2011
Ko e Uiuiʻí
Siulai 2011


Ko e Uiuiʻí

“Langa ha fale ki hoku hingoá, ʻio ʻi he potú ni, koeʻuhí ke mou fakamoʻoniʻi ʻa kimoutolu kiate au ʻoku mou faivelenga ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ou fekau kiate kimoutolú” (T&F 124:55).

Ne ongo mai e leʻo e faʻē ʻa ʻAisaké, “ʻAisake, ʻAisake, ʻoku fie maʻu koe ʻe hoʻo tamaí ki ʻā pulu.”

Ne mālanga hake ʻa ʻAisake ʻo sio ki tuʻa he matapā sioʻatá. ʻIo, kuo hopo hake e laʻaá, pea kuo taimi e ngāué. Naʻe hifo a ʻAisake mei mohenga ʻo toʻo mai hono soté. Naʻe lava ke ne fanongo ki he tangi mai ʻa e fanga pulú.

ʻI heʻene hū atu ki tuʻa he matapā ʻo peitó, naʻá ne sio ki hono taki mai ʻe heʻene tamaí ʻa e fuʻu pulu motuʻa ko Tailasí he matapā ʻo e ʻaá.

Naʻe ʻeke ange ʻe ʻAisake, “Tangataʻeiki, ko hoʻo ʻalu pongipongia ki fē?”

“Ki he tafaʻaki ʻā pē ʻe tahá. ʻOku ou fie maʻu ke ke pukepuke ʻa e kane kelení kae tuʻu maʻu ʻa Tailasi.”

Naʻe tangi e fuʻu pulú ʻo hangē ko haʻane ʻeke ange, “Ko e hā e meʻa ʻoku hoko he pongipongi ní?” Ka ʻi hono pukepuke hake ʻe ʻAisake ʻa e kané ʻi hono lalo ihú, naʻe nonga hifo ʻa Tailasi pea kamata ke ne kai e kelení. Naʻe hanga ʻe he tangataʻeikí ʻo nonoʻo ki he ʻaá ʻa e maea naʻe haʻi ʻakí lolotonga ʻene kaí.

ʻI he hū atu ʻa e fineʻeikí ʻi he matapā ʻi muʻá, naʻe kole ange ʻe he tangataʻeikí, “ʻEmeline, ʻoku ʻi ai ʻeku kiʻi ngāue makehe ʻoku fai. Kātaki muʻa ʻo ʻomai ʻa e peni tufunga mata fālahí mei he tesí?”

ʻI he foki mai ʻa e fineʻeikí mo e penivahevahé, naʻe fakatokoto ʻe he tangataʻeikí ha ʻū laʻipapa ʻi he kelekelé. Hili haʻane siofi fakalelei ʻa Tailasi, naʻe kamata leva ke ne tā fakatātā ʻi he papa hamolemole lanu engeengá.

Naʻe ʻeke ange ʻe ʻAisake, “Ko e hā hoʻo meʻa ʻoku faí, Tangataʻeiki?”

Naʻe fakamatala ange leva ʻe he tangataʻeikí, “Kuo tuku mai ha ngāue mahuʻinga ke ma fai mo Misa Footihami maʻá e temipalé. ʻOkú ma tokoni ki hono faʻu ʻo ha pulu ʻe 12 ke nau pukepuke hake ʻa e faiʻanga papitaisó. Ko ʻeku tā e sīpingá pea ko Tailasi leva ʻoku tā fakatatau ki aí.”

Naʻe mālanga hake e foʻi ʻulu ʻo Tailasí heʻene fanongo ki hono hingoá, peá ne toe foki pē ki heʻene kai pongipongí.

Naʻe sio pē ʻa ʻAisake kae tā ʻe heʻene tamaí ha ʻū laine lōloa mo fālahi. Naʻá ne pehē ange, “ ʻOku kamata ke ʻasi tatau tofu pē mo Tailasi. Ka ko e hā naʻá ke fili ai iá?”

“Koeʻuhí he ʻokú ne sino mālohi pea ko e pulu lelei taha ia kuó u mamata aí. Sio ki he anga ʻene tuʻú? Hangē pē ʻokú ne ʻiloʻi hono mahuʻingá. Pea ʻoku talangofua foki ʻa Tailasi.”

“Ko ha uiuiʻi mātuʻaki makehe ʻa e ngāue ko ʻení. ʻIkai ko ia, Tangataʻeiki?”

“ ʻIo, ʻe hoku foha. ʻOku ou fakamālō naʻe kole mai ke u tokoni.”

Naʻe amoamohi ʻe ʻAisake ʻa e kia ʻo Tailasí. Naʻe lava ke ne ongoʻi ʻa e mālohi e uoua ʻo e pulú. Naʻá ne fanafana ange, “Ko ha lāngilangi ʻeni moʻou.”

Naʻe fai ʻe ʻAisake ʻene ngaahi ngāué ʻo ʻosi vave. Naʻa mo ʻene ngaahi foʻi pinefō ʻakau tōseni ʻe ua angamahení, naʻe vave ange ʻene tutuʻu kinautolú ʻi he anga mahení. Naʻá ne ʻiloʻi ko ʻene ʻosí pē ʻe ʻi ai leva hono taimi ke fai e meʻa ʻoku loto ki aí.

Naʻe fie tā fakatātā ʻa ʻAisake he ʻahó ni. Kuo ʻosi fakangofua ia ʻe heʻene ongomātuʻá ke tā fakatātā ʻi he tofunangá ʻaki e malala mei he fefie kuo velá. Naʻe maʻangofua pe ʻa e malalá, pea naʻe lava ke ne fakaʻaongaʻi ia ke tā ʻaki ha ngaahi laine fālalahi pe fāsiʻi.

ʻI hono tā ʻe ʻAisake ʻa Tailasí, naʻá ne fakakaukau ki heʻene tamaí mo e temipale fakaʻofoʻofa ko ia naʻe lolotonga langa ʻi Nāvuú. Kapau naʻe sino mālohi mo talangofua ʻa ʻAisake ʻo hangē ko Tailasí, mahalo ʻe fili ia ʻe he ʻEikí ke ne ngāue ʻi he temipalé, ʻo hangē pē ko ʻene tamaí.

Tā fakatātaaʻi ʻe Jim Madsen.