2010
Ko e Fono ʻo e ʻAukaí
Māʻasi 2010


Talafungani ʻo e Ongoongoleleí

Ko e Fono ʻo e ʻAukaí

Ko e fono ʻo e ʻaukaí ko ha fono haohaoa, pea he ʻikai ke tau lava ʻo kamata ke haohaoa kae ʻoua kuo tau fili ke hoko ia ko ha konga ʻo ʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
Elder Robert L. Simpson

Ko e taha ʻo e ngaahi fono fakaliʻeliʻaki taha ka ʻoku fie maʻu lahi taha ki he toʻu tangata faingataʻaʻiá ni ʻi he māmani fakaonopooni ʻo e fakalakalaka vavé mo fonu ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ne tohoakiʻi ʻetau tokangá ko e fono ʻo e ʻaukaí. Naʻe meimei lahi ke faʻa lau ʻa e ʻaukaí mo e lotú tokua ko ha kiʻi ngāue pē mei he kuonga muʻá. Naʻe ʻaukai mo lotu ʻa e hako ʻo ʻĀtamá, pea pehē kia Mōsese he moʻunga ko Sainaí ([vakai,] Teutalōnome 9:9–11). …

… Hili e ʻaʻahi ʻa e ʻEikí … ki he Hemisifia ʻo e Hihifó, naʻe fakahā ki he kakaí ke nau hoko atu ʻi he “ ʻaukaí mo e lotú, pea ʻi heʻenau faʻa fakataha ke lotu mo fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí” (4 Nīfai 1:12). Naʻe pehē fau ʻa e kakato mo hono lotoʻaki ʻe he kakaí ʻa e talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú “naʻe ʻikai ke ʻi ai ha fakakikihi ʻi he kakaí kotoa pē, ʻi he fonuá hono kotoa; ka naʻe ʻi ai ha ngaahi fuʻu mana lalahi naʻe fakahoko ʻi he kau ākonga ʻa Sīsuú” (4 Nīfai 1:13). ʻE ʻikai ʻapē fakafiefia ke tau aʻusia ha tuʻunga pehē he ʻahó ni!

Ko e Lotu mo e ʻAukai he ʻAho ní

Kuo ʻosi toe fakapapauʻi mai ʻEne fonó ʻi hotau kuongá ni, he naʻe fakafou ʻi ha palōfita ʻo onopooni … , ʻa ʻEne folofola, “ ʻOku ou fai foki kiate kimoutolu ʻa e fekau ke mou fai atu ʻi he lotu mo e ʻaukai ʻo fai atu mei he taimí ni” [T&F 88:76]. Pea ʻi he veesi pē hono hokó ʻoku fakamatala ai ki he akonaki ʻo e ongoongoleleí ʻo hangē ha tefitoʻi meʻa ʻoku maʻu mei he lotú mo e ʻaukaí. Ko e folofola ʻeni ʻa e ʻEikí:

“Pea ʻoku ou fai kiate kimoutolu ʻa e fekau ke mou feakoʻi ʻaki ʻiate kimoutolu ʻa e tokāteline ʻo e puleʻangá.

“Ke mou akoʻi faivelenga pea ʻe ʻiate kimoutolu ʻa ʻeku ʻofá, koeʻuhí ke akonekina ʻa kimoutolu ʻo kakato ange ʻi he ngaahi tefitoʻi fakakaukau, ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni, ʻi he tokāteine, ʻi he fono ʻo e ongoongoleleí, ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kau ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻaonga ke mahino kiate kimoutolú” (T&F 88:77–78).

ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai ha tangata pe fefine ʻe ʻamanaki te ne akoʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié kae ʻoua kuo tataki ia ʻe he laumālie ko iá, he “ ʻe foaki atu ʻa e Laumālié kiate kimoutolu ʻi he lotu ʻo e tuí; pea kapau he ʻikai te mou maʻu ʻa e Laumālié he ʻikai te mou faiako.

“Pea te mou tokanga ke fai ʻeni kotoa, ʻo hangē ko ʻeku fekau ʻo kau ki hoʻomou faiakó, kae ʻoua ke foaki atu ʻa hono kakato ʻo ʻeku ngaahi folofolá.

“Pea ʻi hoʻomou hiki hake homou leʻó ʻi he Fakafiemālié, te mou lea mo kikite ʻo fakatatau mo e ngaahi meʻa ʻoku hā ngali lelei kiate aú;

“He, vakai, ʻoku ʻiloʻi ʻe he Fakafiemālié ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻokú ne fakamoʻoni ki he Tamaí mo e ʻAló” (T&F 42:14–17).

Ko ha Talaʻofa ki he Faiako Kotoa pē

ʻOiauē, ʻe ala maʻu ʻe he faiako kotoa pē ʻa e laumālie ʻo e talaʻofa ko ʻení mo ne ʻekea ʻa e takaua kuo foakí, ʻa ia ʻoku ʻatā ke maʻu ʻe he taha kotoa pē ʻoku kau ʻi hono akoʻi ʻo e moʻoní.

ʻOku ʻikai ha toe faʻifaʻitakiʻanga lelei ange ʻi he faiako ʻaki ʻa e Laumālié ka ko e ngaahi foha ʻo Mōsaiá. ʻOku fakamatala ʻe he Tohi ʻa Molomoná ki he founga ne nau tupulaki ai ʻo “mālohi ʻi he ʻilo ʻo e moʻoní; he ko e kau tangata faʻa fakakaukau lelei ʻa kinautolu pea kuo nau fakatotolo faivelenga ʻi he ngaahi folofolá, koeʻuhi ke nau ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.

“Ka ʻoku ʻikai ko ia pē; ka kuo nau faʻa lotu, mo ʻaukai lahi; ko ia naʻa nau maʻu ʻa e mālohi ʻo e kikité, pea mo e laumālie ʻo e fakahaá, pea ʻo ka nau ka akonaki ʻoku nau akonaki ʻi he mālohi mo e mafai mei he ʻOtuá” (ʻAlamā 17:2–3).

ʻOku ʻi ai nai ha taki lakanga fakataulaʻeiki pe taki ʻo ha houalotu ʻi ha feituʻu he Siasí ni he ʻikai te ne foaki hono kotoá ka ne maʻu ʻa e faʻahinga mālohi, mo e fakapapau peheni? Manatuʻi ʻeni ʻi ha toe meʻa, fakatatau kia ʻAlamā, naʻa nau ʻaukai mo lotu lahi ʻaupito. ʻOku mou fakatokangaʻi, ʻoku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki pau ʻe toki lava pē ʻo fakahoko ʻi haʻatau talangofua ki he fono ko iá. Naʻe fakamatala mahino ʻeni ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Heʻene pehē, “He ko kinautolu kotoa pē ʻoku fie maʻu ha tāpuaki mei hoku nimá, te nau tauhi ʻa e fono ʻa ia naʻe fokotuʻu ki he tāpuaki ko iá, pea mo hono ngaahi tuʻunga ʻo iá, ʻo hangē ko ia naʻe fokotuʻu ʻi he teʻeki ai ke ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní” (T&F 132:5).

Ka ko ʻeni, he ʻikai lava ʻe he ʻEikí ia ʻo ʻai ke toe mahino ange ʻa e tuʻunga ko ʻení, pea ʻi heʻeku fakakaukaú, ʻoku fuʻu tokolahi fau ha ngaahi mātuʻa Siasi he ʻahó ni ʻoku nau taʻofi kinautolu mo ʻenau fānaú mei he taha ʻo e ngaahi meʻa fakalaumālie lelei taha kuo fakaʻatā ʻe he Tamaí maʻanautolú.

Ko e ʻAho ʻAukai Fakamāhiná

Makehe mei he ngaahi ʻaukai ki ha ngaahi taumuʻa makehé, ʻoku fai ha ʻamanaki he ʻikai ke kai ʻa e mēmipa taki taha ʻo e Siasí ʻi ha houa kai [hokohoko] ʻe ua ʻi he ʻaho Sāpate ʻaukai mo e fakamoʻoní. …

ʻOku fakamatala ʻe he kau mataotao fakafaitoʻó ʻoku ʻaonga ki hotau sinó ke ʻai pē mo tau ʻaukai. Ko e tāpuaki fika ʻuluakí ia pea mahalo ko e tāpuaki ia ʻoku siʻisiʻi taha hono mahuʻingá. Uá, ʻoku tau foaki ʻa e paʻanga naʻe fakahaofi mei he ʻikai ke tau kai ʻi he houa kai ʻe uá ko ha foaki ʻaukai ki he pīsopé maʻá e masivá mo e paeá. Pea ko e tolú, ʻoku tau maʻu ai ha lelei fakalaumālie he ʻikai ke lava ia ʻo tau toe maʻu ʻi ha toe founga ange. Ko hano fakamāʻoniʻoniʻi ia ʻo e laumālié kiate kitautolu he ʻahó ni ʻo tatau tofu pē mo ha kakai fili ʻe niʻihi naʻe moʻui ʻi he taʻu ʻe 2,000 kuo hilí. Te u lau hangatonu mei he Tohi ʻa Molomoná: “Ka neongo iá naʻa nau faʻa ʻaukai mo lotu, pea nau fakaʻau ʻo mālohi ange ai pē ʻi honau loto-fakatōkilaló, mo tuʻu mālohi ai pē ʻi he tui kia Kalaisí, ʻo aʻu ki hono fakafonu honau laumālié ʻaki ʻa e fiefia mo e fiemālie, ʻio, ʻo aʻu ki hono fakahaohaoaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi honau lotó, ʻa ia ko ha fakamāʻoniʻoniʻi ʻoku hoko tupu mei heʻenau fakavaivaiʻi ʻa honau lotó ki he ʻOtuá” (Hilamani 3:35). ʻIkai te ke saiʻia ke hoko ʻeni kiate koe? ʻOkú ke ʻilo, ʻe lava!

Naʻá ke fakatokangaʻi naʻe pehē ko kinautolu ʻoku nau fai ʻení ʻoku fakafonu honau laumālié ʻaki “ ʻa e fiefia mo e fiemālie”? Vakai ange, ʻoku fakakaukau ʻa māmaní ia ko e ʻaukaí ko e taimi ʻo e “tauangaʻa mo e fakaefuefu,” tokua ko ha taimi ke te fakamatapeko ai, ʻo hangē ha taha ke fai ha fakaʻofaʻia aí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku naʻinaʻi mai ʻa e ʻEikí:

“Pea ka mou ka ʻaukai foki, ʻoua naʻa mou fakamatapeko, ʻo hangē ko e kau mālualoí: he ʻoku nau fakakehe honau matá, koeʻuhí ke hā ki he kakaí ʻoku nau ʻaukai. Ko ʻeku tala moʻoni kiate kimoutolu, Kuo nau maʻu ʻenau totongí.

“Ka ko koe, ʻo ka ke ka ʻaukai, pani ho ʻulú mo kaukauʻi ho matá;

“Koeʻuhí ke ʻoua naʻa hā hoʻo ʻaukaí ki he kakaí, ka ki hoʻo Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he liló: pea ko hoʻo Tamai ʻa ia ʻokú ne ʻafioʻi ʻi he liló, te ne totongi fakahā kiate koe” (Mātiu 6:16–18).

Ngaahi Tāpuaki ʻo e ʻAukaí

Tau vakai leva ki he konga mahuʻinga taha ʻo e fono maʻongoʻongá ni. Ko e meʻa pē kuo tau ʻosi vahevahe ki aí ko e ngaahi tafaʻaki ʻokú ne tāpuakiʻi kitautolú. Ko e fiefia moʻoní ʻoku maʻu ia mei hono tāpuakiʻi ʻo e paeá mo e masivá. He ʻi heʻetau fakahoko ʻa e tōʻonga faka-Kalaisi lelei ko ʻení ʻoku tau fakahoko ai ʻa e “lotu māʻoniʻoni mo taʻe hano mele” ʻoku lau ki ai ʻa Sēmisí [vakai, Sēmisi 1:27]. ʻOkú ke ʻilo ha toe ngāue faka-Kalaisi lelei mo haohaoa ange ʻi he “lotu māʻoniʻoni mo taʻe hano melé”? ʻOku ʻikai ke u lava ʻe au.

ʻI he folofola ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻia Mōsesé, naʻá Ne pehē:

“Kapau ʻe ʻiate kimoutolu ha tangata masiva ʻi ho kāingá ʻi he ngaahi matani kolo ʻo ho fonua ʻa ia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtuá kiate koé, ʻoua naʻá ke fakafefeka ho lotó, pe tāpuni ho nimá ki ho tokoua masivá:

“Ka te ke mafola ke lahi ho nimá kiate ia” (Teutalōnome 15:7–8).

Pea hoko atu leva ʻo tāpuakiʻi ia ʻoku foakí: “ ʻE tāpuaki ai koe ʻe Sihova ko ho ʻOtuá ʻi hoʻo ngaahi ngāue kotoa pē, pea ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku mafao atu ho nimá ki aí” (Teutalōnome 15:10). Naʻá ne fakaʻosi ʻaki ʻeni: “Ko ia ʻoku ou fekauʻi koe, ʻo pehē, Ke ke mafola ho nimá ʻo lahi ki ho tokouá, ki he masivá, mo ia ʻoku tuʻutāmaki ʻi ho fonuá” (Teutalōnome 15:11). …

Ko ha Fono Haohaoa

ʻIo, ko e fono ʻo e ʻaukaí ko ha fono ʻoku haohaoa, pea he ʻikai ke tau lava ʻo kamata ke haohaoa kae ʻoua kuo tau fili ke hoko ia ko ha konga ʻo ʻetau moʻuí. Ko e taimi kamata mo fakaʻosi ʻo e ʻaukaí ko e meʻa pē ia ʻaʻau, ka he ʻikai ʻapē nai ʻe lelei kapau ʻe fakaʻosi ia mo ke ʻi ho tuʻunga fakalaumālie māʻolunga tahá ʻi he houalotu ʻaukaí mo e fakamoʻoní?

Ko e lahi ʻokú ke foaki ki he pīsopé ko hoʻo foaki ʻaukaí ʻoku toe ʻaʻau pē mo ia, ka he ʻikai ko ā ko ha meʻa fakafiefia ke te ʻiloʻi ko hoʻo foaki paʻanga ki he ʻEikí naʻe fai ia ʻi he loto fie foaki mo totonu?

ʻOku Maʻu ʻa e Fiemālié mei he Talangofuá

… Kuó ke fakatokangaʻi ʻi ha taimi ʻene tō loloto ʻiate koe ʻa e fiemālié ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke talangofua ai ki he ngaahi finangalo ʻa e Tamai Hēvaní? He ʻikai toe ʻi ai hano tatau ʻo e nonga ko ia ʻo e ʻatamaí ʻoku maʻu ko ha pale ʻo e talangofua ki he moʻoní.

ʻOku fie maʻu ʻe he māmaní ʻa e mapuleʻi kita. Te ke lava ʻo maʻu ʻeni ʻi he ʻaukaí mo e lotú. ʻOku puke hotau toʻu tangatá ʻi he taʻe-mapuleʻi kitá. ʻE tokoni ʻa e ʻaukaí mo e lotú ke fakatō ʻa e ʻulungāanga ko ʻení kiate kitautolu.

ʻE fakafuofua ʻa e kahaʻu ʻo māmaní ʻi ha foki fakavavevave ki he uouangataha ʻa e fāmilí. ʻE tokoni ʻa e ʻaukaí mo e lotú ke fakapapauʻi ʻeni. ʻOku ʻi ai ha fie maʻu lahi ʻa e tokotaha kotoa pē ki ha fakahinohino fakalangi. ʻOku ʻikai ha founga ʻe toe lelei ange. ʻOku tau fie maʻu kotoa ke ikunaʻi ʻa e ngaahi mālohi ʻo e filí. ʻOku ʻikai fengāueʻaki lelei Hono mālohi ʻoʻoná mo e ʻaukaí pea mo e lotú. …

… ʻOku tānaki atu ʻeku fakamoʻoní kia ʻAlamā ʻo e kuonga muʻá ʻi heʻene pehē:

“Vakai, ʻoku ou fakamoʻoniʻi kiate kimoutolu ʻoku ou ʻiloʻi ko e ngaahi meʻá ni ʻa ia kuó u lea ki aí ʻoku moʻoni ia. Pea ʻoku mou pehē ʻoku fēfē ʻeku ʻiloʻi honau moʻoní?

“Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu kuo fakahā ia kiate au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Vakai, kuó u ʻaukai mo lotu ʻi he ngaahi ʻaho lahi koeʻuhí ke u ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe au. Pea ko ʻeni ʻoku ou ʻiloʻi ʻe au ʻoku moʻoni ia; he kuo fakahā ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá kiate au ʻaki hono Laumālie Māʻoniʻoní” (ʻAlamā 5:45–46). ◼

Toʻo mei he Ko e Ului ʻa ʻAlamā ko e Siʻí mo e Ngaahi Foha ʻo Mōsaiá, tā ʻe David Linn, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí; faitaaʻi ʻe Matthew Reier

Toʻohemá, mei ʻolunga: faitaaʻi ʻe Jerry Garns mo Michael Sandberg; toʻomataʻú: faitaaʻi ʻe Steve Bunderson