2011
Ko Hotau Tukufakaholo Fakapaionia Lāngilangiʻiá
Siulai 2011


Ko Hotau Tukufakaholo Fakapaionia Lāngilangiʻiá

ʻE lava ke tau takitaha ako mei heʻetau ngaahi kui paionia fuoloá, ʻa ia ne nau loto toʻa ʻaupito ʻi heʻenau fefaʻuhi mo e loto mamahí pea nau tui mālohi ki ha ʻOtua ʻoku moʻui.

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Ko e Faingataʻaʻia ʻa e Kau Paioniá

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he kau faihisitōliá ʻa e ʻuluaki kau fononga ʻo e 1847, ʻa ē naʻe fokotuʻutuʻu pea taki ʻe Pilikihami ʻIongí, ko e taha ʻo e ngaahi meʻa maʻongoʻonga taha ʻi he hisitōlia ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe laungeau ʻa e kau paionia Māmonga naʻa nau faingataʻaʻia mo mate mei ha ngaahi mahaki, mokosia, pe fiekaia. Naʻe ʻi ai ʻa e niʻihi naʻe ʻikai haʻanau saliote mo ha fanga hoosi pe pulu pea nau lue lalo pē ʻi he maile ʻe 1,300 [km ʻe 2,092] naʻa nau teke pe toho saliote pē ʻo kolosi he ngaahi potu tokaleleí mo e ʻotu moʻungá.”1

Ko e Tui ke Fakalotoá

“ʻE lava ke tau takitaha ako mei heʻetau ngaahi kui paionia fuoloá, ʻa ia ne nau loto toʻa ʻaupito ʻi heʻenau fefaʻuhi mo e loto mamahí pea nau tui mālohi ki ha ʻOtua moʻui. … Naʻe kau ʻa e toʻu tupú mo e fānaú ʻi he lauiafe naʻa nau toho mo teke saliote pe lue lalo pē ʻi he hala ʻo e kau paioniá, ʻo hangē pē ko ia ʻoku nau fai ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotu ʻoku nau hoko he ʻahó ni ko e kau paionia ʻi honau ngaahi feituʻú pe ʻi māmani kātoa. ʻOku ou tui ʻoku ʻikai ha mēmipa ʻo e Siasí ni he ʻahó ni ʻoku taʻeongo ki ai ʻa e ngaahi fakamatala ki he kau paionia ki muʻá. Ko e taumuʻa ia ʻanautolu naʻa nau fai e meʻa lahi ke lelei maʻá e tokotaha kotoá ke fakalotoa ʻa kinautolu ke tui. Naʻa nau aʻusia ʻa e taumuʻá ʻi ha founga fakaofo.”2

Fehangahangai mo e Ngaahi Faingataʻá

“ʻOku ongo ʻa e fakamatala ʻa ha tokotaha paionia ʻi ha tohinoa motuʻa mo efua: ‘Ne mau punou ʻi he loto fakatōkilalo ʻo lotu ki he ʻOtua Māfimafí ʻi he loto fakafetaʻi kiate Ia, pea mau fakatapui ʻa e fonuá ni kiate Ia ke hoko ko e feituʻu ke nofo ai ʻa Hono kakaí.’

“Naʻe peheni hono fakamatalaʻi ʻo e ngaahi ʻapi masivesivá ʻe ha kiʻi tamasiʻi naʻe ʻi ai: ‘Naʻe hala ʻatā pē ha matapā sioʻata ia ʻi homau falé. Naʻe ʻikai foki ke ʻi ai mo ha matapā lahi. Naʻe tautau ʻe heʻeku faʻeé ha kafu vavae motuʻa ko e matapaá ia ki he fuofua taimi momoko ʻemau ʻi aí. Ko homau loki mohé ʻeni, loki talanoá, loto falé, peitó, ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he loki fute ʻe 12 maokupu mo fute ʻe 16 lōloá (3.6 x 4.9 m]. ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi ʻe au pe naʻe fēfē ʻemau hao kotoa aí. ʻOku ou manatuʻi hono talamai ʻe siʻeku faʻē ʻofeina kuo toulekeleká kuo teʻeki ai ha kuini ʻe fiefia ange pe laukau ʻaki ʻene hū atu ki hono palasí pe fiefia ʻi hono nofoʻangá mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ʻo hangē ko iá ʻi heʻene hū atu ki hono kiʻi ʻapi kuo langa ʻi he veʻe moʻungá.’

“Naʻe anga pehē ʻa e ngaahi ʻahiʻahi, ngaahi faingataʻa, ʻa e ngaahi fefaʻuhi, mo e loto mamahi ʻo e kuonga ko iá. Ne nau maʻu ha loto toʻa ʻaupito pea nau tui mālohi ki ha ʻOtua moʻui.”3

Kau Paionia ʻo e ʻAho Ní

“ʻOku tau fakaʻapaʻapa kiate kinautolu naʻa nau kātekina ʻa e ngaahi faingataʻá. ʻOku tau fakahīkihikiʻi honau hingoá mo manatu ki heʻenau ngaahi feilaulaú.

“Fēfē hotau kuongá ni? ʻOku tau aʻusia nai ha ngaahi meʻa naʻe aʻusia ʻe he kau paioniá? ʻE manatuʻi nai ʻe he ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú pea nau houngaʻia ʻi heʻetau ngaahi ngāué, ʻi heʻetau ngaahi faʻifaʻitakiʻangá? Ko e moʻoni ʻe lava ke hoko ʻa kimoutolu [kakai] kei talavoú ko ha kau paionia ʻi he loto toʻa, tui, ʻofa faka-Kalaisi, mo loto vilitaki.

“ʻE lava ke mou fefakamālohiaʻaki ʻiate kimoutolu, ʻoku mou malava ke fakatokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻikai fakatokangaʻí. ʻI hoʻomou maʻu ʻa e mata ke mamatá, telinga ke fanongó, mo e loto ke ongoʻí, te mou lava ke ala atu mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehe ʻo homou toʻú.” 4

Ko e Paionia Maʻongoʻonga Tahá

“ʻI heʻetau huke hake ʻa e ngaahi peesi ʻo e hisitōlia ʻo e folofolá mei he kamataʻangá ki he ngataʻangá, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻa e paionia maʻongoʻonga tahá—ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻe tomuʻa kikiteʻi pē ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá Hono ʻaloʻi maí; naʻe fakahā ʻe ha ʻāngelo ʻa e teu ke Ne hāʻele mai ki he māmaní. Kuo liliu ʻa e māmaní ʻe Heʻene moʻuí mo ʻEne ngāue fakafaifekaú. …

“ʻOku lahi e ngaahi meʻa ʻoku fakahā mai ʻe he sētesi pē ʻe taha mei he tohi ʻa Ngāué: Naʻe ʻfeʻaluʻaki [ʻa Sīsū] ʻo fai lelei … he naʻe ʻiate ia ʻa e ʻOtuá’ (Ngāue 10:38). …

“ʻOku fakatupu ʻe Hono misioná, ʻe Heʻene ngāue ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, ngaahi akonaki ʻo e moʻoní, ngaahi tōʻonga ʻaloʻofá, mo ʻEne ʻofa taʻetūkua kiate kitautolú, ke tau loto houngaʻia mo ʻofa kiate Ia. Naʻe hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e Fakamoʻui ʻo māmaní—ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá—pea ʻokú Ne kei hoko pē ko e paionia maʻongoʻonga tahá, he kuó Ne muʻomuʻa, ʻo fakahinohino ki he toengá ʻa e hala ke tau muimui aí. ʻOku ou fakatauange te tau muimui maʻu ai pē kiate Ia.”5

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Come Follow Me,” Ensign, July 1988, 2; vakai foki, Tambuli, Nov. 1988, 2.

  2. “Ko Hono Akoʻi ʻEtau Fānaú,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 3.

  3. Ensign, July 1988, 4; vakai foki, Tambuli, Nov. 1988, 3.

  4. “Pioneers All,” Ensign, May 1997, 93.

  5. “Taki ʻe he Kau Paionia Moʻui Fakalaumālie,” Liahona, ʻAokosi 2006, 8.

Mei he taupotu ki ʻolungá: ngaahi tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Matthew Reier, John Luke, pea ʻi he angalelei ʻa e Siteiki Senitī ʻIutā Uilou Kilikí; Ngaahi Saliote Fakafale, tā ʻe Minverva Teichert, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí