2011
Ko e Tui ke Tali ʻa e Uí
Siulai 2011


Ko e Tui ke Taliʻa e Uí

Mei ha lea ʻi he fakamafola ʻo ha konifefelenisi fakasiteiki fakavahelahi naʻe fai ʻi he ʻaho 12 ʻo Sepitema 2010, ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí.

Kuo pau ke tau maʻu kotoa ha tui mālohi ʻi hotau lotó ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻOtuá pea ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e lelei taha te tau malavá ki hono langa hake ʻo e “[ngaahi] potu lala ʻi Saioné.”

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

ʻI he 1849, hili ia ha taʻu ʻe ua mei he tūʻuta ʻa e Kāingalotú ki he Teleʻa Sōlekí, naʻe taki ʻe ʻEletā Paʻale P. Palati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha niʻihi ke nau ō ʻo fakatotolo ki he feituʻu faka-tongá. Ko e mamaʻo ange ʻenau fononga faka-tongá ko e faingataʻa ange ia ʻa e feituʻu naʻa nau fononga aí. Hili ha fononga hifo ʻa e kau tangatá ʻi he fute ʻe 3,000 (m ʻe 914) mei he ngataʻanga ʻo e feituʻu ko e Pēsoni Lahí (Great Basin) ki he fetaulakiʻanga ʻo e Vaitafe Veisiniá mo e Vaitafe Sanitā Kalalá (feituʻu faka-tonga ʻo Seni Siaosi ʻi ʻIutā he ʻaho ní), naʻe kamata ke mōmoa mo touʻone e feituʻú, lahi ai e maka vela mei he moʻunga afí pea tokakovi. Naʻe ʻikai saiʻia ai ʻa e kau tangata naʻe oó. ʻOku pehē ʻi ha tohinoa ʻe taha:

“Fakalaka atu … ʻi he potu fonua tokakovi, makamaka, touʻone mo kehekehe fau ʻo ʻikai faʻa fakamatalaʻi. …

“Naʻe ʻi ai ha konga lahi naʻe fuʻu hā taʻemaau, ʻo lahi ai e ngaahi moʻunga lalahi, ngaahi toafa [lanu kulokula], ʻū feituʻu tokalelei mo fakataʻelata naʻe ʻikai tupu ai ha musie, ngaahi fuʻu maka naʻe tuʻu hangatonu ki ʻolunga, kelekele ʻumea naʻe kakā, … makaʻone … ne mafola noaʻia holo pē—ko hono fakanounoú, ko ha fonua naʻe lala, … kuo fulifulihi ʻe ha ngaʻunu holo ʻa e kelekelé ʻi ha kuonga kimuʻa.”1

Ka neongo ʻene hā tokakovi ʻa e fonuá ʻi he ʻalu faka-tongá, ka naʻe hā faingataʻa ange ʻa e ngaahi teleʻa maomaonganoa ʻo Seni ʻIuani ki he feituʻu faka-hahaké ʻa ia naʻe puhi ʻe he havilí mo holo e kelekelé ʻo ngungutu hono ngaahi lilifá. Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻe faingataʻa hano nofoʻi ʻo e feituʻu ko ʻeni naʻe teʻeki ai ke mapeʻí, ka naʻa nau kei fie maʻu pē ke fokotuʻu ha tukui kolo ai moʻó e Siasí. ʻI he konifelenisi fakakuata ʻa e Siteiki Palouaní ʻi he 1879, naʻe tali ai ʻe ha kakai ʻe toko 250 ʻa e ui ʻa Palesiteni Sione Teila ke fokotuʻu ʻa e Misiona Seni Huaní. Naʻa nau kamata fononga ʻi he ngaahi saliote ʻe 80 mo ha fanga pulu mo e fanga hoosi ʻe meimei toko 1,000 ʻo fou atu ʻi he potu fonua ko ʻeni ne teʻeki ʻalu ki ai ha tahá mo hono ʻotu moʻunga ne ʻufiʻufi ʻe he sinoú honau tumuʻakí mo hono ngaahi pā-maka māʻolungá.

ʻI he feinga ʻa e fuofua kau fakatotolo ko ʻení ke maʻu ʻa e hala nounou taha ki Seni Huaní, naʻa nau ikunaʻi ha ngaahi faingataʻa ka naʻe taimi siʻi pē kuo nau fetaulaki mo e faingataʻa lahi mo fakalotosiʻi tahá: ko e kūlifa ʻo e Vaitafe Kololató ʻa ia naʻe ʻikai ke lava ha fakalaka aí. Kae meʻa mana hono maʻu ʻe heʻenau kau tangata ongosia naʻe muʻomuʻá ha ava fāsiʻi ʻi he pā-maká—ko ha ava naʻe ʻalu hifo ʻi ha fute ʻe 2,000 (m ʻe 610) ʻo e ngaahi lilifa kulokulá ki he Vaitafe Kololató ʻi lalo. Hangehangē ko e “ava [fakatuʻutāmaki pē ko ʻeni ʻe taha] ʻi he maká” naʻe lava ke fai ai ʻa e ʻalu ki he tafaʻaki faka-hahaké.

ʻI he feituʻu lahi, naʻe fuʻu fāsiʻi ʻa e ava ʻi he makaʻoné ke ʻalu ai ha hoosi, pea naʻa mo e ngaahi feituʻu ʻe niʻihi naʻe fuʻu fasiʻi ʻaupito pē ke ʻalu ai ha tangata pe fefine. ʻI he ngaahi feituʻu naʻe fute ʻe 75 (m ʻe 23) honau māʻolungá, naʻe ʻikai mei lava ʻo ʻalu ai ha sipi naʻe nofo ʻi he moʻungá, pea fēfē ai ha ngaahi saliote naʻe fonu ʻenau utá. Ka naʻe ʻikai fie foki ʻa e Kāingalotu mateakí ni, ko ia naʻa nau fakaʻaongaʻi ʻa e ʻoné mo e ʻū meʻangāue ʻo nau ngāue he konga lahi ʻo Tīsema ʻo e 1879 mo Sānuali ʻo e 1880 ke avangi ha hala ki he tafaʻaki ki muʻa ʻo e lilifá ʻa ia naʻe fuʻu fakatuʻutāmaki.

ʻI he ʻosi ʻa e hala ko ʻení, ko e meʻa leva ke faí ko hono ʻohifo ʻo e ngaahi saliote ʻe 40 ʻi he “avá.” ʻE toki muimui mai ʻa e ngaahi saliote kehé ʻa ia naʻa nau talitali mei mui ʻi ha maile ʻe nima (km ʻe 8) ʻi he Ano Maile-ʻe-Nimangofulú.

Naʻa nau fokotuʻutuʻu leva kinautolu ʻi ha founga “ʻe piki ai ʻi mui he salioté ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua pe tokolahi ange” ʻi ha ʻū maea lōloa ke fakatuaiʻi ʻa ʻene ʻalu hifó. Naʻe toki taʻofi leva e ongo vaʻe ʻo e salioté ke maʻu ʻaki ha ʻū sēini, ʻo lava pē ke na heheke kae ʻoua naʻá na teka.

ʻI he taha ʻo e ngaahi momeniti maʻongoʻonga taha ʻo e hisitōlia ʻo e kau paioniá, naʻe ʻohifo taha taha ai ʻe he kau fonongá ʻa e ngaahi salioté ki lalo ʻi he lilifa fakatuʻutāmakí. ʻI heʻenau aʻu hifo ki laló, naʻa nau vēkeveke ke kamata kolosi ʻi he vaitafé ʻi ha vakavakaʻāmei naʻa nau foʻu ki he ʻuhinga pē ko iá. Ko e fāmili Siosefa Sitanifooti Sāmitá naʻe ʻi he saliote fakamuimuitaha ke hifo ʻi he ʻaho ko iá.

Naʻe tokoni ʻa Sitanifooti Sāmita ki hono ʻohifo ki laló ʻo e ngaahi saliote ʻi muʻá, kae ngalo ia ʻiate kinautolu ʻe kei fie maʻu ʻe he fāmili ʻo Misa Sāmitá ha tokoni he ko kinautolu ʻoku nau fakamuimuitahá. Naʻe hohaʻa lahi ʻa Sitanifooti ʻi he hangehangē ka liʻaki hono fāmilí, ko ia naʻá ne ʻunuaki ʻene fanga hōsí, salioté, mo hono fāmilí ki he tapaʻi lilifá. Naʻe fokotuʻu ʻene ongo hōsí ʻi muʻa pea haʻihaʻi ʻa e hoosi hono tolú ʻi mui ki he ʻakisela muí. Ne kiʻi tuʻu e fāmili Sāmita ʻo sio hifo ki he luo fakatuʻutāmakí. Naʻe tafoki atu ʻa Sitanifooti ki hono uaifi ko ʻAlapelá, ʻo ne pehē ange, “He ʻikai ke tau lava ʻo hifo.”

Naʻá ne tali ange, “Ka kuo pau ke tau aʻu hifo.”

Naʻá ne pehē ange, “Kapau pē ā naʻe ʻi ai ha kau tangata tokosiʻi pē ke nau taʻofi ʻa e salioté mei mui, mahalo pē naʻa lava ke tau aʻu.”

Ne tali ange ʻe hono uaifí, “Te u hanga ʻe au ʻo taʻofi.”

Naʻá ne folahi ha sipi he kelekelé, peá ne fakatokoto ai ʻene kiʻi pēpē tangatá ke tokangaʻi ʻe heʻene ongo kiʻi tamaiki taʻu tolu mo taʻu nima ko Uloi mo ʻAtá. Naʻá ne talaange, “Tokangaʻi homo kiʻi tokouá kae ʻoua leva ke haʻu hoʻomo tamaí ʻo ʻoange kimoutolu.” Naʻe tuʻu leva ʻa Belle Sāmita ʻi mui he salioté, peá ne puke ʻa e piti ʻo e hoosi naʻe haʻihaʻi ki he tafaʻaki ki mui ʻo e salioté. Naʻe kamata angi hifo ʻe Sitanifooti e ongo hōsí ʻi he avá. Naʻe ʻai e fuʻu ʻunu ʻa e salioté ki muʻa. Naʻe tō ki lalo e hoosi ʻi muí ʻi he ʻuluaki ngaue pē ʻa e salioté. Naʻe tulimui atu ʻa Sisitā Sāmita ki ai mo e salioté mo ʻene fusi ʻa e maeá ʻaki e kotoa hono iví mo e toʻa hono lotó. Naʻe taimi siʻi kuó ne tō mo ia ki lalo, pea ʻi hono toho fakataha ia mo e hōsí, naʻe lavea lahi hono vaʻé ʻi ha konga maka māsila ʻo lele pē mei hono muiʻivaʻé ki hono alangá. Naʻe tautau ʻa e fefine loto toʻa ko ʻeni kuo mahaehae hono valá pea lavea lahí ki he ʻū maeá ʻaki hono iví mo ʻene tuí, mei he lilifá ʻo aʻu hifo ki he ngataʻanga ʻo e vaitafé.

ʻI heʻena aʻu hifo ki laló mo e ʻikai faʻa tui ʻa Sitanifooti ki he meʻa kuó na lavaʻí, naʻá ne toe foki hake he fute ʻe 2,000 (607 m) ki he tumuʻaki ʻo e lilifá he taimi pē ko iá, ko e manavasiʻi pe naʻe fēfē ʻa e fānaú. ʻI heʻene kaka hake he tapaʻi lilifá, naʻá ne sio atu ʻoku nau kei tangutu maʻu pē he feituʻu naʻa nau ʻi aí. Naʻá ne fua e pēpeé pea pipiki atu ki ai ʻa e fānau ʻe toko uá ʻo ne taki hifo kinautolu ki lalo ki heʻenau faʻeé ʻa ia naʻe fuʻu hohaʻa ʻaupito hono lotó. Naʻá nau sio mamaʻo atu ki ha kau tangata ʻe toko nima naʻe lue mai kiate kinautolu mo ha ngaahi seini mo e maea. ʻI hono ʻiloʻi ʻe he kau tangatá ʻa e faingataʻa naʻe ʻi ai ʻa e fāmili Sāmitá, naʻa nau ō mai ke tokoni. Naʻe ui atu ʻa Sitanifooti, “Kau tama, ʻoua te mou tokanga mai. ʻOku mau sai pē. Ko [Pele] pē ʻa e tokoni ne fie maʻu ʻe ha taha [ke aʻu lelei e fononga ko ʻení].”2

ʻI he Taimi ʻOku Fai Mai Ai ʻa e Uí

Ko e fononga ʻi he Avaʻi-Maká, ko e taha pē ia ʻo e ngaahi sīpinga lahi ʻo e loto vilitaki mo e mateaki ʻa e Kāingalotu ʻi muʻá ke tali ʻa e ui ʻa honau palōfitá he taimi naʻe fai ange aí. Ko ha sīpinga ʻe taha, ʻa hono fokotuʻu mo e ui ki he Misiona Matí (Pelepelá) ʻi Nevata ʻo e ʻaho ní. Ko e moʻui faingataʻa naʻe hanga mai ki Matí, ʻo hangē pē ko e ngaahi ʻuluaki nofoʻanga lahi ʻo e kau paioniá, pea ʻi he taimi naʻe ui ai kinautolu ke nofoʻi iá, ko e fakaongoongo lahi ʻanautolu ki honau laumālié.

Pau pē naʻe fehuʻi ha niʻihi ʻo kinautolu naʻe ui ʻi he ngaahi taʻu ʻo e 1860, “Lahi moʻoni e ʻū feituʻu ʻi he māmaní, ka ko e hā ʻoku tau ō ai ki Matí?” Naʻe ʻi ai pē ngaahi ʻuhinga. ʻUluakí, naʻe lahi ange e fie maʻu ke fakafolau atu e ngaahi koloá ʻo fakafou ʻi he Vaitafe Kololató tupu mei he Tau Fakalotofonua ʻa ʻAmeliká. Uá, ʻi he hoko ʻa e taú ʻo motuhia ai e ngaahi maʻuʻanga koloa tupenu tukufakaholó, naʻe fokotuʻu leva e Misiona Kōtoní ʻi he kolo ko Seni Siaosí mo Uāsingatoni ʻa ia naʻe ngaahi maile siʻi pē hona mamaʻó. Naʻe ʻi ai ʻa e fakakaukau ʻe lava ke tō ʻa e vavae maʻá e misiona ko iá ʻi he vahefonua Matí. Tolú, ne ongoʻi mālohi ʻaupito ʻe he Kāingalotú honau tufakanga ke ngāue mo e ngaahi matakali ʻInitia ʻAmelika ʻi he vahefonuá, ʻo tokoni ki hono fafanga kinautolú mo e ʻamanaki lelei ke akoʻi kinautolu.

Ka neongo iá, naʻe lala mo kakā ʻa e kelekele ʻo e vahefonuá. Hangē ko e meʻa pē naʻe maʻu mei aí ko e ʻea velá mo e ngāue lahí. Naʻe tuʻu ia ʻi ha feituʻu mamaʻo, maomaonganoa hono konga lahi, pea naʻe tonu pē hono fakahingoa ʻo e vaitafe naʻe ʻiloa ʻaki ʻa e misioná.

Te u fakaʻaongaʻi e fakamatala ʻa e taha ʻo kinautolu naʻa nau nofoʻi ʻa Matí ki he founga mo e tui pea mo e loto vilitaki ne fai ai hono nofoʻí. ʻOkú ne fakafofongaʻi ʻa e loto toʻa mo e laumālie pea mo e tui naʻe maʻu ʻe kinautolu naʻe kei talavoú mo e kakai matuʻotuʻá fakatouʻosi—kae fakatautefito ki he niʻihi kei talavoú ʻi he meʻa ko ʻení. Ko e meʻa ʻeni naʻe hiki ʻe ʻIlisapeti Kalalisi Makiune ʻo kau ki hono ui ʻo ʻene tamaí ke nofoʻi ʻa Matí:

“Hangē ne ʻikai pē ha toe feituʻu ia ʻi he māmaní ʻe mahuʻinga kiate au ʻi hoku taʻu hongofulu mā nimá [ka ko e kolo] ko ia ko Nīfaí [ʻi he Vahefonua Huapí ʻi ʻIutā]. Naʻa mau hanganaki fiefia atu ki he ngaahi vahaʻataimi naʻe ʻaʻahi ange ai ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi mo hono kaungāfonongá! …

“… Naʻe hifo mai ʻa Misa Pilikihami, Kimipolo mo Uelesi mo [honau] kaungā-fonongá kātoa mei heʻenau ngaahi salioté, ʻo nau lue atu ʻi he hala naʻe matalaʻiʻakauʻiá … ki homau ngaahi ʻapí [ʻa ia] naʻe teuteuʻi mo nau maʻu meʻatokoni efiafi aí. …

“Naʻa mau ō kātoa ki he fakatahaʻanga ʻo e hoʻatā [Sāpaté], pea naʻe teunga hina e fānau fefiné pea taʻofi mo honau ʻū sea ʻi he ʻotu muʻá. Naʻe mālie e ngaahi malangá, pea mau fiefia tuku kehe hono toki fakahā mai ʻe Palesiteni ʻIongi te ne ui mai e ngaahi hingoa ʻo ha kau tangata ʻe ui pea hikinimaʻi ko ha kau faifekau ke nau ō atu ʻo nofoʻi … ʻa ‘Mati.’ Ne mei tuʻu e tā ʻo e mafu ʻo kinautolu kotoa naʻe ʻi aí. Naʻe uiuiʻi ha tokolahi ʻo homau kakaí ke nau ō ʻo nofoʻi ʻa e vahefonua Tikisií—ka ko e ō ki Mati ʻa ia naʻe laumaile ki he feituʻu faka-tongá! pea toe kovi ange ia! ʻoiauē! ʻoiauē! Naʻe ʻikai ke u toe fanongo au ki ha hingoa kehe ka ko e ‘Samuela Kalalisí’ pē. Naʻá ku halotulotu mo tangi neongo naʻe ʻuliʻi ʻe hoku loʻimatá [hoku] kofu hina foʻoú. Naʻe ui foki mo e tamai ʻa e taʻahine naʻe tangutu ʻi hoku tafaʻakí. Naʻá ne pehē mai, ‘Ko e hā ʻokú ke tangi aí? ʻOku ʻikai ke u tangi ai au. ʻOku ou ʻosi ʻilo he ʻikai ke ʻalu ʻeku tamaí.’ Ne u pehē ange, ‘ ʻOku ʻi ai hono kehekehe. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe au ʻe ʻalu ʻeku tamaí pea he ʻikai ha meʻa te ne taʻofi ia, pea ʻoku ʻikai totonu ke u lau ia ko ʻeku tamai ʻo kapau he ʻikai ke ne ʻalu ʻi he taimi ʻe ui ai iá.’ Ko ia ne toe hoko atu pē ʻeku halotulotú. …

“Ko ʻemau toki hiki foki ia ki ha fale foʻou pea naʻe fiemālie [ʻaupito] ʻemau nofó, ʻo feinga ai ha tokolahi ʻo homau ngaahi kaungāmeʻá ke fakalotoʻi ʻeku tamaí ke ne tauhi pē hono ʻapí mo ʻene fāmá; ke kiʻi ʻalu taimi siʻi pē pea toe foki mai. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe heʻeku tamaí naʻe ʻikai ko e faʻahinga ngāue fakafaifekau ʻeni ia naʻe uiuiʻi ia ki aí. Naʻá ne pehē, ‘Te u fakatau atu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻú pea ʻave ʻeku koloá ke tokoni ki hono langa hake ʻo ha potu lala ʻe taha ʻi Saione.’”3

Tui ki he Ngāué

Ko e hā e meʻa naʻá ne fakatupu he taimi ko iá pea ʻokú ne fakatupu ʻi he taimí ni ʻa e moʻui mateaki mo līʻoa naʻe hā ʻi he taʻahine taʻu 15 ko ʻení mo e fāmili naʻe fāʻeleʻi mai aí? Ko e hā e meʻa naʻe tupu ai ʻene tafoki hake ki hono kaumeʻá ʻo pehē angé, “ ʻOku ou ʻilo ʻe au ʻe ʻalu ʻeku tamaí pea he ʻikai ha meʻa te ne taʻofi iá”? Ko e maʻu mei fē ʻa e faʻahinga laumālie ko ia ke ne lava ai ʻo hoko atu ʻene leá, “Pea ʻoku ʻikai totonu ke u lau ia ko ʻeku tamai ʻo kapau he ʻikai ke ne ʻalu ʻi he taimi ʻe ui ai iá”?

Pea fēfē ʻa e kiʻi fānau ko ia ʻe toko tolu naʻa nau sio ki he puli atu ʻa ʻenau ongomātuʻá ʻi ha saliote ʻi he tapa ʻo e Vaitafe Kololató ka nau falala ki he fakahinohino naʻe ʻoange ʻe heʻenau faʻeé? Naʻa nau tangutu maʻu pē ai, ʻo nau fakapapauʻi he ʻikai ke nau toe ngaue pe tangi neongo naʻa nau ilifia lahi ʻaupito.

Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau mamata ki ai ʻi he ngaahi sīpinga ko ʻeni ʻo e kau paionia tui faivelengá? Ko e meʻa pē ko ia kuo tau mamata ai talu mei he ngaahi kuonga fakakosipeli ʻo taimí ʻo aʻu mai ki he kuonga fakakosipeli ko ʻení. ʻOku tau mamata ki he meʻa naʻa tau mamata ai ʻi he hola ʻa e Kāingalotú mei Niu ʻIoke mo Penisolovēnia mo ʻOhaiō mo Misuli, pea toki hola mei Nāvū naʻa nau ʻofa aí ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaitafe naʻe ʻufiʻufi ʻe he ʻaisí pea vela mai ʻa e temipalé mei he mamaʻó. Ko e meʻa ia ne tau mamata ai ʻi hono tanu ʻe he kakai tatau pē ʻa e tokolahi ʻo honau kau maté ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó, hoko ai mo ʻenau ʻalu kae tuku ʻa e ngaahi faʻitoká, ʻa ia naʻe iiki hangē ha puha maá he taimi ʻe niʻihi ʻi Uaiomingi ofi ki Siminī Uloki pe taha ʻo e ngaahi kolosiʻanga ʻo e Vaitafe Suitiuotá pe ʻi ha fokotuʻunga sinou ʻi he Fanga ko Mātiní.

Ko e meʻa ne tau mamata heʻene hoko he taimi ko iá mo e meʻa ʻoku tau mamata ai he taimí ni ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotu māʻoniʻoni ʻi māmaní kotoa ko e tui ki he ʻOtuá, tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, tui ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, tui ki hono moʻoni ʻo e ngāué ni pea mo e moʻoni ʻene pōpoakí. Ko e tuí naʻe ʻalu atu ai ha tamasiʻi ki ha vaoʻakaú ke lotu, pea ko e tuí naʻe lava ai ke ne tuʻu hake mei heʻene tūʻulutuí, pea tuku ia ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke ne Toe Fakafoki Mai ʻa e ongoongoleleí, pea iku ai pē ki hono fakapoongi ʻoku teʻeki ai ʻosi ha taʻu ʻe uofulu mā fā mei ai.

ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he hoko maʻu pē ʻa e tuí pea ʻe hoko maʻu pē ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni tuʻuloa ʻo e ongoongoleleí mo ʻetau ngāué. Ko e uho ia ʻo ʻetau tuí ʻoku ʻikai ngata pē he totonu ke laka ki muʻa ʻa e ngāué ka ke lava foki pea ʻe hoko pea kuo pau ke laka ia ki muʻa.

ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi mo ha toe founga naʻe lava ai ke ʻalu ʻa e ngaahi faʻeé mo e ngaahi tamaí kae tanu e fanga kiʻi pēpē ko iá ʻi he ngaahi faʻitoka fakataimi ʻi he ngaahi potu tokaleleí, pea hili haʻanau sio fakaʻosi ki ai, naʻa nau tangi pē mo fononga atu ki Saione. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi mo ha toe founga naʻe lava ai ʻe ha fefine hangē ko Pele Sāmitá ʻo fakatangutu ʻene fānaú ʻi he tapaʻi lilifá kae ʻohifo ʻene salioté ʻi he lilifa fakatuʻutāmakí. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi mo ha toe founga naʻe lava ke fakatau atu ai ʻe Samuela Kalalisi ʻa e meʻa kotoa naʻá ne maʻú pea ʻalu atu ke langa ʻa Saione he Misiona Matí ʻi he feituʻu maomaonganoá. Ko e fakavaʻe mālohi naʻá ne teke e ngaahi talanoá ni ko e tuí—ko ha tui mālohi, kuo ʻosi fai hono sivi fakamaʻa, mohu ʻi he ngaahi aʻusia, mata māsila, mo fakamālohia fakalaumālie ʻa e tuí ko e Siasi mo e puleʻanga ʻeni ʻo e ʻOtuá pea ko e taimi ʻoku uiuiʻi ai koé, ʻokú ke ʻalu.

Ko ha Ui ke Tui

ʻOku kei ʻi ai ʻa e “[ngaahi] potu lala ʻi Saione” ke langa hake pea ko honau niʻihi ʻoku nau ofi ange ʻaupito kinautolu ʻi he Misiona Matí pe Seni Huaní. Ko honau niʻihi ʻoku nau ʻi hotau lotó pē pea ʻi hotau ngaahi ʻapí.

Ko ia ʻoku ou ʻoatu ha ui ki he tuí ʻa ia kuo pau ke tau ongoʻi māfana ʻi hotau lotó ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku fie maʻu ʻa e lelei taha ʻe lava ke tau foaki ki he ngāué. Ko ʻeku kolé ke mou tanumaki homou ivi fakatuʻasinó mo fakalaumālié ke mou lava ʻo maʻu ha tānakiʻanga ʻo e tuí ʻoku lahí ke mou fakafalala ki ai ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ha ngaahi ngāue pe ngaahi tukupā pe ngaahi fie maʻu kehekehe. Toe lotu ke lahi ange, ako ke lahi ange, tāpuniʻi ʻi tuʻa ʻa e longoaʻá pea tuku ʻa e vālaú, fiefia ʻi natula, lotu ke maʻu ha fakahā fakatāutaha, fekumi ʻi ho lotó, pea fekumi ki he langí ki he fakamoʻoni ko ia naʻá ne tataki ʻa ʻetau ngaahi mātuʻa ko e kau paioniá. Pea ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai ke ke toe kiʻi fekumi lahi ange mo mamaʻo ange ke ke fehangahangai mo e moʻuí pea fai hoʻo ngāué, te ke fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa ke ke fakafalala ki ai.

ʻI he taimi ʻokú ke maʻu ai hoʻo tui pē ʻaʻaú, ʻokú ke mateuteu ke faitāpuekina ho fāmilí. ʻOku kei hokohoko atu pē ʻene hoko ʻa e ngaahi haʻi fakafāmili mālohí ko e fakaʻilonga mālohi taha ʻo e ngāué mo e tokoní, ʻo e moʻui līʻoá mo e mateakí ʻi he Siasí ni. ʻOku ou lea ʻaki iá ʻi heʻeku ʻiloʻi lelei ko e konga ʻo e fakaʻeiʻeiki ʻa e Siasí ni ʻoku ʻi he mēmipa fakafoʻituituí ia. Taimi ʻe niʻihi ko e tokotaha ului foʻou ʻa e mēmipa ko iá; taimi ʻe niʻihi ko e mēmipa pē ko iá ʻe toko taha ʻi he fāmilí ʻoku kau ki he Siasí. Kuo pau ke hanga ʻe ha taha fakafoʻituitui ʻi ha feituʻu ʻo fokotuʻu ʻa e fuka ʻo e tuí pea kamata ha toʻu tangata foʻou ʻi he ongoongoleleí. Ka ko hono moʻoní, ʻoku lelei ange hono tanumaki ʻo e tuí pea toe maluʻi lelei mo lōloa ange ʻi he taimi ʻoku fakamālohia ai ia ʻe ha fāmili kakató. Ko ia ka hili leva haʻo tuʻu toko taha kapau ʻe fie maʻu, ngāue faivelenga ke ke sio ʻoku ʻikai tuʻu toko taha ʻa e niʻihi kehe ʻi homou fāmilí. Langaki hake ho fāmilí pea sio ʻoku mālohi ai ʻa e tuí.

ʻI hano lavaʻi iá ʻe lava leva ke tau tokoni ofi ki he Siasí pe ʻi ha feituʻu mamaʻo ʻo kapau ʻe ui kitautolu ki ai. ʻOku lava leva ai ke tau fekumi ki he sipi ʻoku heé—ko ha taha ʻoku kau ki he Siasí pe ʻikai, moʻui pe ʻosi pekia. ʻE toki lava pē ke fakahoko fakapotopoto mo lelei ʻeni ʻi he taimi kuo malu ai ʻa e fanga sipi kehe ʻe toko 99 ʻi he lotoʻaá, kau ai ʻetau kiʻi tākangá, lolotonga ʻoku fai ʻetau fekumí. Kapau kuo tau ʻofa mo akoʻi ʻa kinautolu ʻi ʻapí, ʻe mahino lelei kiate kinautolu ʻo hangē ko ʻene mahino ki he kiʻi taʻahine ko ʻIlisapeti Kalalisí: ʻi he taimi ʻoku fai mai ai ʻa e uí, ʻe lava ke ke fakapapauʻi ʻe ʻalu hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé, ho ngaahi tokouá mo e tuofāfiné.

ʻOku ʻi ai ʻa e ngāue ke fai. He ʻikai lava ke tau lea ʻo pehē ʻoku maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻo hotau kaungāʻapí ha tui ʻoku lahi, ʻoku mālohi e fāmili ʻo e tokotaha kotoa pē, kuo fanongo ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku nofo ofi mai pe mamaʻo ʻi he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí pea kuó ne ʻosi hoko ko ha tokotaha Siasi ʻoku tui, faiako, pea ʻalu ki he temipalé. ʻOku fakaʻau pē ke fai angahala ange ʻa māmani, pea ʻe ʻahiʻahiʻi hotau kakai lelei tahá ʻi ha taimi ʻi he kahaʻú. Ka ʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e ngaahi mālohi ʻo e angamāʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku fakahoko ai ia ʻe he kakai hangē ko Sitanifooti mo ʻAlapela Sāmitá, kakai hangē ko Samuela Kalalisí mo hono ʻofefine loto toʻa ko ʻIlisapetí.

Kuo pau ke tau tui ki he ngāué ni—tui ki he meʻa ʻoku ui ʻa e kakai tui kotoa pē ke nau fakahokó, tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní. ʻOku fie maʻu ke tau fai hotau lotó ʻo fakatatau mo Hona finangaló pea tau ʻai ke māsila moʻoni mo mālohi ʻa e loto ko iá ʻo hange ha paioniá. Kapau te tau fai ia, ʻoku ou ʻiloʻi te tau malu ʻi he laka atu ko ia ki muʻa ʻa e Siasí mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻo ʻikai faʻa lava ke taʻofí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Milton R. Hunter, Brigham Young the Colonizer (1973), 47.

  2. Vakai, David E. Miller, Hole-in-the-Rock: An Epic in the Colonization of the Great American West (1959), 101–18; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí pea fakaleleiʻi mo e fakaʻilonga mālōloó.

  3. Elizabeth Claridge McCune, ʻi he Susa Young Gates, “Biographical Sketches,” Young Woman’s Journal, July 1898, 292, 293; naʻe fakaleleiʻi ʻa e fakaʻilonga mālōloó.

THE LAST WAGON, fai ʻe LYNN GRIFFIN

Martin Handcart Company, Bitter Creek, Wyoming, 1856, fai ʻe Clark Kelley Price © 1980 IRI