2010
ʻI he Siasí Fakakātoa
Māʻasi 2010


ʻI he Siasí Fakakātoa

Ko e Ako ʻa e Kau Finemui Laipīliá ki he Fakalakalaka Fakatāutahá

ʻOku feakoʻiʻaki ʻe he kau finemui ʻi Laipīlia ʻi ʻAfiliká ʻo kau ki honau natula faka-ʻotuá pea mo e Polokalama Fakalakalaka Fakatāutaha ʻa e Kau Finemuí, fakataha mo ha kiʻi tokoni mei he kau finemui mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e māmaní ʻi he lolotonga haʻanau konifelenisi fakavahefonua makehe ʻa e Kau Finemuí ʻi ʻAokosi 2009.

Naʻe kamata ʻa e ako mo e teuteu ʻa e kau finemui ʻoku nofo ʻi he Vahefonua ʻo e Motu Monilōvia Laipīlia Pusilotí ʻi he Misiona Siela Leone Filītauní, ʻi ha māhina ʻe tolu ki muʻa. Ko e kaveinga ʻo e konifelenisí ko e “Pilinisesi ʻi ha foʻi ʻAho ʻe Taha, Kuini ʻo Taʻengata.” Naʻe fatongia ʻaki ʻe he kolo takitaha ʻi he vahefonuá ke fai ha ako ʻi ha taha ʻo e ngaahi tuʻunga ʻulungāangá mo fakahoko ha kiʻi tulama nounou ʻo akoʻi ha tuʻunga ʻulungāanga kehe, ʻo fakamamafaʻi e ʻulungāanga ʻo ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá ki he kakai kehé pea kiate ia foki.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Pelinitā Uaea (Belinda Wire), ko ha faifekau taimi kakato naʻe kau ʻi he konifelenisí mo hono husepāniti ko ʻEletā Pila Uaeá (Bill Wire), “Ko e kau finemui ko ʻení ko e kahaʻu ia ʻo ʻAfiliká, ko e kau paionia kinautolu ʻo e ongoongolelei nāunauʻiá ni ʻi honau fonuá.”

Hili e ngaahi akó, fanga kiʻi tulamá, mo e ngaahi ʻekitivitī kehé, ne fakahoko leva ʻe he kau fokotuʻutuʻu ʻo e polokalamá ki he kau finemuí ha ngaahi tohi ne ʻomai mei ha kau finemui mei ha ngaahi fonua kehekehe, ʻoku fakahoko mai ai ʻenau ngaahi fakamoʻoni ki he ongoongoleleí pea mo e Fakalakalaka Fakatāutahá.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Uaea, “Naʻe kau fakataha ʻa e ngaahi loto ʻi he funga ʻo e māmaní. Ko e taimi ne pukepuke ai ʻe he kau fefine kei talavoú ni ʻa e ngaahi tohí, naʻa nau ʻiloʻi ʻoku tui tatau ʻa e kau finemui ko iá mo kinautolu, ʻoku nau lau ʻa e ngaahi tohi tatau, muimui ʻi he ngaahi polokalama tatau, pea tataki ʻe he palōfita tatau, mo ʻofaʻi ʻe he ʻOtua tatau.”

Ola Lelei ʻa e Tuí ʻi Kalapakosi

Neongo ʻoku nau tokosiʻi, ka ko e Kāingalotu ʻi he ʻOtu Motu Kalapakosí, ʻi he matāfanga ʻo ʻEkuatoá ʻi he Tahi Pasifikí, ʻoku nau tui mālohi. ʻI Sepitemá, ne mamata ai ʻa e kāingalotú ʻi hono fakaʻosi ʻo e fuofua fale lotu he motú.

Naʻe ʻikai kei feʻunga ʻa e fale ne totongi ʻe he Kolo ʻo e ʻOtu Motu Kalapakosí ke fai ai ʻenau lotú, ʻa ē ne faʻa ui ʻe he kāingalotú ko e “el Castillo Blanco,” pe ke toe lava ʻo fakahoko ai ʻenau houalotu sākalamēnití ʻi ha loki pē ʻe taha, pea naʻe pau leva ke fakataha ʻa e kāingalotú ʻi ha loki kehekehe ʻe tolu he taimi pē taha.

Ko e taimi naʻe fuofua hū ai ʻa ʻEletā Foloiti mo Sisitā Sūsana Pomi (Floyd and Susan Baum), ko e ongo faifekau hoa mali ne vahe ki he ʻotu motú, ʻi he fale foʻoú, naʻá na tangi. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pomi, “ʻOku mātuʻaki fakaʻofoʻofa moʻoni. Ko e ngāue fakatufungá ko e lelei tahá ia.”

ʻOku manatuʻi ʻe ʻEma Patisitā ʻa e taimi naʻe fononga ai mo hono fāmilí ki he fonua lahi ʻo ʻEkuatoá ke papitaiso ʻi he 1985. Ne siotonu mo hono fāmilí ʻi hono fokotuʻu ʻo e koló, pea naʻe tangi ʻi he taimi naʻe tūʻuta atu ai ʻa e ongo fuofua faifekaú ki he ʻotu motú ni.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Patisitā, “Kuo nau langa ʻeni ha fale lotu ʻoku ofi feʻunga ke u lava pē ʻo luelue ki ai.”

Makehe mei hono ʻomi ha fale lotu ki he Kāingalotu tokosiʻi ko ʻení, kuo toe ʻomi ʻe he fale lotu foʻoú ha ngaahi tāpuaki kehe. Ne fanongo ʻa Leonoa Masua (Leonor Machua) ʻo kau ki he fale lotu foʻoú ki muʻa pea mavahe ʻi haʻane folau ki Kuaiakuili ʻi ʻEkuatoa. Lolotonga ʻene ʻi ʻEkuatoá, na‘á ne ʻeke ai ki ha taha fekauʻaki mo e fale foʻoú pea pehē ki he tui fakalotu ʻokú ne fakafofongaʻí. Ne tali ange ʻe he sola ko ʻení ʻene fehuʻí mo fokotuʻu ange ke talanoa mo e kau faifekaú ʻi haʻane foki. ʻOsi pē mei ai ha ngaahi ʻaho siʻi kuo feʻiloaki mo e ongo faifekaú ʻi ha tuliki hala peá ne tali ai ʻa e fakaafe ke akoʻi iá. Naʻe papitaiso ai pē ʻa Sisitā Masua ʻi he ʻosi pē ʻa e fakatahaʻanga lahi ʻo e Konifelenisi Lahí he efiafi Tokonakí ʻi ʻOkatopa 2009, ko e fuofua taha ia ke papitaiso ʻi he vai faiʻanga papitaiso he fale lotu foʻoú.

ʻOku kei foʻou pē ʻa e Siasí ʻi he ʻotu motú ni. Ki muʻa pea toki fokotuʻu ʻa e kiʻi koló, ne ʻuluaki kamata fakataha ha kiʻi fāmili pē ʻe fā ʻi he kolo ko Pueto ʻAiolá (Puerto Ayora) ʻi he motu ko Sanitā Kulusí. Naʻe fokotuʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he 1998 ʻa e kiʻi koló ʻi he malumalu ʻo e Misiona Kuaiakuili ʻEkuatoa Tongá pea kamata fakataha leva ʻa e kāingalotú ʻi he motu Seni Kulisitoupoló ki muʻa pea nau toki hiki ki ʻEli Kasitilo Palangikō.

ʻOku maʻulotu he taimí ni ha kāingalotu ʻe toko 120 ʻi he uike kotoa pē ʻi he fale lotu foʻou he motu ko Sanita Kulusí.

Naʻe pehē ʻe he palesiteni fakakolo ko Taniela Kalapusá, neongo ʻoku tokosiʻi ʻa e koló mo mamaʻo mei he fonua lahí, ka kuo tāpuekina ʻa e Kāīngalotu ʻi he ʻOtumotu Kalapakosí.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ongoʻi moʻoni ʻoku ʻikai ke mau tuēnoa he ʻoku mau maʻu e fakahinohino ʻa ʻetau Tamai ʻi he Langí.”

ʻAʻahi e Fānau Kolomupiá ki he Temipalé

Ne fakamoleki ʻe ha fānau Palaimeli ne laka hake ʻi he toko hongofulu mā uá mei he Uooti Fusangasungá ʻi he Siteiki Soaka Kolomupiá ha ʻaho makehe ʻi he Temipale Pokoutā Kolomupiá, ke ako ki hono mahuʻinga ʻo e temipalé.

ʻI Nōvema 2009 ne fakafeʻao ai ʻe he kau palesitenisī ʻo e Palaimeli ʻo e uōtí ha fānau Palaimeli ʻe toko 15 ki he temipalé. Naʻe maʻu ai ʻe he fānaú ha faingamālie ke feʻiloaki mo e palesiteni ʻo e temipalé, Siaosi J. ʻEsikopā (Jorge J. Escobar), mo fai ki ai ha ngaahi fehuʻi. Naʻe ako ai ʻe he fānaú ʻa e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ke nau tatali kae ʻoua kuo nau taʻu 12 ka nau toki hū ki he temipalé ʻo fakahoko ʻa e ngāue fakatemipalé, ʻa e ʻuhinga ʻoku puke ai ʻe he ʻāngelo ko Molonaí ʻoku tuʻu he tumuʻaki ʻo e taua ʻo e temipalé ʻa e talupité pea mo e ʻuhinga ʻoku faʻa hanga maʻu ai pē ki he hahaké.

ʻI he ʻosi ʻo e meʻá ni, naʻe vahevahe leva ʻe he fānaú ʻa e ngaahi meʻa ne nau ongoʻi fekauʻaki mo e meʻa ne nau aʻusiá.

Ne pehē ʻe Malia Fenanitā Sanisesi (Maria Fernanda Sanchez), ko e sekelitali ʻo e Palaimeli ʻo e uōtí, naʻe hoko ʻeni ko ha meʻa fakalaumālie. Naʻá ne pehē, “Ko ha ʻaho makehe mo fakangalongataʻa, ʻo ʻikai ngata pē kiate kinautolu, ka kiate kimautolu foki ko honau kau taki he Palaimelí.”

Ko e kau finemui Laipīliá mo honau kau takí ʻi heʻenau fakatahataha mai ki ha konifelenisi fakavahefonua makehe ʻa e Kau Finemuí ʻi he Fakalakalaka Fakatāutahá.

Fakaʻaongaʻi ʻa e taá ʻi he angalelei ʻa Bill Wire