2010
Ko e hā ʻoku tākai ʻaki ai e kakaí ʻa e loló ʻi he taimi ʻoku fai ai kiate kinautolu ha faingāue ʻi he lakanga fakataulaʻeikí?
Māʻasi 2010


Ko e hā ʻoku tākai ʻaki ai e kakaí ʻa e loló ʻi he taimi ʻoku fai ai kiate kinautolu ha faingāue ʻi he lakanga fakataulaʻeikí?

ʻOku faʻa lave ʻa e folofolá ki he tākaí, ʻa ia ʻoku faʻa fekauʻaki ʻeni mo e fakamoʻui ʻo e mahakí. Hangē ko ʻení, ʻi he Maʻake 6:13 ʻoku tau lau ai naʻe hanga ʻe he kau ʻAposetoló ʻo “tākai ʻaki ʻa e loló, mo fakamoʻui ʻa e tokolahi naʻe mahakí.” Pea ʻi he Sēmisi 5:14 ʻoku tau lau ai: “ ʻOku ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku mahaki? Ke tala ia ki he kaumātuʻa ʻo e Siasí; pea ke nau lotua ia, ʻo tākai ʻaki ia ʻa e lolo ʻi he huafa ʻo e ʻEikí.”

ʻOku ʻuhinga ʻa e tākaí ke ʻai ʻa e loló pe meʻapaní ki he ʻulu pe sino ʻo e tokotahá. ʻI he kuonga muʻá naʻe fakahoko ʻeni koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga kehekehe. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko ha fakaʻilonga ia hano talitali lelei pe ko ha founga angamaheni ʻo e teuteú. Ko kinautolu naʻe puke pe kafó naʻe tākai ʻaki ha lolo pe muʻaki pani ʻo hangē ha faitoʻó. Ka naʻe toe fakahoko ʻa e tākaí ʻi ha ngaahi ʻuhinga toputapu. Hangē ko ʻení, naʻe ngāue ʻaki ha lolo tākai toputapu ʻo fakatatau mo e fono ʻa Mōsesé (vakai, ʻEkesōtosi 40:15). Naʻe pani ʻe he kau palōfitá ʻa e kau taulaʻeikí mo e ngaahi tuʻí, pea tākai ʻa e kau mahakí ʻaki ha lolo ko e konga ia ʻo e founga fai-fakamoʻuí ʻi he tui pea ʻi he hilifaki ʻo e nimá.

ʻI he Siasí he ʻahó ni, ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻa e lolo ʻōlive kuo ʻosi fakatapuí (tāpuakiʻi ʻe he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí) ki he ngaahi taumuʻa toputapú ʻi ha ngaahi ouau toputapu kehekehe, kau ai ʻa e faingāue ki he mahakí. “Neongo ʻoku ʻikai tala hangatonu ʻi he folofolá, ka te tau lava ʻo pehē moʻoni ne hoko ʻa e tākai ʻaki ʻa e loló ko ha konga ʻo e tui fakalotu moʻoni, ko ha tui fakalotu ne fakahā mai talu mei hono ʻuluaki fokotuʻu ʻo e ongoongoleleí ki māmani ʻe ʻĀtamá.”1

Ko e hā ʻoku ngāue ʻaki ai ʻa e lolo ʻōlivé kae ʻikai ko ha toe faʻahinga lolo kehé? ʻOku teʻeki fakamahino ʻeni ʻe he folofolá, neongo ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi talafakatātā ʻo e Fuakava Foʻoú ʻa e loló ko ha fakataipe ʻo e faifakamoʻuí mo e māmá fakatouʻosi (vakai, Mātiu 25:1–13; Luke 10:34). Naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻa e vaʻa ʻōlivé ko ha fakataipe ʻo e melinó, pea naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e fuʻu ʻōlivé ʻi he folofolá ko ha fakataipe ʻo e fale ʻo ʻIsilelí (vakai, Sēkope 5). ʻE lava foki ʻa e lolo ʻōlivé ke hoko ko ha fakataipe ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, he ʻoku lava ʻe he ʻōlive tamalá, ʻi he taimi ʻoku momosi aí, ʻo ʻomi ha lolo ʻoku melie. ◼

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Bible Dictionary, “Anoint,” 609.

Kuo hoko maʻu pē tākai ʻaki ʻa e loló ko ha konga ʻo e tui fakalotu moʻoni kuo fakahā maí.