2011
Ko e Tali he Veesi Valú
Siulai 2011


Founga ʻEku ʻIló

Ko e Tali he Veesi Valú

Nae maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻene talí ʻi he Sēmisi 1:5. Ne u maʻu ʻe au ʻeku talí ʻi ha ngaahi veesi siʻi pē mei ai.

Ko e taimi 11 poʻulí ia, pea ne u ʻi hoku loki mohé hili ia ʻemau ʻeva mo ha niʻihi ʻo hoku ngaahi kaumeʻa mei he akoʻanga māʻolungá. Ne u ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u fai e ngaahi fili lelei tahá he pō ko iá. “Ka naʻe ʻikai foki ke u fai ʻa e ngaahi fili kovi tahá,” ko ʻeku kumi ʻuhingá ia.

Ne u taʻefiemālie heʻeku toʻo hake ʻeku ngāue fakaako ke fai mei ʻapí. Ne u fuʻu helaʻia ʻaupito ʻo u loto ke fai mo ʻai ke ʻosi kau ʻalu au ʻo mohe. Ne u fakakaukau hake, “ ʻOku kei fie maʻu foki ke lau ʻeku folofolá. Ka te u kiʻi fakatatafe atu ia he pooni.”

Ne u kamata fakakaukau ki he meʻa kotoa ko ia naʻe fie maʻu ke u faí. Lau ʻeku folofolá, ʻalu ki he semineli pongipongí, ʻalu ki he lotú mo e Mutualé, ʻai ke lelei hoku ʻū māká, kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī makehé, kumi haʻaku ngāue fakataimi … Naʻe ʻikai ke ʻosi e lisí.

Ne u ongoʻi ʻa e hohaʻa lahi ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻo ʻeku moʻuí, fakatautefito heʻeku Siasi toko taha pē ʻi hoku ʻapiakó. Naʻá ku toutou fakamanatu pē kiate au mahalo ko au tokotaha pē ʻa e taʻahine Siasi ʻe ʻiloʻi ʻe hoku toʻú, pea ʻoku fie maʻu leva ke u hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. Ka ne u ʻiloʻi kuo kamata ke u holomui.

Naʻá ku fakakaukau ʻo pehē, “Fakaʻamu ange ʻe au naʻe lava ke u tauʻatāina ʻo hangē ko hoku ngaahi kaungāmeʻá.” Ne u fakaʻamu foki naʻe ʻikai ke u ongoʻi taʻe fiemālie ʻi heʻeku ʻalu ki ha paatí pe lea koví, ka ko hono moʻoní naʻe ʻikai ke u ongoʻi lelei. Naʻe ʻai au ʻe heʻeku fai e ngaahi fili naʻe halá ke u ongoʻi puke. Ka naʻe ʻi ai pē ʻuhinga ʻeku kei hokohoko fai e ngaahi meʻá ni.

Naʻe ofi ki he tuʻuapoó pea toki ʻosi ʻeku ngāue fakaako ke fai mei ʻapí. ʻE tatangi ʻeku uasí ʻi ha houa ʻe nima mei heni. Te u ʻā hake, fakamālohiʻi au ke u ʻalu ki he seminelí, mo feinga ke u ʻosiki ha toe ʻaho ʻe taha ʻi he akoʻanga māʻolungá.

Naʻe haʻu leva ha fakakaukau kiate au. Naʻe ʻikai fie maʻu ia ke u talangofua ki he ngaahi laó kotoa. ʻE lava pē ke tuku ʻeku maʻulotú, ʻalu ki he seminelí, mo e Mutualé kapau te u fie tuku. Naʻe ʻikai pehē ia ke ʻalu hoku fāmilí pea pau ke u ʻalu ai pē mo au.

Ne u ongoʻi tauʻatāina he foʻi fakakaukau ko iá. Naʻá ku kaka ki mohenga peá u meimei mohe ka ne u ongoʻi mālohi ke u lau e folofolá. Ne u fakakaukau, “ ʻIkai. Kuo feʻunga.”

Naʻá ku toe maʻu pē ongo ko iá. Ne u fakakaukau he taimi ko ʻení, “Ko e fakaʻosí pē ʻeni.”

Naʻa mau ako ki he Fuakava Foʻoú he seminelí ʻi he taʻu ko iá. Naʻá ku huke hake ki he meʻa ne u fakaʻilongaʻí ʻi he Sēmisi vahe 1. Ko e vahe ʻeni naʻe lau ʻe Siosefa Sāmita pea ueʻi ai ia ke ne ʻalu ki he Vao ʻAkau Tapú ʻo ʻohake hono lotó ki he Tamai Hēvaní. Ne u fakakaukau, “Meʻa kehekehe moʻoni,” peá u kamata lau.

Ne u maheni mo e veesi 5: “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó …” Ka ko e veesi 8 naʻá ne fakaava hoku matá he pō ko iá. Naʻe pehē ai, “Ko e tangata ʻoku lotolotouá, ʻoku taʻemaau ʻi heʻene anga kotoa pē.” Ne tuku ʻeku laú. Hili iá ne u toe lau pē.

Ko aú ne u lotolotoua. Ne u lau ko e tokotaha Siasi au, ka naʻe kamata ke kehe ʻeku tōʻongá mei ai. Pea kapau ne u kei hoko atu, ko e hā pē ha hala te u fili, he ʻikai pē ke pau pea ʻikai ke u fakapapauʻi e meʻa ke faí pea ʻe tupu ai haʻaku loto mamahi lahi.

Ne u fie maʻu ke u ʻiloʻi pe naʻe moʻoni koā e ongoongoleleí. Ne u fie maʻu ke ʻiloʻi pe naʻe ʻaonga koā ʻeku ʻā hake ʻi he pongipongi kotoa he taimi 5 ʻo ako ʻa e ongoongoleleí. Ne u fie maʻu ke ʻiloʻi naʻá ku feinga ke u moʻui ʻo aʻusia e lelei taha te u malavá neongo naʻe manukia au he taimi ʻe niʻihi, he te u maʻu moʻoni ai ʻa e fiefia mo e nēkeneka lahi tahá.

Ko e mei hoko ʻeni ʻa e 1:00 hengihengí, ka naʻá ku tūʻulutui hifo ʻi hoku veʻe mohengá ʻo fakahā hoku lotó ki heʻeku Tamai ʻi Hēvaní. Naʻá ku kole kiate Ia ke tokoni mai ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa totonú, ke u ʻiloʻi ʻa e hala ke u fou aí, ke Ne puke hoku nimá ʻo taki au pea toʻo atu ʻa e puputuʻu ne u ongoʻí.

Naʻe faingofua pē, mahino, mo nonga ʻa e fakakaukau naʻe haʻu ki hoku ʻatamaí. “ʻOkú ke ʻosi ʻiloʻi pē.” Pea naʻá ku ʻiloʻi.

Ne u tuʻu hake ki ʻolunga, tāmateʻi ʻeku māmá, peá u ʻalu ʻo mohe. Naʻe tatangi ʻeku uasí hili ha houa ʻe fā mei ai. Naʻá ku tāmateʻi ia ka ne u kei fiemohea pē. Hili ha miniti ʻe taha, ne u tuʻu hake ʻo teuteu ki ha toe ʻaho ʻe taha, kau ai ʻa e semineli pongipongí.

Kuo ʻosi ʻeni ha ngaahi taʻu lahi mei he meʻa fakaʻofoʻofa ko ʻeni ne u aʻusia tuʻuapoó. ʻOku kei hokohoko atu pē e tupulaki ʻeku fakamoʻoní. Taimi ʻe niʻihi ʻoku mālohi ange ia ʻi he ngaahi taimi kehé. Ko e faikehekehé he ʻoku ou ʻiloʻi pea kuo teʻeki ai ʻaupito pē haʻaku toe sio ki mui.

Tā fakatātaaʻi ʻe Taia Morley