2011
Ko e Ngāué Ko ha Tefitoʻi Moʻoni Taʻengata
Siulai 2011


Ko e Meʻa ʻOku Tau Tui Ki Aí

Ko eNgāué ko ha Tefitoʻi Moʻoni Taʻengata

Naʻe ngāue ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke fakatupu ʻa e langí mo māmani. Naʻá Na fakatupu ʻa e laʻaá, māhiná, mo e ngaahi fetuʻú. Naʻá Na tānaki fakataha ʻa e ngaahi tahí pea ʻai ke hā mai ʻa e fonua mōmoá pea tupu mo e ngaahi ʻakaú. Hili iá naʻá Na fakatupu ʻa e meʻa moʻui kotoa pē ʻi he tahí pea ʻi he fonuá. (Vakai, Sēnesi 1; Mōsese 2.) ʻOku fakahā mai ʻe Heʻena sīpingá ʻoku mahuʻinga ʻa e ngāué ʻi he langí pea ʻi māmani. (Vakai foki, Sione 5:17; 9:4.)

ʻI hono fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá mo e fefiné ʻi Hono tataú, naʻá Ne tuku kinaua ʻi he Ngoue ko ʻĪtení (vakai, Sēnesi 1:26–27; 2:8). Naʻe toki folofola ʻa e ʻEikí ki mui kia ʻĀtama ʻi he taimi naʻe kapusi ai kinaua mei he ngoué, “Te ke kai ʻa e meʻakaí ʻi he kakava ʻo ho matá” (Sēnesi 3:19). Talu mei ai mo e ngāue ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke feau ʻena ngaahi fie maʻú pea mo e ngaahi fie maʻu ʻa ʻena fānaú (vakai, Mōsese 5:1).

Talu mei he kuonga ʻo ʻĀtama mo ʻIví mo e hoko ʻa e ngāué ko ha founga moʻui maʻatautolu hono kotoa ʻi he māmaní. ʻOku tau ngāue maʻa ʻetau lelei fakatuʻasino, fakalaumālie, mo fakaelotó pea mo ia ʻa hotau ngaahi fāmilí. ʻOku feinga ʻa e ngaahi mātuʻá ke fokotuʻu ha ngaahi ʻapi ke akoʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāué. ʻOku tokoni hono vahe ki he fānaú ʻa e ngaahi ngāue ʻoku feʻunga mo e meʻa ʻoku nau lavá pea fakamālōʻia kinautolu ʻi heʻenau ngaahi lavameʻá, ke nau saiʻia ai ʻi he ngāué. ʻOku tupu leva mei ai ʻa e lava ke nau fakatupulaki ha tōʻonga ngāue ʻoku mālohí, ha ʻulungāanga ʻoku leleí, pea mo e ngaahi tefitoʻi pōtoʻi fakangāué.

ʻOku totonu foki ke tau feinga ke ʻiloʻi ʻa e potupotutatau totonu ʻo e ngāué mo e mālōloó. ʻOku lava ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi heʻetau manatuʻi ke fio ʻa e ngāué mo e ngaahi ʻekitivitī ʻokú ne fakafoʻou ʻetau fakakaukaú ʻi he ʻaho ʻe ono he uiké. Ka ʻi he ʻaho Sāpaté, ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga maʻatautolu ʻo kapau te tau talangofua ki Heʻene fekau ko ia ke ʻoua naʻa tau fai ha ngāue fakatuʻasino ʻi he ʻaho Sāpaté pea ke tauhi ia ke māʻoniʻoní (vakai, ʻEkesōtosi 20:9–11; T&F 59:9–19).

Ko e ngāué ko ha konga ia ʻo e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní maʻatautolu ʻi he langí pea ʻi he māmaní. Kapau te tau moʻui māʻoniʻoni, te tau toe foki ʻo nofo mo Ia. Te tau maʻu ai ʻa e ngaahi faingamālie ke ngāue ʻo tokoni ki hono langa hake ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá (vakai, Mosese 1:39).

Ko hotau fatongiá ke tokangaʻi kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí.

  1. ʻOku ʻi ai e fatongia toputapu ʻo e mātuʻá ke tokangaʻi ʻa ʻenau fānaú (vakai, T&F 83).

  2. ʻE monūʻia ʻa e fānaú ʻi heʻenau tokangaʻi ʻenau mātuʻa toulekeleká (vakai, 1 Tīmote 5:3–4, 8).

  3. ʻOku totonu ke tau tokoni ki hotau kāinga ofí ʻi he taimi ʻe malava aí.

ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí ko e ola ʻo e ngāué.

  1. ʻOku tau fakamālohia hotau ʻulungāangá pea fakatupulaki hotau ngaahi poto fakangāué.

  2. ʻOku tau ongoʻi ʻa e fiefia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá maʻatautolu ʻi he māmaní.

  3. Te tau toe mateuteu ange mo moʻui fakafalala pē kiate kitautolu ʻi haʻatau tokonaki ha meʻakai, vai, mo ha ngaahi meʻa ʻaonga kehe ke feʻunga mo ha māhina ʻe tolu.

ʻI heʻetau fetokoniʻaki mo vahevahe ʻa e mafasia ʻo ʻetau ngāué, naʻa mo e ngāue mamafa tahá ʻe maʻamaʻa pē ia.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻū ʻatá naʻe fai ʻe John Luke, Welden C. Andersen, Jerry Garns, Craig Dimond, ROBERT CASEY, mo Howard Collett © IRI