2011
Kei Hoko Atu Pē Hoʻo Kakaú
Siulai 2011


Kei Hoko Atu Pē Hoʻo Kakaú

ʻOku manako ʻa e taʻahine taʻu hongofulu mā ua ko Mōnika Sailí he kakaú. Ko e taha ia ʻo e kau kakau kei talavou tuʻukimuʻa taha ʻi Nuʻu Silá. Mahalo pē ʻoku ʻi ai hano konga ika.

Mahalo ʻoku ʻikai moʻoni ʻa e pehē ia ʻoku ʻi ai hano konga iká. Ka ko e ʻuhinga kehe pē ʻoku lelei aí ko e lahi ʻene ako kakaú.

ʻOku ʻi he vai kaukaú ia ʻi he houa ʻe ua he pongipongi Mōnité, Pulelulú, mo e Falaité he taimi 5:00 a.m. ʻOkú ne lele leva he Tūsité, Tuʻapulelulú, mo e Tokonakí he tuku ʻa e akó.

Ko e konga ʻo e kakaú ʻoku siʻisiʻi taha ʻene saiʻia aí ko e kakau fakapepé, ʻo hanga hono kumukumú ki ʻolunga pea kakau ʻaki hono nima ʻe taha ʻo fetongitongi mo hono nima ʻe tahá ʻi he mita ʻe 100 kotoa pē. “ʻOku ongo ʻaupito ʻeni ki ho ongo umá,” ko ʻene laú ia.

Ka naʻá ne ʻiloʻi kapau te ne foʻi he taimi ʻoku faingataʻa aí, he ʻikai toe faingofua ange ia. ʻI heʻene fai ʻa e ngāue ʻoku faingataʻá, ʻokú ne toe mālohi ange ai.

Ngāue Faingataʻa mo e Taimi Faingataʻa

Naʻe ʻaonga kotoa e ngāue faingataʻa ko iá. Naʻe kamata pē ʻene maʻu mētalí ʻi hono taʻu 10. ʻI hono taʻu 11 kuó ne kau ʻi he toko 10 lelei taha ʻa e fonuá maʻa hono toʻú ʻi he kakau fakapepé. Naʻe fili ia ʻi hono taʻu 12 ke kau ʻi ha nofo kemi mo e timi fakafonuá ke fakalakalaka ʻa e kakaú pea naʻe fili ke ne feʻauhi kakau mo ha niʻihi mei ha ngaahi fonua kehe ʻi he Sipoti ʻa e ʻOusēniá ʻi Haʻamoá.

ʻOkú ne pehē, “Naʻe talamai maʻu pē ʻe heʻeku tamaí, ‘ ʻOku tupu ʻa e lavameʻá mei he ngāue mālohí. ʻOku ʻikai ke ke nofo nofo pē peá ke lavaʻi.’”

Naʻe ʻiloʻi ʻe Mōnika ʻoku moʻoni ʻeni ʻi he kakaú, pea naʻá ne ʻiloʻi ʻoku hoko moʻoni foki ʻi he moʻuí ʻi he taimi naʻe mālōlō fakafokifā ai ʻene tamaí hili e hoko hono taʻu 11.

ʻOku pehē ʻe Mōnika, “Naʻá ku vāofi ʻaupito mo ʻeku tamaí. Ko ia naʻá ne ʻai ke u kamata kakaú. Naʻá ne ʻave au ki heʻeku ngaahi ako kakaú mo ʻeku ngaahi feʻauhi kakau kotoa pē. ʻI heʻene mālōloó, ne u ongoʻi naʻe ʻikai toe ʻi ai ha taha ke ma talanoa.”

ʻOua Naʻá Ke Foʻi

Ko e meʻa faingataʻa ʻa e mole ʻa ʻene tamaí. Ka ʻoku ʻikai foʻi ʻa Mōnika he ngaahi ako kakau ʻoku faingataʻá, ʻi he mate ʻa ʻene tamaí, pea he ʻikai foki tuku ai ʻene tui ki he Tamai Hēvaní.

ʻOkú ne pehē, “Ko hoku faʻifaʻitakiʻangá ʻeku tamaí. Naʻá ne akoʻi au ʻi he founga ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí.”

Talu ʻene mālōlō mo e kamata ako folofola ʻa Mōnika kimuʻa pea toki mohé, ʻo ne pehē “ko e feinga pē ke u ʻulungāanga ʻaki.” ʻOkú ne taukaveʻi e ngaahi meʻa ʻoku tui ki aí ʻi ʻapiako. ʻOkú ne pehē, “ ʻOku lahi e ngaahi fehuʻi ʻoku fai mai kau ki he Siasí.” Pea ko ia ʻoku fai hiva ʻi he uōtí.

ʻOku pehē ʻe Mōnika, “ʻOku ou monūʻia heʻeku hoko ko e mēmipá. ʻOku fakafiemālieʻi au ʻi he taimi ʻoku ou fuʻu loto hohaʻa aí.”

Mālohiange ʻi he Ngataʻangá

ʻOku kei ʻofa pē ʻa Mōnika ki heʻene tamaí. Ka ʻoku poupouʻi ia ʻe heʻene faʻeé mo hono fāmilí ʻo kei hokohoko atu pē ʻene kakaú.

ʻOku fonu ʻene moʻuí ʻi he ngaahi lēsoni tā pianó mo e tā vaioliní, ngaahi fakataha alēlea ʻa e fānau akó, kakaú, Fakalakalaka Fakatāutahá, mo hono tataki e hivá lolotonga e houalotu sākalamēnití.

ʻOku teʻeki ai ke ne ʻilo pe ko e hā e tuʻunga ʻe aʻu ki ai ʻene kakaú pe ko e hā hono fuoloa ʻene kei kakaú. Ka, ʻokú ne ʻosi fakapapauʻi te ne piki pē he ongoongoleleí ʻo aʻu ki he ngataʻangá.

ʻOku pehē ʻe Mōnika, “Taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa e moʻuí. Ka te tau mālohi ange ʻi hono fai ʻo e ngaahi meʻa ʻoku faingataʻá. Ko e meʻá ke kei hokohoko atu pē hoʻo kakaú.”

Faitā ʻa Adam C. Olson