2011
Inu Fie Inu he Vai Moʻuí
Siulai 2011


ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi

Inu Fie Inu he Vai Moʻuí

“Ko ia ʻe inu ʻi he vai te u foaki kiate iá, ʻe ʻikai ʻaupito toe fie inu ia” (Sione 4:14).

ʻOku ʻave au ʻe heʻeku ngāué ki he tukui kolo he māmaní ʻoku ʻikai maʻu ai ʻe he kakaí ha vai maʻa. ʻOku ngāue ʻemau kulupú mo e ngaahi puleʻanga fakalotofonuá pea mo e kakaí ke maʻu ha maʻuʻanga vai ʻoku maʻá, ha vai ke moʻui ai hangē ko e vaitupu mo e vaitafe iiki pe vai ʻuha ʻoku fakatali.

ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi ngāue ko ʻeni fekauʻaki mo e vaí ha fakalakalaka mahuʻinga ʻi he tuʻunga lelei ʻo e moʻuí. ʻOku fakalakalaka lahi ʻa e moʻui leleí koeʻuhí he ʻoku taʻofi ʻe he vai maʻá ʻa e puke ʻi he taifotí, kōlelá, mo e ngaahi mahaki kehe ʻoku fakatupu ʻe he vaí. ʻOku toe fakalakalaka foki mo e tuʻunga fakaʻekonōmiká he ko e mātuʻa mo e fānau ko ia naʻa nau fakamoleki honau taimí ki muʻa ʻi he fetuku vaí, ʻoku lava ʻeni ke nau kumi ngāue mo ako. Naʻa mo e tukui kolo ʻoku lahi ai e ngaahi palopalema kehekehé, ʻoku lea ʻaki maʻu pē ʻe he kakaí ko e meʻa ʻoku nau fie maʻu tahá ko ha vai maʻa.

Naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi māmaní ʻi ha kuonga mo ha feituʻu naʻe fakafalala ai ʻa e kakaí ke maʻu ʻenau vaí mei ha ngaahi vaitupu. ʻI heʻene akonaki ki he fefine ʻi he vaitupú ʻo pehē “ko ia ʻe inu ʻi he vai te u foaki kiate iá, ʻe ʻikai ʻaupito toe fieinu iá” (Sione 4:14), ko haʻane toe akoʻi nai ia kitautolu ʻoku fakalato—ʻo tolonga—ʻe Heʻene ongoongoleleí ʻa ʻetau ngaahi tefitoʻi fie maʻú? ʻOku ou tui ki ai.

Te u fakamālō maʻu pē ki ha fefine ʻi Keniā, ʻi ʻAfilika, ʻa ia naʻá ne akoʻi kiate au ʻa e meʻa ko e loto fiemālie ke ngāue, ke maʻu ha vaí. Naʻá ku fetaulaki mo ia ʻi ha fakafiefia naʻe fai hili hono fokotuʻu ha vaitupu ʻi hono koló. Naʻá ne talamai kiate au ʻa ʻene houngaʻia ʻi hano fakangata ʻe he vaitupu foʻoú ʻa ʻene fononga fakaʻaho ʻi he maile ʻe hiva (km ʻe 14) ka ko ʻeni ʻoku maile pē ʻe taha (km ʻe 1.6) ke ʻutu vaí. Naʻá ne fiefia lahi koeʻuhi ko e ngaahi faingamālie te ne maʻu he taimi ní.

Naʻe ʻikai ke u mapukepuke ʻeku fakakaukau atu ki ha ongo te u maʻu ʻo kapau ne u lue lalo ʻi ha maile ʻe taha ke ʻutu vai. Naʻe ongo kiate au ʻene tuku ʻa e meʻa hono kotoa—mei he ngāue ʻi falé mo e ngoué—kae ʻalu ko e fetuku vai. Naʻá ne ʻiloʻi he ʻikai kakato ʻene ngaahi ngāue kehé taʻekau ai ʻa e vaí. Ne u fakakaukau ki he mamafa pehē ʻene kavengá. ʻOku fie maʻu ʻa e ivi mo e kātaki ki hono fai ʻo e fetuku vaí. Ka naʻá ne loto fiemālie pē ke lue lalo ʻi he maile ʻe hiva ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo fetuku vai maʻa hono fāmilí.

ʻOku ou fifili pe ʻoku ʻi ai nai ha taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ʻamanaki atu ai ʻa kitautolu ʻoku maʻu vai maʻa mei he ngaahi paipa ʻi hotau ngaahi ʻapí, ke faingofua tatau pē ʻetau haʻu kia Kalaisí mo ʻetau mioʻi ʻa e paipá ke ʻutu mei ai ha ipu vaí. Pe ʻoku tau holi nai ke tuku ki tafaʻaki ʻa e ngaahi ngāue kehé, naʻa mo e ngaahi ngāue ʻoku mahuʻingá, ka tau feinga ke ʻiloʻi ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Tamaí?

ʻOku ou ʻiloʻi he ʻikai ha taimi ʻe teitei maha ai ʻa e vaitupu ʻo e vai moʻui ʻoku foaki mai ʻe he Fakamoʻuí pea ʻoku maʻa ia peá ne fakatolonga ʻa e moʻuí. ʻI heʻetau haʻu atu kiate Ia mo ha ipu ʻoku mahá, te Ne fakafonu ia, ʻo faʻa lahi ange ia ʻi he meʻa ʻoku tau malava ke maʻú. Ko Ia ʻa e vai moʻui moʻoní, ko hano fakahaaʻi ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

Ko e Hā ʻa e Vai Moʻui?

  • Ko e vai moʻuí ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

  • “Ko e matavai ʻo e ngaahi vai moʻuí … ko ha fakatātā ʻo e ʻofa ʻo e ʻOtuá”(1 Nīfai 11:25).

  • ʻE lava ʻe he vai moʻuí ʻo ʻomi kiate kitautolu ʻa e “moʻui taʻengatá” (Sione 4:14; T&F 63:23).

Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Ka ko ia ʻe inu ʻi he vai te u foaki kiate iá, ʻe ʻikai ʻaupito toe fie inu ia; ka ko e vai te u foaki kiate iá ʻe ʻiate ia ko e matavai mapunopuna hake ki he moʻui taʻengatá” (Sione 4:14).

Ko e Vaitupu ʻo e Moʻuí, tā ʻe Robert T. Barrett, ʻoua naʻa hiki hano tatau