2010
Naʻe Maluʻi Moʻoni ʻe he ʻEikí Kimautolu
Māʻasi 2010


Naʻe Maluʻi Moʻoni ʻe he ʻEikí Kimautolu

ʻI he ʻaho 7 ʻo Sune 1994, naʻá ku foki vaka mai ai mo ha kau faifekau ʻe toko nima kehe, hili ha konifelenisi fakasouni ʻi Samā Hahake ʻi he ʻOtu Filipainí. Naʻe hauhau mo ʻafu ʻa e ʻea ʻo e poó. Hili ʻemau fakatoka ʻemau ngaahi kato folaú ki homau ngaahi mohengá ʻi he fungavaka hono uá, ne kaka hamau toko fā ki he funga vaká ke fakamokomoko. Ka naʻe nofo pē ʻa ʻEletā Tanifooti mo ʻEletā Pemutesa ia ʻo mohe.

Naʻá ku lolotonga talanoa mo ʻEletā Keeni ʻi heʻema fanongo ki ha fepāpaaki ha meʻa ʻo hangē ha ʻoné mei he kaokao toʻomataʻu ʻo e vaká. Fakafokifā pē kuo vela mai ʻa e konga ki mui ʻo e vaká ʻo fakalalahi ʻe he ulo mai ʻa e penisini mei he loki mīsiní. Naʻe kohutuʻu ʻa e hūʻangá, hoko ai mo e mate ʻa e ʻuhilá ʻo nofo tailiili ai ʻa e kau pāsesé he fakapoʻulí.

Ne fakatahataha leva kimautolu toko fā ʻi he funga vaká, ʻo mau lotu ke ʻoua naʻa puputuʻu homau lotó ka mau fakakaukau lelei pea ke fakahinohino kimautolu ʻe he Laumālié. Hili pē iá, ne fakavavevave atu leva ʻa ʻEletā Vālenitaine ki he loto vaká ke kumi ha ngaahi sāketi fakahaofi moʻui. Naʻe fetaulaki ai ʻi he loto lokí mo ʻEletā Tanifooti, ʻo ne ʻoange ki ai ha sāketi fakahaofi moʻui ʻe ua pea toe ʻalu ke kumi ʻa ʻEletā Pemutesa. Ne toe maʻu ʻe ʻEletā Vālenitaine mo ha sāketi fakahaofi moʻui kehe ʻe ua ʻi he fakapoʻulí. Ko e meʻa fakaofó, neongo ʻa e felēleakí, ka naʻe hao hifo pē ia ʻi he hūʻangá ʻo ʻikai fepaki mo ha taha, pea toe foki ki he funga vaká ʻi ha sekoni pē ʻe 20. ʻI he taimi ko ʻení, kuo feʻefiʻefihi ʻa e taumuʻa ʻo e vaká ʻi he kau pāsesé, pea kuo totolo mai mo e velá ʻo ofi mai. Naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha fili ka ke puna pē ki tahi. Ne tui leva homau ngaahi sāketi fakahaofi moʻuí pea fai ʻemau kiʻi lotu nounou ki muʻa pea mau toki hopo ki tahí. Ne punakaki ʻa ʻEletā Vālenitaine ki tahi ʻi he feteketekeʻi ʻa e kakai naʻe ʻi homau tuʻá, ka naʻá ne tō lelei pē ʻaki ha fute ʻe 10 (mita ʻe 3) ki tahi ʻo ʻikai hoko ha meʻa ki ai.

Naʻe maamangia pē ʻa e feituʻu takatakai ʻo e vaká koeʻuhí ko e velá, pea naʻa mau fanongo ki he fekailaʻaki ʻa e kakaí. Ne mau toe fakatahataha ʻa kimautolu toko faá ki ha kiʻi feituʻu mamaʻo siʻi mei he vaká, ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu naʻe toe puna hifó, ʻo mau kamata kakau ke mavahe mei he vaka velá ni. Naʻa mau toe lotu, ʻo fakafetaʻi ki heʻemau Tamai ʻi he Langí ʻi he maluʻi ne mau maʻú pea mo kole ke tokoni ʻi hono kumi homau kaungā hoa ngāué, ʻa ʻEletā Tanifooti mo ʻEletā Pemutesa. Naʻe sio ʻa ʻEletā Vālenitaine kiate kinaua ʻokú na sāketi fakahaofi moʻui, ka naʻe ʻikai ke mau fakatokangaʻi kinaua ʻi he funga vaká.

ʻI he mate ʻa e afí, ne fakapoʻuli lōlō ʻa e poó, pea aake mo e ngaahi peaú, ʻo faingataʻa ai ke mau kei tētē neongo ʻa e ngaahi sāketi fakahaofi moʻuí. Ne mau toe lotu leva, ʻi he taimi ko ʻení, ne mau kole ai ke tataki kimautolu ki ha taha te mau lava ʻo tokoniʻi. Naʻe ʻikai fuoloa kuo mau maʻu ha ongo fafine mo siʻana fānau pea mo ha tangataʻeiki toulekeleka, pea mau taufetongi leva ʻi hono feingaʻi ke mau tēteé. Naʻe fāifai pea mau maʻu ha kiʻi vakafokotuʻu ʻo fakaheka ki ai ʻa e kau pāsesé, ka ne mau ongoʻi ʻe ala fakaʻaongaʻi ʻeni ʻe ha niʻihi kehe, ko ia, ne mau tētē pē kimautolu ʻi he loto tahí.

Hili ha miniti ʻe 30 ne toe angi mālohi mai ʻa e matangí, kamata ke tō mai ʻa e ʻuhá, pea fakaʻau ke toe lalahi ange ʻa e ngaahi peau. Naʻe teʻeki ai pē ke mau fakapapauʻi pe ko e hā e meʻa ne hoko ki he ongo ʻeletā ko eé pea ne mau ʻiloʻi ʻe taʻofi ʻe he matangi mālohí ni ha faʻahinga feinga tokoni fakahaofi moʻui. Naʻe lotu leva ʻa ʻEletā Keeni maʻá e kulupú, ke fakanonga ʻa e matangí pea mo maluʻi mo e ongo ʻeletā ko eé. Naʻe lau mōmēniti pē, kuo malū ʻa e matangí.

Naʻa mau tatali pē, ʻo mau fakatumutumu he meʻa ne mau siotonu aí, fakafokifā kuo mau ongoʻi e leʻo ʻo ʻEletā Tanifōtí ʻokú ne ui ʻa ʻEletā Keeni. Naʻa mau kaila mo kakau atu kiate kinaua. Naʻe lava ʻa ʻEletā Tanifooti mo ʻEletā Pemutesa ʻo puna mei he vaká ʻaki ʻena kaka ki tuʻa ʻi ha matapā sioʻatá, pea naʻe piki kiate kinaua ha ongo fefine naʻe ʻikai haʻana sāketi fakahaofi moʻui.

Naʻa mau tētē fakataha ai ʻi ha vahaʻa taimi, pea mau toki fakatokangaʻi atu ha maama ʻo ha vaka toutai ʻoku mavahe mai mei he matātahi Kuiuané. Naʻe ʻikai fuoloa kuo maʻu kimautolu ʻe ha vaka, ka naʻe fonu ia, ko ia ne mau fakaheka leva ki ai ʻa e ongo fafiné ka mau tali kimautolu.

Ne mau ʻi he loto tahí ʻi ha houa nai ʻe ua pea toki maʻu kimautolu ʻe ha vaka ʻe taha ʻo ne ʻave kimautolu ki ʻuta. Ne mau aʻu atu ki he fale nofoʻanga ʻo e ongo faifekaú ʻi Kuiuane ko e hengihengi ia ʻo e ʻaho 8 ʻo Suné, ʻa ia ne hoko ai hoku taʻu 21. Ne mau lotua ke fakahaofi moʻui siʻi toenga ne kei ʻi tahí pea mo mau toe fakamālō ki heʻemau Tamai Hēvaní koeʻuhí ko hono maluʻi kimautolú.

He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e meʻá ni, pea ʻoku ou ʻamanaki ke ʻoua naʻa ngalo ʻa e ongoʻi malu ne mau maʻu lolotonga ʻo e faingataʻá ni kotoa. Naʻe maluʻi moʻoni ʻe he ʻEikí kimautolu. Mei he meʻá ni, ne u maʻu ai ha fakamoʻoni mālohi ange ko e ʻEikí ʻoku fakataha maʻu pē mo ʻEne fānaú pea ʻokú ne foaki mai ʻa e nonga mo e tokoni ko ia ʻoku tau fie maʻú lolotonga ʻetau faingataʻaʻiá.

Tā fakatātaaʻi ʻe Michael T. Malm