2011
ʻI he Fanga Kiʻi Founga Iiki
Siulai 2011


ʻI he Fanga Kiʻi Founga Iiki

Ne u pehē ʻe au kuo lelei e meʻa kotoa. Kuó u ʻosi ngāue fakafaifekau, ʻosi mei he kolisí, maʻu ʻeku ngāue taimi kakato pau, pea ko ʻeni kuo ʻi ai hoku loki nofo totongi ʻoʻoku pē. Naʻá ku maʻulotu ʻi he Sāpate kotoa pē pea ʻalu ki he ngaahi ʻekitivitī ʻoku faí he taimi ʻe niʻihi. ʻOku tokolahi hoku ngaahi kaungāmeʻá, niʻihi ʻoku teʻeki mali mo ʻosi mali, pea fakafokifā ʻeni kuó u maʻu ha taimi ke u lautohi ai, ʻa e meʻa ne u manako taha ai ʻi heʻeku kei siʻí. Pea naʻa mo e ngaahi meʻa kotoa ko ʻeni kuó u faí, ʻoku ou kei ongoʻi pē ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku ʻikai ke u maʻu.

ʻOku tau lau ʻi he ʻAlamā vahe 37 ki he faleʻi ʻa ʻAlamā ki hono foha ko Hilamaní. ʻOku talanoa ʻa ʻAlamā ʻi he veesi 41–42 ki he fāmili ʻo Līhaí mo e Liahoná. ʻOkú ne fakamatala ʻo pehē naʻe ʻikai ngāue ʻa e Liahoná ʻi he taimi “naʻa nau fakapikopiko [ai] ʻo ngalo ʻiate kinautolu ke ngāue ʻaki ʻenau tuí mo e ngāue faivelengá” pea naʻe “ ʻikai te nau lava ʻo laka atu ki muʻa ʻi heʻenau fonongá; ko ia, naʻa nau tatali ʻi he feituʻu maomaonganoá, pe naʻe ʻikai te nau fononga ʻi ha hala hangatonu.” Naʻe tokoni ʻeku lau e ongo vēsí ni ke u ʻiloʻi ai naʻe ʻikai ke u fakalakalaka. Naʻe ʻikai ke u ngāue ʻaki ʻeku tuí pe ngāue faivelenga ʻi ha faʻahinga meʻa ʻi heʻeku moʻuí. Kuo tuʻu ʻeku ngāueʻi ha taumuʻá. Ko ʻeku nofo pē ʻo tatali ke toki hoko ha faʻahinga meʻa.

Naʻe ʻikai ha momeniti pau ʻe taha ke u hiki ai ha lisi pea tohiʻi e meʻa kotoa pē naʻá ku fie maʻu ke u liliu aí. Ka ne hoko fakakongokonga pē ʻa e ngaahi liliu ko iá. ʻUluakí, naʻe kamata ke u tuʻu pongipongia hake ʻo lele pe fai ha faʻahinga fakamālohisino kehe. Hokó, naʻe kamata ke u fekumi ki ha ngaahi polokalama fakaako ʻe ala tokoni ke u fakalakalaka ai ʻi heʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí pe lava ke u maʻu ai haʻaku ngāue kehe. Naʻá ku maʻu ha polokalama peá u toki tuku leva haku taimi ke fakahoko ai e ngaahi sivi tohi ngāué. Naʻe kamata ke mahuʻinga ange kiate au ʻa e ako folofolá mo e lotú, peá u feinga ke tuku ha taimi ʻi he ʻaho kotoa pē ke u keinanga ai ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí mo feinga ke u ongoʻi e Laumālié. Naʻá ku fai ha feinga mavahe ke u kau atu ki he ngaahi meʻa ʻoku fai ʻi hoku uōtí—naʻa mo hano fie maʻu ke u feilaulauʻi ai ʻa e konga hoku taimi fakatāutahá.

Ne u ongoʻi fiefia ange talu mei heʻeku kamata fakahoko e fanga kiʻi liliu ko ʻení. ʻOku ou ongoʻi ʻoku ou fakalakalaka mo ʻi ai ʻeku tukupā foʻou kuo tuku mai ʻe he Tamai Hēvaní. ʻOku lava ke u fehangahangai mo e ngaahi tukupā ko iá mo e ʻamanaki lelei kae ʻikai ko e manavahē mo e loto foʻi. Kuó u ʻiloʻi ko e taimi ʻoku tuku ai ʻetau ngāué pe ngāue ʻaki ʻetau tuí pea tau fou ʻi ha feituʻu ʻe tahá, he ʻikai lava ke tokoni mai ʻa e Tamai Hēvaní ke tau laka ki muʻa pea he ʻikai ke tau aʻu ki he feituʻu ʻoku tau fakataumuʻa ki aí. ʻOku ou fakamālō koeʻuhi ko e ngaahi liliu iiki ʻoku hoko ʻi heʻeku moʻuí ʻo tokoniʻi ai au ke u lava ʻo mamata ki he meʻa ʻoku hanga mei muʻá.