2010
Naʻá ma Liunga Ua ʻa ʻEma Foaki ʻAukaí
Māʻasi 2010


Naʻá ma Liunga Ua ʻa ʻEma Foaki ʻAukaí

Puluki Makei, Kalefōnia, USA

ʻI heʻema tangutu he houalotu sākalamēnití ʻi ha Sāpate ʻe taha, ne kole ʻemau pīsopé ki he kāingalotu ʻo homau uōtí ke nau fai ha foaki ʻaukai ʻoku toe lahi ange. Ko ʻeku toki mali foʻou pē ia mo hoku husepānití pea naʻá ma feinga ke feau ʻema ngaahi fie maʻú, lolotonga ia ʻoku feinga ke fakaʻosi ʻene akó. ʻOku ʻikai ʻapē ko e kau mēmipa tuʻumālie ʻo e uōtí ʻoku totonu ke fakalahi ʻenau foaki ʻaukaí?

Naʻe palōmesi ʻa e pīsopé ki he kāingalotu ʻo e uōtí te nau aʻusia ha ngaahi mana ʻi heʻenau moʻuí kapau te nau liunga ua ʻenau foaki ʻaukaí. Neongo ʻeku hohaʻá, naʻe fakapapauʻi mai ʻe he Laumālié ʻoku moʻoni ʻene palōmesí.

Naʻá ku tetetete ʻi heʻeku tohi ha sieke foaki ʻaukai ʻi he uike hono hokó, peá u liunga ua hono lahí. Naʻá ku pehē loto pē ʻi heʻeku fakamaʻu ʻa e silá, “Te ma fiekaia.”

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai ʻi heʻeku heka hake ki heʻeku kaá ke u lele ki he ngāué, kuo ulo mai ʻa e maama fakatokanga kulokula ki he loló. Naʻá ku toe ʻutu leva ʻa e loló, ka naʻe mama ia mei he mīsiní ʻo vave tatau pē mo ʻeku lingi ki lotó. Ko e taimi naʻá ku telefoni ai ki heʻema ʻenisiniá, naʻá ne tala mai ke u lele hangatonu ki hono fale ngāué. Naʻá ku fakamaʻumaʻu pē hoku loʻimatá, peá u lele ʻi ha ngaahi maile siʻi ki hono fale ngāué mo lotu fakalongolongo pē.

Naʻe fakatokanga mai ʻa e ʻenisiniá ʻe ngalingali mamafa ʻa e totongi hono ngaohí ka kuo pau ke fai. Naʻá ne toe fakamahino mai foki kuo mei taimi ke toe fetongi mo e leta ki he taimí—ko ha fakamole ia ʻe taha he ʻikai ke ma lava ʻo totongi. Naʻá ku tuku ai ʻa e kaá ʻi he fale ngāué kau ʻalu loto mamahi ki he ngāué.

Ne toki telefoni ange ʻa e ʻenisiniá, naʻá ne fiefia mo loto vēkeveke. Ka naʻá ku fakakaukau, “Ko ia pē, ʻoku tonu ke fiefia, he ʻe lahi ʻene paʻanga ʻe maʻu meiate kimauá.”

Ko hono moʻoní, naʻe telefoni maí ke fakamatala mai ha meʻa fakaofo. Lolotonga ʻene ngāue heʻema kaá, kuo afe ange hano kaungāmeʻa ki hono falengāué. Ne ʻeke ange ʻe he kaungāmeʻá ni ʻa ia ʻoku ngāue ʻi ha fale fakatauʻanga kā ʻoku nau ngaohi ʻa e faʻahinga kā ʻaʻakú, ki heʻema ʻenisiniá,pe ko e hā ʻokú ne ngaohí. ʻI he taimi naʻe fakamatala ange ai ʻe heʻema ʻenisiniá ʻa e palopalemá, ne pehē ange ʻe hono kaungāmeʻá, “ʻOkú ke ʻilo, ʻoku ʻi ai ha tuʻutuʻuni ki he faʻahinga kā ko ʻená ʻi he palopalema ko ʻená. ʻOku totongi kotoa ia ʻe he kautaha faʻu kaá.”

Naʻá ku ʻohovale! Pea fakamatala mai leva heʻema ʻenisiniá kuo hū ʻa e loló ia ki he konga kotoa pē ʻo e mīsiní, ko ia, ʻe toe totongi ʻe he kautaha faʻu kaá mo hono fetongi ʻo e leta ki he taimí mo e ngaahi leta kehé!

Ne toutoutō mei hoku matá ʻa e loʻimata ʻo e loto houngaʻia, ʻi heʻeku ʻilo ʻa e tāpuaki kuó ma maʻu mei he ʻEikí. Naʻe tatau mo e hā ʻeku ongoʻi fiefia ʻi Heʻene ʻofá mo ongoʻi mā ʻi he siʻi ʻeku tuí.

ʻOku teʻeki ke u maʻu ha tui haohaoa talu mei he meʻa ko ia ne hoko ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ka ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻafioʻi moʻoni ʻe he ʻEikí ʻa ʻetau ngaahi fie maʻú pea mo hotau ngaahi faingataʻaʻiá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻiate kitautolu mo fie tokoni mai. ʻOku ou toe ʻilo foki ʻe siviʻi kitautolu ʻe he Tami Hēvaní pea he ʻikai ke Ne tali vave maʻu ai pē ʻetau lotú ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai ʻi he meʻa ko ʻení.

Ko e mahuʻinga tahá, kuó u maʻu ha fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻe lava ke tau maʻu ʻi heʻetau totongi ha foaki ʻaukai lahi pea mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe he kakai kehé tuʻunga ʻi heʻetau foaki ʻofá.

Naʻá ku toe ʻutu leva ʻa e loló, ka naʻe mama ia mei he mīsiní ʻo vave tatau pē mo ʻeku lingi ki lotó. Naʻá ku fakamaʻumaʻu hoku loʻimatá peá u lele hangatonu ki he fale ngāué.