2011
Mou Omi ki he Temipalé ʻo Maʻu Homou Ngaahi Tāpuakí
Siulai 2011


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Mou Omi ki he Temipalé ʻo Maʻu Homou Ngaahi Tāpuakí

Ako ʻa e fakamatala ko ʻení, pea ka feʻunga, aleaʻi ia mo e houʻeiki fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ke tokoni ʻi hoʻo fakamālohia ʻa e kau fafiné pea ʻai ke hoko ʻa e Fineʻofá ko e konga maʻu pē ia hoʻo moʻui fakafoʻituituí.

Tuí • Fāmilí • Fakafiemālié

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku tau monūʻia lahi. Ko e Fakamoʻuí ʻoku ʻulu ki he Siasí ni. ʻOku tataki kitautolu ʻe ha kau palōfita moʻui. ʻOku tau maʻu e ngaahi folofola māʻoniʻoní. Pea ʻoku tau maʻu ha ngaahi temipale toputapu ʻi he funga ʻo māmaní ʻa ia ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e ngaahi ouau ʻoku fie maʻu ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku tau ʻuluaki ō ki he temipalé maʻatautolu pē. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e temipalé ke fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau ʻoku fie maʻu ki hotau hakeakiʻi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. ʻOku tataki kitautolu ʻe he ngaahi ouau fakatemipalé ki hotau Fakamoʻuí mo ʻomi kiate kitautolu ʻa e ngaahi tāpuaki te tau lava ʻo maʻú ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e ngaahi temipalé ko e akoʻanga ʻunivēsiti māʻongoʻonga taha ia kuo ʻiloʻi ʻe he tangatá, he ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e ʻilo mo e poto ʻo fekauʻaki mo hono Fakatupu ʻo e māmaní. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi fakahinohino ʻi he ʻenitaumení ha takitala ki he founga ʻoku totonu ke tau moʻui ai ʻi he matelié ni. … ʻOku ʻi he ouaú ha ngaahi fakahinohino ki he founga ʻoku totonu ke tau moʻui aí pea mo e ngaahi fuakava ʻoku tau fai ke tau moʻui anga māʻoniʻoni ai ʻi heʻetau muimui ki hotau Fakamoʻuí.”1

Ka ʻoku ʻikai ngata pē ai ʻetau ngāue fakatemipalé. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo pehē: “Pea ʻi hoʻomou ngāue fakafofonga heni maʻá ha taha kuo pekiá, ʻe toe fakamanatu ai pē kiate kimoutolu ʻa e ngaahi fuakava ko ia kuo mou fakahokó. ʻE toe fakamanatu ai foki ki hoʻomou fakakaukaú ʻa e ngaahi tāpuaki fakalaumālie maʻongoʻonga ko ia ʻoku fekauʻaki mo e fale ʻo e ʻEikí.”2

Mou omi ki he temipalé pea mou toutou omi. ʻE hanga ʻe heʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava ʻi he temipalé ʻo fokotuʻu maʻu kitautolu ʻi he hala ki he tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi tāpuakí kotoa pē—ʻa ia ko e moʻui taʻengatá.

Barbara Thompson, tokoni ua ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá.

Mei he Ngaahi Folofolá

ʻĪsaia 2:3; 1 Kolinitō 11:11; Fakahā 7:13–15; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109

Mei Hotau Hisitōliá

Naʻe faʻa lea ʻa e Palōfita ko Siosefá ki he kau Fineʻofá ʻi heʻenau ngaahi fakatahaʻangá. Lolotonga hono langa ʻo e Temipale Nāvuú, naʻe fakahinohino ʻe he Palofitá ʻa e kau fafiné ʻi he tokāteliné ke teuteuʻi kinautolu ke nau maʻu ha ʻilo ʻoku toe lahi angé ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé. Naʻá ne talaange kia Meesi Filitingi Tomisoni ʻi he 1842 ʻe hanga ʻe he ʻenitaumení ʻo “ʻomi koe ki tuʻa mei he fakapoʻulí ki ha maama fakaofo.”3

ʻOku fakafuofua ki he Kāingalotu ʻe toko 6,000 naʻe maʻu honau ngaahi ouau fakatemipalé kimuʻa pea nau toki mavahe mei Nāvuú. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77), “Naʻe pehē fau hono lahi ʻo e hohaʻa ʻa e Kāingalotú ke maʻu ʻa e ngaahi ouaú, pea pehē ki heʻemau loto ke foaki ʻa e ngaahi ouau [ʻo e temipalé] kiate kinautolú, ko ia naʻá ku fakamoleki kakato ai hoku taimí ki he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he Temipalé, ʻi he ʻaho mo e pō, ʻo ʻikai toe laka hake ʻi he houa ʻe faá ʻi he ʻaho ʻeku mohé, peá u toki ʻalu tuʻo taha pē he uike ki hoku ʻapí.”4 Naʻe fakamālohia e Kāingalotú ʻe he ivi mo e mālohi ʻo e ngaahi fuakava ʻi he temipalé ʻi he taimi naʻa nau mavahe ai mei honau koló mo e temipalé ke fononga ki ha feituʻu taʻeʻiloa.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Robert D. Hales, “Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé,” Liahona, ʻOkatopa 2009, 12.

  2. Boyd K. Packer, The Holy Temple (1980), 170, 171.

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 480.

  4. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi (1997), 12.

Ta fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Athley Glori