2011
ʻE Tokoua, Kuó u ʻOsi Fakatukupaaʻi Au
Siulai 2011


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻE Tokoua, Kuó u ʻOsi Fakatukupaaʻi Au

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

Naʻe tuʻu ha ongo tautehina ʻi he tumutumu ʻo ha ʻuluʻulu maka naʻe hanga hifo ki he vai tasilo ʻo ha ano vai lanu pulū. Ko ha feituʻu faiʻanga tulihopo manakoa ʻeni, pea naʻe faʻa talanoa pē ʻa e ongo tautehiná ni ki haʻana tulihopo ai—ʻa ia ko ha meʻa kuó na mamata ki hono fai ʻe ha niʻihi kehe.

Neonga ne na fakatou fie maʻu ke na tulihopo ai, ka naʻe ʻikai fie ʻuluaki hopo ha taha ia. Naʻe ʻikai ke fuʻu māʻolunga fēfē ʻa e lilifá, ka ki he ongo kiʻi tamaikí, ko e kamata pē ke na ʻunu atu ki muʻá, naʻe hangē ʻoku toe māʻolunga ange iá—pea talu ai pē ʻena loto siʻi.

Naʻe faifai pea tuʻu e vaʻe ʻo e tokotaha ʻi he tapaʻi lilifá peá ne ʻunu atu ki muʻa. ʻI he momeniti pē ko iá, ne fanafana ange hono tokouá, “Mahalo ʻoku totonu ke ta tatali pē ki he faʻahitaʻu māfana hoko maí.”

Ka ne ʻosi teuteu puna e ʻuluakí ia. Naʻá ne tali ange, “ʻE tokoua, kuó u ʻosi fakatukupaaʻi au ke u puna!”

Naʻá ne puna ki he loto vaí peá ne ʻalu fakavave hake ki ʻolunga mo ʻene kaila fiefiá. Naʻe puna hifo mo hono tokouá he taimi pē ko iá. Naʻá na toki kakata kimui ʻi he ngaahi lea fakaʻosi ʻa e tamasiʻi ʻuluakí peá ne toki puna hifo ki he vaí: “ʻE tokoua, kuó u ʻosi fakatukupaaʻi au ke u puna.”

ʻOku meimei hangē ʻa e tukupaá ko e puna tūʻulu ki he loto vaí. Ko hoʻo fakatukupaaʻi pē koe ke fai ia, pe ʻikai. Ko hoʻo ʻunu atu ki muʻa pe ko hoʻo tuʻu maʻu pē. ʻOku ʻikai ha meʻa ia ko e tuʻu ʻi loto mālie. ʻOku tau fehangahangai kotoa pē mo ha ngaahi momeniti ke fai ai haʻatau fili ʻa ia te ne liliu ʻa e toenga ʻo ʻetau moʻuí. ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, kuo pau ke tau fehuʻi hifo kiate kitautolu, “Te u puna ki he loto vaí pe te u tuʻu pē he tapaʻi lilifá” Te u manga atu ki muʻa pe te u vakaiʻi ʻaki pē hoku louhiʻi vaʻé ʻa e māfana ʻo e vaí?”

ʻOku tupu hono fai ha ngaahi angahala ʻe niʻihi mei heʻetau fai ʻa e meʻa ʻoku halá; tupu hono fai ha angahala ʻe niʻihi mei he ʻikai ke tau fai ha meʻá. ʻE lava ke ʻomi ʻe he tukupā fakaʻapē ki he ongoongoleleí ʻa e ʻitá, loto mamahí, mo e ongoʻi halaiá. ʻOku ʻikai totonu ke hoko ʻeni kiate kitautolu he ko ha kakai mohu fuakavaʻia kitautolu. ʻOku tau fai ha ngaahi fuakava mo e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku papitaiso ai kitautolú mo e taimi ʻoku tau hū ai ki he fale ʻo e ʻEikí. ʻOku fai ʻe he houʻeiki tangatá ha ngaahi fuakava mo e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku fakanofo ai kinautolu ki he lakanga fakataulaʻeikí. He ʻikai lava ke toe mahuʻinga ange ha meʻa ʻi hono tauhi ʻo e tukupā kuo tau fai mo e ʻEikí. Tau manatuʻi muʻa ʻa e tali naʻe fai ʻe Lesieli mo Lia kia Sēkope ʻi he Fuakava Motuʻá. Ko ha tali faingofua mo hangatonu ia pea naʻe hā ai e tukupā naʻá na faí: “Ko e meʻa kotoa pē kuo lea ʻaki ʻe he ʻOtuá kiate koé, ke ke fai” (Sēnesi 31:16).

Ko kinautolu ko ia ʻoku fakaʻapē pē ʻenau tukupaá, ʻe fakaʻapē pē ʻenau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fakamoʻoní, fiefiá, mo e nongá. ʻE fakaʻapē pē hono fakaava mai ʻo e ngaahi matapā ʻo e langí kiate kinautolú. ʻIkai ko e toki meʻa fakavalevale ia ke tau fakakaukau ʻo pehē, “Te u fakatukupaaʻi pē au ʻaki ha peseti ʻe 50 he taimí ni, pea ko ʻene hā mai pē ʻa Kalaisi ʻi Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí, ʻe peseti leva ʻe 100 ʻeku fakatukupaaʻi aú”?

Ko ʻetau tukupā ko ia ke tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻEikí, ko e fua ia ʻo hotau fakauluí. ʻOku hanga ʻe heʻetau tukupā ki hotau Fakamoʻuí mo Hono Siasí ʻo langaki hake hotau ʻulungāangá pea fakamālohia mo hotau laumālié, he ko e taimi ko ia te tau fetaulaki ai mo Kalaisí, te Ne fāʻofua kiate kitautolu mo folofola mai, “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu” (Mātiu 25:21).

ʻOku ʻi ai hono faikehekehe ʻo e teu ke fai ha meʻá mo hono fai ʻo e meʻa ko iá. Ko kinautolu ʻoku nau teu pē ke fai ha tukupaá te nau kei kumi ʻuhinga pē ʻi he taimi kotoa. Ko kinautolu ʻoku tukupā moʻoní, ʻoku nau fehangahangai hangatonu mo e ngaahi faingataʻá pea nau pehē loto pē, “ʻIo, ko ha ʻuhinga lelei ʻaupito ia ke toloi ai, ka ne u fai ha ngaahi fuakava, ko ia te u fai ʻa e meʻa ne u tukupā ke faí.” ʻOku nau fakatotolo ʻi he folofolá pea fekumi fakamātoato ki he tataki ʻa ʻenau Tamai ʻi Hēvaní. ʻOku nau tali pea fua totonu honau ngaahi uiuiʻi faka-Siasí. ʻOku nau ō ki heʻenau ngaahi fakatahaʻangá. ʻOku fai ʻenau faiako fakaʻapí pe faiako ʻaʻahí.

ʻOku pehē ʻe ha palōveape faka-Siamane, “ʻOku hangē ʻa e ngaahi palōmesí ko e kātoa ʻa e māhiná. Kapau he ʻikai tauhi kinautolu he taimi pē ko iá, ʻe ʻalu pē ʻahó mo ʻenau puli atú.” ʻOku tau tukupā ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá. Kuo tau tukupā ke muimui ʻi he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa hotau Fakamoʻuí. Fakakaukau angé ki hano tāpuekina ʻo e māmaní pea liliu ia ke hoko ʻo lelei ʻi he taimi ʻe moʻui ai e kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ke nau aʻusia ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau malavá—ʻo ului kakato honau lotó mo nau tukupā ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻOku ʻi ai pē taimi ʻoku tau takitaha tuʻu ai ʻo sio hifo ki he vaí pea fai ha fili. Ko ʻeku lotú ia ke tau maʻu ʻa e tuí, laka atu ki muʻa, loto toʻa ke fehangahangai mo e ngaahi meʻa ʻoku tau manavahē mo veiveiua aí, pea tau pehē loto pē kiate kitautolu, “Kuó u ʻosi fakatukupaaʻi au!”

ILLUSTRATED BY BJORN THORKLESON

Tā fakatātaaʻi ʻe Steve Kropp