2010
Fekumi ki he Siasi Totonú
Māʻasi 2010


Founga Ne u ʻIlo Aí

Fekumi ki he Siasi Totonú

Naʻe ʻi ai nai ha siasi ʻi māmani ne taki ʻe ha palōfita moʻui?

Naʻá ku fetohiʻaki mo hoku kaungāmeʻa ko Sulietí ʻi he ʻinitanetí ʻi he taimi naʻá ne tala mai ai ʻoku fekumi ki ha siasi ʻoku ʻi ai hano palōfita moʻui ʻoku fefolofolai mo e ʻOtuá ʻi he mata ki he mata. Ne u pehē ʻe au kuo ʻikai toe folofola ʻa e ʻOtuá ki he tangatá he māmaní koeʻuhí he kuo tau maʻu ha Tohi Tapu, pea ne u pehē ʻoku feʻunga pē ia ki hotau fakamoʻuí.

Ka naʻá ne pehē, “Kapau ʻoku ʻikai ke toe ui ʻe he ʻOtuá ha palōfita ʻi he funga māmaní, ʻe hoko ia ko ha Tokotaha loi, he naʻá Ne ʻosi talaʻofa he ʻikai ke ne teitei fai ha meʻa taʻe uiuiʻi ha kau palōfita” (vakai, ʻĀmosi 3:7).

Naʻá ku fehuʻi ange, “ ʻOku ʻi fē ʻa e palōfita moʻui ko ʻení?” Naʻe ʻikai ke ne ʻilo.

Naʻe kamata leva ke u fakakaukau ki he founga ʻe lava ai ke ma ʻilo ai ʻa e siasi totonú. Naʻá ku ʻilo ʻoku lahi fau ha ngaahi siasi faka-Kalisitiane pea kehekehe mo ʻenau ngaahi tokāteliné. Naʻá ku pehē, “Sai, ʻoku lahi ʻa e ngaahi maʻuʻanga fakamatalá ʻi he ʻinitanetí,” ko ia ne u fekumi leva ki he “siasi moʻoni naʻe fakatangaʻí.” ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au pe ko e hā naʻá ku taipeʻi peheʻi aí, ka naʻe ʻasi hake ha lisi ʻo ha ngaahi siasi ʻe niʻihi, kau ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku lahi ha ngaahi siasi faka-Kalisitiane ʻi Palāsila, ka naʻe teʻeki ai ke u fanongo au he siasi ko ʻení.

ʻI heʻeku hū ki he Uepi Saiti ko ʻení, naʻá ku lau ai ha talanoa ʻo ha kiʻi tamasiʻi taʻu 14 naʻe mamata ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi, ko e mata ki he mata pea naʻá ne liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻe teʻeki ai ke u fanongo ki muʻa ʻi ha faʻahinga meʻa fekauʻaki mo Siosefa Sāmita pe ko e Tohi ʻa Molomoná, pea ne u pehē ko e meʻa mālie ʻeni. Ka ko e meʻa naʻá ne tohoakiʻi ʻeku tokangá ko e fakamatala ʻa e Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi heʻene hā ki he kakai naʻa nau nofoʻi ʻa e konitinēniti ʻo ʻAmeliká.

Naʻá ku maʻu ha holi lahi ke lau ʻa e tohí ni, ko ia ne u kole leva hano tatau. Naʻá ku fakamatala kia Sulieti fekauʻaki mo e uepi saití, pea ʻi he ʻosi ʻo ʻene lau ʻa e talanoa ʻo Siosefa Sāmitá, naʻá ne fakapapauʻi leva ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne talamai naʻe teuteuʻi au ʻe he ʻEikí ke u ʻilo ʻa e Siasí maʻana.

Naʻe mālie kiate au ʻene fakamoʻoní peá u fie maʻu ke ʻilo ʻeni ʻiate au pē. Naʻá ku ʻeke ki heʻeku faʻeé pe ʻokú ne ʻilo ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne talamai naʻe maʻu ʻe hoku tokouá ha tohi lanu pulū mei ha ongo faifekau. Naʻá ku kole heni ʻa e tohí ʻo lau ia mei he kamataʻangá ki heʻene ʻosi ʻi ha uike pē ʻe taha; naʻe ʻikai ke u toe mahuʻingaʻia au ʻi ha toe meʻa. Ko ha ongoʻi nonga moʻoni ne u maʻú! Naʻá ku manatuʻi ha talaʻofa ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne lau ʻa e tohí ʻoku totonu ke ne ʻeke ki he ʻOtuá pe ʻoku moʻoni, pea te Ne tali (vakai, Molonai 10:3–4).

ʻI heʻene kei hengihengí naʻá ku ʻalu leva ki hoku lokí ke fai ha lotu. Naʻá ku falala ki he ʻOtuá peá u fehuʻi heni kiate Ia pe ʻoku moʻoni ʻa e tohí, pea naʻá ku maʻu ha ongo vela māfana ʻi hoku lotó. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā ʻa e ongó, ka naʻá ku ongoʻi fiefia. ʻI he pō ko iá naʻá ku misi ai naʻe hā mai ha palōfita mei he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku ʻeke ange pe ʻoku moʻoni ʻa e tohí, peá ne pehē ʻio ʻoku moʻoni. ʻI he taimi naʻá ku ofo hake aí naʻá ku pehē, “ ʻOku moʻoni ʻaupito ʻa e Tohi ʻa Molomoná.”

Naʻá ku fakaʻekeʻeke holo ʻo maʻu ha taha naʻá ne ʻilo ʻa e feituʻu naʻe tuʻu ai e falelotú. ʻI he Falaité, naʻá ku heka leva heʻeku pasikalá ki he falelotú, ka naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taha. Naʻá ku lotua leva ha tokoni ke u ʻilo ʻa e taimi tēpile ki he ngaahi houalotú. Naʻá ku toe ʻalu ki ai ʻi he uike hono hokó. ʻI heʻeku aʻu atú, ne talamai ai ʻe ha fineʻeiki toulekeleka ʻoku fai ʻa e ngaahi houalotú he pongipongi Sāpaté. Naʻá ku foki fiefia mo loto vēkeveke ki ʻapi pea tā vave mo hoku mafú.

ʻI heʻeku aʻu atu ʻi he pongipongi Sāpaté, naʻe talitali lelei au ʻe he kāingalotú. Naʻá ku mālieʻia ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí. Naʻá ku ongoʻi ha nonga mo ha fiefia ʻi hoku lotó he lolotonga ʻo e ngaahi houalotú, pea naʻá ku kole leva ʻa e ongo faifekaú ke na ō ange ki hoku ʻapí ʻo akoʻi au. Naʻá ku foki ki ʻapi ʻo talaange ki heʻeku faʻeé kuó u maʻu ʻa e siasi totonú.

Naʻe akoʻi au ʻe he ongo faifekaú fekauʻaki mo e Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ku ʻosi ʻilo foki ʻe au ʻa e talanoa ʻo Siosefa Sāmitá, ko ia, ʻi he taimi naʻá na fakaafeʻi ai au ke u lotu ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní, naʻá ku talaange kuó u ʻosi maʻu ʻe au ha talí peá u fakamatalaʻi ange leva ʻa e meʻa ne hokó. Naʻe ongo kiate kinaua ʻeku fakamoʻoní pea naʻá na fokotuʻu mai leva ʻa e ʻahó, ʻaho 15 ʻo Mē 2004, ke fai ai hoku papitaisó. Lolotonga iá, ne papitaiso foki mo hoku kaungāmeʻa ko Sulietí. Ko hoku papitaisó ko e meʻa fakafiefia lahi taha ia ki heʻeku moʻuí, pea naʻá ku mātuʻaki fiefia mo hoku kaungāmeʻá ʻi heʻema maʻu ʻa e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. ◼

Tā fakatātaaʻi ʻe Scott Greer; faitaaʻi ʻo Palesiteni Hingikelií naʻe fai ʻe Drake Busath