2011
Tukui Motu ʻo e Tuí: Ko ha Talanoa ʻo e Ngāue Faivelengá
Siulai 2011


ʻOtu Motu ʻo e Tuí: Ko ha Talanoa ʻo e Ngāue Faivelengá

ʻOku toki lava pē ʻe he fāmili Koilá ʻo taʻofi e ngoto honau motú ʻi heʻenau tātānaki atu maʻu pē ki aí.

Naʻe nofo ʻa Nalesoni mo Toa Koila ʻi ha kiʻi motu—ʻo ʻikai ko ha motu angamaheni ʻoku faʻu ʻaki ʻa e maka fefeka ʻoku ʻasi hake mei tahí pe ha ano—ka ko ha kiʻi motu naʻá na faʻu ʻaki pē ʻa e kuta ʻoku tētē holo ʻi he Ano ko Titikaká ʻi Pelū.

ʻOku fie maʻu ʻa e tuí ki hano faʻu ʻo ha motu ʻo ngaohi ia ko hao ʻapi. Ko e kuta fute ʻe fā (m ʻe 1.2) pē hono matolú ʻokú ne ʻai ke tētē honau fāmilí mo e fanga kiʻi fale ʻe hongofulu mā ua ko ia ʻi honau kiʻi motú ʻa ia naʻe tētē ʻi he funga vai tikilī ʻe 50 (10 °C), pea naʻe hokohoko hanga ʻe ha ngaahi meʻa kehekehe ʻo teu veteki ʻa e kiʻi motu naʻe hoko ko honau ʻapí.

Ka kia Nalesoni mo Tola, ʻoku fakafofongaʻi fakatuʻasino ʻe honau kiʻi motú ʻa e meʻa naʻá na feinga ke faʻu fakalaumālie maʻa hona fāmilí: ha kiʻi motu ʻo e tuí ʻa ia te ne matuʻuaki e māmaní.

Ko e meʻa kuó na ako ʻi heʻena fakahoko ʻení kuo pau ke muimui maʻu pē ʻi he tui ke langa haké ʻa e ngāue faivelenga ke tauhi maʻu iá.

Ko e ʻUhinga Hono Fai Maʻu pē ʻo e Meʻa Tataú

Kuo laui toʻu tangata ʻa e langa mo e nofoʻi ʻe he kakai ʻIulasí ʻa e ʻotu motú ni, pea kiate kinautolu, ʻoku hoko ʻa e kutá ko ha konga mahuʻinga ʻo e moʻui fakaʻahó. ʻOku tupu e kutá ʻi he feituʻu mamaha ʻo e Ano Titikaká, pea ʻoku lava ke fakaʻaongaʻi ia ki he tafu afí. ʻOku lava pē ke kai hono aká. ʻOku lava ke fakaʻaongaʻi fakafaitoʻo. Pea ʻoku meimei ke ngaohi ʻaki e meʻa kotoa ʻa e kutá: honau nofoʻangá, honau vaka tukufakaholó, honau taua leʻó, e meʻa kotoa he ʻotu motú, naʻa mo ʻenau ʻū kato faʻoʻanga vevé.

ʻOku faʻu ʻe he kakai ʻIulasí honau ʻotu motú ʻaki hono fakatoka lōlahi e kutá. Ka ʻoku ʻikai tolonga ʻa e kutá ʻi hono faʻu ʻaki ha meʻá. ʻOku mōmoa ia he laʻaá lolotonga e taimi laʻalaʻaá. ʻOku vave ʻene palá ʻi he hauhau e ʻeá lolotonga e taimi ʻuhoʻuhá. Pea ʻoku palangia māmālie pē ʻa e kutá ʻoku pulia ʻi lalo he vaí. ʻI he hokohoko atu pē e ʻauha ʻa e motu ʻo e fāmili Koilá, naʻe fie maʻu ia ke fakatoka ʻe Nalesoni ha kuta foʻou ʻi he ʻaho ʻe 10 ki he 15 kotoa pē.

ʻOkú ne pehē, “Ko e kamataʻangá pē hono faʻu ʻo e motú. Kapau ʻe tuku ʻeku tānaki atu ki ai ʻa e kutá, ʻe movete māmālie e motú. Ka ko e lahi ange ʻo e ʻotu kuta ʻoku ou fakatoka atú, ko e mālohi ange ia ʻa e motú.”

Ko e Fakatuʻutāmaki ʻo e Fakatoloí

ʻOku ʻikai ko ha meʻa lahi pe ʻe faingataʻa hono fakatoka atu ʻo ha kuta, ka ko e ngāue. ʻE faingofua pē hano fakatoloi.

Ka ʻoku hanga ʻe he fakatoloi meʻá ʻo ʻai ke toe lahi ange ʻene tuʻu fakatuʻutāmakí telia naʻa tuʻu ha taha ʻo e fāmilí ʻi hano konga ʻoku vaivai pea iku tō ai ki he vai momokó. ʻE kiʻi fakapiko ʻeni ki he kakai lalahí, ka ʻe mātuʻaki fakatuʻutāmaki ki he fānau īkí ʻo hangē ko e kiʻi tamasiʻi taʻu ua he fāmili Koilá ko ʻEmasoní.

Ko ia ʻoku tānaki atu ai ʻe Nalesoni ha fakatoka kuta ʻe taha he ʻahó ni, he ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku fakafalala ki ai e malu ʻa e mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ʻapongipongi.

Ko ha lēsoni ia fekauʻaki mo e ngāue faivelengá ʻa ia kuó ne fakahoko ha lelei lahi ʻi he moʻui ʻa e fāmili Koilá.

Ko e Ngaahi Ola ʻo e Ngāue Faivelengá

Ko e ngāue faivelengá ʻa e vilitaki ko ia ke fai ha faʻahinga meʻa neongo ʻa e fakafepakí.1 Naʻe fuofua ako ʻa Tola ki hono mahuʻinga—pea mo hono faingataʻa—ʻo e ngāue faivelengá hili hono papitaiso ia ʻi he 1998.

ʻI he taʻu 17 ʻa Tolá, naʻe papitaiso ai ia mo hono tehina ko ʻĀlisí—ʻa ia naʻe tokoni ki he tupulaki ʻa e Siasí ʻi he ʻotu motu ʻIulasí. Ka ʻi he ʻosi mei ai ha māhina ʻe taha, naʻe taʻofi kinaua ʻe heʻena tamaí mei haʻana toe kau ʻi ha meʻa ʻa e Siasí.

Ka naʻe ʻi ai ha meʻa ngalikehe naʻe hoko ki he ongo tamaikí. Naʻe fakafokifā ʻa e taʻeoli ke feohi mo kinauá pea lahi ange ʻa e fakakikihi mo kinauá. Naʻe fakatokangaʻi ʻe heʻena tamaí naʻe liliu ʻena moʻuí ʻo lelei ange lolotonga e taimi naʻá na kau atu ai ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí.

ʻOku pehē ʻe Tola, “Naʻe liliu ai ʻene fakakaukaú. Naʻe kamata leva ke ne fafangu hengihengia kimaua ke fakapapauʻi ʻokú ma maʻu atu ʻa e taimi lotú.”

ʻOku pehē ʻe Tola ʻoku tupu e liliu kuo fai ʻe he ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí mei he fanga kiʻi meʻa iiki naʻá na fai maʻu pē mo ʻĀlisí, hangē ko e totongi vahehongofulú, lotú, ako folofolá, tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní, mo e fakafoʻou fakauike ʻena ngaahi fuakavá ʻaki ʻena maʻu ʻo e sākalamēnití.

ʻI he sio tonu ʻa e tamai ʻa Tolá ki he ngaahi liliu naʻe hoko tupu mei he tuí mo e ngāue faivelengá,2 naʻá ne toki kau fakataha ai mo hono toe ʻo e fāmilí ki he Siasí.

Ko e Ngaahi Fakapale ʻo e Ngāue Faivelengá

ʻOku fie maʻu e kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí—neongo ʻa e fakafepakí—ke nau fai ʻa e meʻa totonú. Neongo iá, ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kiate kinautolu ʻoku faivelenga ʻi he lotú,3 ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú,4 ʻi he tokanga ki he fakahaá,5 ʻi he fekumi ʻi he ngaahi tohi folofolá,6 pea ʻi hono fai ʻo ʻEne ngāué.7

Naʻe fakafou ʻi he ngaahi meʻa naʻe aʻusia tonu ʻe he fāmili Koilá ʻi hono tauhi ke tolonga honau kiʻi motu ʻo e tuí, ʻenau ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi fakapale ʻo e ngāue faivelengá. ʻOku pehē ʻe Nalesoni, “Taimi ʻe niʻihi kuo taulōfuʻu mai ʻa e ngāue fakaʻahó, ʻa e feimeʻatokoní, mo e alā meʻa pehē. ʻI he ngalo pē ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú, ʻoku faingataʻa leva e meʻa kotoa. ʻOku lahi ange ʻa e ngaahi palopalemá, pea kamata ke movete ʻa e meʻa kotoa pē.”

ʻOku kiʻi longo ʻa Nalesoni kae tuhu ki ha ʻotu kuta naʻá ne toki fakatoka pē he pongipongi ko iá. ʻOkú ne pehē, “Kapau te tau fai maʻu pē ʻeni, kapau te tau lotu, ako, ʻaukai, pea fai maʻu pē ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, te tau hoko ʻo toe mālohi ange.”

Ngaahi faitā ʻa Adam C. Olson

Ko e tānaki atu ʻe Nalesoni Koila (ʻi toʻohemá) ha ʻotu kuta foʻou ki ʻUtama, ko e kiʻi motu tētē ʻokú ne nofo ai mo hono fāmilí (ʻolungá) ʻi he Ano ko Titikaká.

ʻOku mahuʻinga ʻa e kutá ki he moʻui ʻa e fāmili Koilá—ʻa Nalesoni, Tola, mo ʻEmasoni—pea mo e kakai ʻIulasí ʻoku nau nofo ʻi he Ano ko Titikaká. Kae hangē pē ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, kuo pau ke ngāue maʻu pē ki ai.