻI he ngoue ʻo ʻeku misí, naʻá ku tō ʻa e ngaahi tengaʻi ʻakaú, fuʻifuʻi ʻa e ngoué, taʻataʻaki ʻa e vaó, mo feinga ʻi he tapa kotoa pē ke tanumaki ʻeku fanga kiʻi tengaʻi ʻakaú. Ko e meʻa tatau pē, ʻi hoku tuʻunga ko e faʻeé, naʻá ku tō ʻa e ngaahi tengaʻi ʻakaú ʻi he moʻui ʻeku fānaú. ʻI he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní, naʻá ku akoʻi kinautolu, feinga ke hoko ko ha sīpinga lelei kiate kinautolu, vahevahe ʻeku fakamoʻoní mo kinautolu, ʻofaʻi kinautolu, mo fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hoku iví ke hoko ko ha meʻangāue ki he leleí ʻi heʻenau moʻuí. Pea kuo pau leva ke u tatali. ʻI hono taimi totonú ʻe tokoni ʻa e Pule ʻo e Ngoué ki he fanga kiʻi tengaʻi ʻakaú ke nau tupu.

ʻI he taimi tatau pē ʻokú Ne tokoni mai ke u tatali ʻi he faʻa kātaki. ʻOkú Ne fakafonu hoku lotó ʻaki ha ʻamanaki lelei. ʻOkú Ne fakamanatu mai kuó u ʻosi fai ʻa e meʻa kotoa pē kuó Ne fie maʻu meiate aú. ʻOkú Ne ʻomi fakaʻaho kiate au ha ngaahi fakamoʻoni ʻo ʻEne ʻofá. ʻOkú Ne poupouʻi au ʻi he tapa kotoa pē ʻoku ʻi ai haʻaku fie maʻu.

Ko ia, te u tatali, lotu, falala ki Heʻene ngaahi palōmesí, mo hoko atu ʻi hono tō ʻo e ngaahi tengaʻi ʻakaú. He ʻe hoko mai ʻa e ututaʻú.

Naʻá ku talaange ki he fanga kiʻi ʻakaú ke nau tupu. Naʻá ku lau taʻe-tuku ange ke nau fai mo tupu! Fāifai peá u kamata ke u toe kataʻi pē au.