2010
Maʻu ʻi ha Kumipuka (Cumbuca)
Māʻasi 2010


Maʻu ʻi ha Kumipuka (Cumbuca)

ʻOua naʻa maʻu koe hangē ha ngelí. Teke lava pē ʻo tukuange.

ʻĪmisi
Elder Marcos A. Aidukaitis

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he kakai tuʻufonua ʻo Palāsilá ha tauhele ngeli ʻoku ui ko e kumipuka (cumbuca). ʻOku nau ʻai ha foʻi ava ʻi ha foʻi kooti/puha (gourd), ʻo fōlahi feʻunga pē ke hao hifo ai ʻa e nima ʻo e ngelí ki loto. Pea nau fakamaʻu leva ʻa e foʻi kōtí ki he kelekelé, pea nau tuku ki he loto kōtí/puha ha faʻahinga meʻa ke ne fakataueleʻi ʻa e ngelí, taimi lahi ko ha fuaʻi ʻakau hangē ko ha siaine. ʻE puke ʻe he ngeli valé ʻa e foʻi siainé, ka ʻi he kuku hono nimá, he ʻikai lava ke ne toʻo ia ki tuʻa. Pea he ʻikai pē ke ne tukuange ʻe ia ʻa e foʻi siainé, pea ʻe maʻu leva ia.

ʻE tau ʻe Sētane ha ngaahi tauhele hangē ko iá maʻatautolu. Ka ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau vale ʻo hangē ha ngelí. Te tau lava pē ʻo tukuange. ʻE feinga ke ʻai ʻene ngaahi tauhelé ke matamatalelei mo fakaʻofoʻofa. Ka ko hono moʻoní ʻoku ʻikai; ʻoku palakū pea ko hono ikuʻangá ʻoku kovi ʻauptio. ʻOku tuʻu uesia heni ʻetau moʻui taʻengatá, ko ia, kuo pau ke tau poto ange ʻi he ngelí. ʻOku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tauhelé kapau te tau lava pea kuo pau ke tau tukuange hotau nimá kapau ne tau puke ha faʻahinga meʻa naʻe ʻikai totonu ke tau puke.

ʻOua Te Ke ʻAhiʻahiʻi ʻa e Hulohulá

ʻI ha pō ʻe taha ʻi heʻeku kei taʻu 16, ʻoku ou manatuʻi haʻaku foki mai mei ha ʻekitivitī ʻa e Siasí fakataha mo haku kaungāmeʻa ʻe toko tolu. Naʻa mau kau kotoa ʻi he kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí pea naʻa mau fiefia heʻemau feohí. Ne mau tau ʻa e kaá ʻi muʻa ʻi hoku ʻapí, pea lolotonga ʻemau talanoa ki he fiefia ne mau maʻu ʻi ʻapi siasí kuo fai mai ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá ha fokotuʻu.

Naʻe ofi mai ha kalapu naʻe manakoa ʻe he toʻu kei taʻu hongofulu tupú. ʻI he Falaité mo e Tokonakí ʻoku fai ai haʻanau ngaahi hulohula. Talamai ʻe ia, “ ʻOku totonu ke tau ō ki ha taha ʻo e ngaahi hulohula ko iá.” Naʻá ne fokotuʻu mai ko ha faingamālie ia ke mau malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he toʻu tupu ʻi aí. Ko e toko tolu ko eé, kau ai au, ne mau feinga ke talaange ki ai naʻe ʻikai ko ha fakakaukau ʻoku lelei. He ʻikai tatau ʻa e tuʻunga ʻulungāanga aí mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí. ʻE ʻi ai ha kakai te nau ifi mo inu. ʻE teunga taʻe feʻunga ʻa e kakaí. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi fasí he ʻikai taau, fuʻu leʻo lahi pea haʻuhaʻulu hono taimí, pea ʻoku faʻa lahi ai ʻa e ngaahi lea fakatupu fakakaukau koví.

Ko ha kaungāmeʻa lelei pē ʻeni, ko ha talavou ʻoku mālohi ʻaupito. Ka naʻe kei vili kikihi pē ke mau ō. Talamai ʻe ia, “Kapau he ʻikai ke tau kau ʻi he ngaahi meʻa ʻoku koví, ʻe sai pē meʻa kotoa ia.” Naʻa mau feinga kimautolu toko tolú ke mau fakalotosiʻi ia, ka naʻe ʻikai ʻaonga. Fāifai pea pehē mai, “Te u ʻalu toko taha pē ā au. Te u fakamahino kiate kimoutolu ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe kovi heni. Pea te mou tō ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa fakafiefiá.” Naʻe loto lahi pē ia ke mono hono nimá ki he loto kumipuká (cumbuca).

ʻI he Falaité ne ʻalu leva ia ki he hulohulá. ʻI he ʻaho hono hokó, ko e Tokonaki, ne ʻalu ange ai ki ha ʻekitivitī ʻa e Siasí ʻo fakamatala ʻene fakalatá. Naʻá ne fakaafeʻi leva kimautolu ke mau ō he uike hono hokó. Naʻe ʻikai pē ke mau teitei ō, ka naʻe iku ia ʻo toutou ʻalu maʻu pē ki ai pea fāifai ʻo toe ʻalu foki ki he ngaahi hulohula ʻi he pō Tokonakí. Ne iku heni ʻo tōmui mai ki he lotú he Sāpaté koeʻuhí he naʻe helaʻia mei he ʻā fuoloá. Ne faifai peá ne kamata ke liʻaki lotu.

Ne ʻIkai pē Fie-tukuange Ia ʻe Hoku Kaungāmeʻá

Fāifai pea ʻikai toe hokohoko ʻene haʻu ki he lotú. Naʻe iku ʻo ʻikai ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí ne u fetuʻutaki telefoni ki ai. Naʻe nofo ia ʻi ha kolo kehe ʻo mamaʻo meiate au. Ko e taimi naʻá ma kamata talanoa ai fekauʻaki mo e Siasí, naʻe mātuʻaki taʻeoli, ʻoku ʻikai ko e tokotaha tatau ʻeni naʻá ku faʻa maheni mo iá.

ʻI heʻeku fakakaukau atú, ʻoku ou sioloto kiate kimautolu toko fā ʻi he loto kaá. Ko e toko tolu ko eé naʻa nau kei mālohi pē ʻi he Siasí, mali ʻi he temipalé mo ngāue ʻi ha ngaahi tuʻunga taki ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Ka ko e kaungāmeʻa lelei ko ʻení naʻe hē, mali ʻi tuʻa he Siasí, pea ko e ʻaho ní ʻoku vaivai ʻaupito he Siasí. ʻOku ʻikai ke ʻilo ʻe heʻene fānaú ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí. Pea neongo ʻe kei lava pē ʻo fakatomala, pea ʻoku ou fakaʻamu pē ʻe pehē, ʻoku mole mei ai ha taimi mo ha ngaahi faingamālie mahuʻinga.

ʻI he pō ko iá he loto kaá, ne mau aʻu ki ha tuʻunga ke mau fai ai ha fili. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻe au naʻe mahuʻinga pehē ʻa e filí ni he taimi ko iá. Ko e meʻa pē naʻa mau ʻiloʻí naʻe ʻikai taau ke mau ō ki he potu naʻe fie ʻalu ki aí. ʻOku ou manatuʻi naʻá ne pehē, “Tau ō ki ai, pea ʻi heʻetau sīpinga leleí, te tau fakaului ai ha niʻihi ʻo e toʻu tupú.” Ka naʻe kākaaʻi ia, pea iku ai ko e taha ne fakaului ki ha hala kehe. ʻI heʻeku vakai atú, ʻoku ou lava ʻo sio ki he meʻa naʻe hangē ko ha meʻa siʻisiʻí ʻi heʻene lava ʻo fakahoko ha uesia lahi ʻi he fakalau atu ʻa e ngaahi taʻú. ʻOku ou fiefia pē ʻi heʻeku lava ke fili ʻa e meʻa naʻe totonú.

Feituʻu Ke Tau Tuʻu Aí

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:8 ʻoku faleʻi ai kitautolu, “Mou tuʻu ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní.” ʻOku totonu ke tau tuʻu ʻi he feituʻu ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau tuʻu aí. Kuo pau ke tau fili he ʻahó ni ke ʻoua naʻa uesia ʻetau ngaahi tuʻunga ʻulungāngá ʻi ha faʻahinga meʻa. He ʻikai ke tau tuku ke kākaaʻi kitautolu ʻe Sētane. He ʻikai te ne maʻu kitautolu.

ʻOku tau lau ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo Tēvita, ʻi heʻene kei hoko ko e tamasiʻi tauhi sipí naʻe fakamatala ʻo pehē naʻá ne maʻu ha loto tatau mo e loto ʻo e ʻEikí (vakai, 1 Samuela 13:14; 16:7). Ko e siʻisiʻi taha ia ʻi he ngaahi fohá ʻe toko valu, naʻe pani ʻe Samuela ke hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí, pea “naʻe hoko ʻa e Laumālie ʻo [e ʻEikí] kia Tēvita talu mei he ʻaho ko iá” (1 Samuela 16:13). Naʻe tau peá ne ikunaʻi ʻa Kolaiate ʻi he huafa ʻo e ʻEikí (vakai, 1 Samuela 17:45–51). Naʻa mo ʻene feholaʻakí, naʻe kei tāpuekina, tataki, mo ʻiloʻi ia ko e pani ʻa e ʻEikí, pea fakaiku ʻo ne hoko ko ha tuʻi hau ʻo ʻIsileli (vakai, 1 Samuela 19–26; 2 Samuela 5:3, 8, 10).

Ka ne aʻu ki ha taimi naʻe ʻikai tuʻu ai ʻa Tēvita ʻi ha potu māʻoniʻoni. Naʻe tuʻu ia ʻi he funga falé ʻo mamata ki ha kaukau ʻa ha fefine hoihoifua. Neongo ko ha uaifi ia ʻo ha tangata kehe, ka naʻe ʻāvea ai pea ʻikai ke ne fie tukuange ʻene ngaahi fakakaukau koví. Naʻá na feʻauaki, pea ʻi he taimi naʻe tuʻituiʻia aí, naʻá ne fokotuʻutuʻu ke tamateʻi hono husepānití. (Vakai, 2 Samuela 11:2–17.) Naʻe ʻikai ke ne tukuange ʻa e fakatauelé ʻi heʻene hoko maí, kae tukulolo ʻa Tēvita ia ki ai. Naʻá ne fakamoleki e toenga ʻo ʻene moʻuí ʻi heʻene fakameʻapangoʻia ʻi he meʻa naʻá ne faí.

Fanga Kiʻi Fili Iiki, Ngaahi Nunuʻa Lalahi

Te ke ʻiloʻi fēfē leva ʻa e potu ke ke tuʻu aí mo e meʻa ke ke faí? Ko ha maʻuʻanga tokoni ʻe taha ʻa e Ki Hono Fakamālohi ʻo e Toʻu Tupú. ʻOku fie maʻu ke ke maheni mo e kiʻi tohi ko iá. ʻOku mahino ʻaupito hono ngaahi akonaki fekauʻaki mo e tuʻunga ʻoku tāú ʻi he teungá mo e fasí, ko e hā ʻa e faʻahinga lea ʻoku totonu ke ke fakaʻaongaʻí, ko e hā ʻa e faʻahinga kaungāmeʻa ʻoku totonu ke ke maʻú, mo ha ngaahi meʻa lahi ange. ʻOku fie maʻu ke ke maheni mo e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení, pea ʻoku fie maʻu ke ke fili he ʻahó ni te ke tauhi kinautolu kae ʻoua ʻe kumi ʻuhinga. He ʻikai lava tuku hoʻo filí ke toki fakahoko ʻi he taimi ʻo e ʻahiʻahí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985): “[Ko e ngaahi meʻa lelei te ke fie maʻu ke fakahokó ʻoku fie maʻu ia ke fili tā tuʻo taha pē—hangē ko e ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú mo e moʻui taau ke ke lava ʻo mali ʻi he temipalé—pea ko hono toenga leva ʻo e ngaahi fili fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ko ʻení ʻe faingofua pē ke fakahoko. He ka ʻikai, ʻe tuʻu fehālaaki ʻa e fili kotoa pē, pea ko e feinga kotoa pē ʻe ala iku fehālaaki ia. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku fakahoko ʻe he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi meʻa kehe ʻoku ʻikai ke tau fakahoko. Ko e vave ange hoʻo fakakaukau ke ke fai ʻa ia ʻoku totonú, ko e lelei ange ia kiate koe! [ʻi he kahaʻú] ]”1

ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, ʻai ke mou poto ange ʻi he ngelí! ʻOua te ke puke ha meʻa ʻoku ngali fakatauele pea ʻikai ke ke toe fie tukuange. Tuʻu ʻi he feituʻu ʻoku finangalo ʻe he ʻEikí ke ke tuʻu aí, fai ʻa ia ʻokú Ne finangalo ke ke faí, pea he ʻikai ke teitei maʻu koe ʻi ha kumipuka (cumbuca).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “President Kimball Speaks Out on Planning Your Life,” Tambuli, June 1982, 38.

Tā fakatātaaʻi ʻe Brian Call

Toʻomataʻú: faitaaʻi ʻe Matthew Reier