2011
Ko e Veve ʻa e Tangata ʻe Tahá Ko e Mataʻikoloa Ia ki he Taha
Siulai 2011


Mei he Malaʻe Ngāue Fakafaifekaú

Ko e Veve ʻa e Tangata ʻe Tahá Ko e MataʻikoloaIa ki he Taha

Naʻe hoko ha tohi ʻoku mataʻitohi koula ʻa e takafí ko ha mataʻikoloa ki ha taha naʻe fekumi ki he moʻoní.

Ko ha ʻaho vela ʻeni ʻi he faʻahitaʻu māfaná lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú. Naʻá ma lue lalo mo hoku hoá he ngaahi hala ʻo Seni Pitasipēkí ʻi Lūsia mo e ʻamanaki te ma maʻu ha kau fiefanongo foʻou. Ne ma fetaulaki mo ha tangata matuʻotuʻa he efiafi ko iá ofi pē ki homa ʻapí pea ma kamata talanoa. Neongo naʻe ʻikai ke ne fakahā mai ʻokú ne fie ʻilo ki he ongoongoleleí, ka naʻá ma fakatou ongoʻi pē ke ʻoange ki ai ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ma tohiʻi ʻi loto ʻema ngaahi talamonū ki aí, ʻema fakamoʻoní, mo e tuʻasila ke fetuʻutaki mai ai kiate kimauá.

ʻI he konga ki mui ʻo e efiafi tatau pē, naʻe ʻikai ke ma ʻilo, ka naʻe ʻalu atu ha talavou ko ʻIliā mo hono tokouá ʻo ʻeva. Lolotonga ʻena lue atu ʻi he hala fakapoʻuli ʻi lalofonuá, naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻIliā ʻa e fetapaki ha lanu koula ʻi he takafi ʻo ha tohi naʻe lī he kelekelé. ʻI heʻene punou hifo ke sio lelei angé, naʻá ne lau e ngaahi mataʻitohi lanu koula ʻi he tohí—Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi. Naʻá ne toʻo hake ʻo ʻalu mo ia ki ʻapi.

ʻI he ʻaho hono hokó, ne u fifili mo hoku hoá pe te ma maʻu fēfē ha kau fiefanongo foʻou. Naʻe haʻu e ngaahi fakakaukau ki hoku ʻatamaí: “ ʻOku ma feinga ʻaki homa lelei tahá ke kumi ha ngaahi faingamālie foʻou. Ko e hā hono olá? Mahalo pē ʻoku fie maʻu ke ma liliu ha meʻa ʻokú ma lolotonga fai.”

Hili pē ha momeniti mei ai kuo tatangi e telefoní. Ne u toʻo hake ia. Naʻe fehuʻi mai ha leʻo mei he tafaʻaki ʻe tahá, “Ko ha ʻeletā ʻeni? Naʻa ku maʻu hoʻo tohi naʻe molé ʻi he kolosiʻanga lēlué. ʻOku ou fie fakafoki atu ia.”

Naʻá ku hanga hake he taimi pē ko iá ki he funga laupapa ʻoku hili ai ʻeku ʻū tohi folofolá. Ne u taliange, “ʻOku ʻikai ke u tui naʻe mole ai ʻeku folofolá. ʻIkai, naʻe ʻikai ke mole ʻeku Tohi ʻa Molomoná, ka ke maʻu ia ʻe koe ke ke lau.”

Naʻe talamai ʻe he talavoú ko hono hingoá ko ʻIliā, pea ko ʻene haʻú mei ʻOsa ʻi Lūsia ke ngāue ʻi Seni Pitasipeeki.

Naʻá ne pehē mai, “ ʻOku ou fie ʻilo lahi ange kau ki he tohí ni mo ho siasi. ʻE lava nai ke ta feʻiloaki?”

Ne u punopuna heʻeku fiefiá. He naʻe ʻikai ko ha meʻa ia ʻe hoko ʻi he ʻaho kotoa pē ke telefoni mai ha kau fiefanongo ʻo fokotuʻu mai ha taimi ke mau feʻiloaki ai ke nau ako lahi ange ki he Siasí.

Ne u tali fiefia ange, “ʻIo ʻIliā, ʻe lava pē ke ta feʻiloaki.”

ʻI he taimi naʻa mau feʻiloaki ai mo ʻIliaá, naʻá ne fakafanongo lelei mo fai ha ngaahi fehuʻi. Naʻá ma fiefia heʻene fuʻu fie fanongo ki he ongoongoleleí.

ʻI he konga ʻe taha lolotonga e lēsoní, naʻá ku fakaava hake ai e tatau ʻa ʻIliā ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻeku fakaava hake ʻa e ʻū peesi ʻi muʻá, ne u fakatokangaʻi ha tohinima naʻá ku ʻiloʻi—ko ʻeku mataʻitohi pē ʻaʻakú! Naʻá ku ʻiloʻi ko e tohi tatau pē ʻeni ne u ʻoange ki he tangataʻeiki matuʻotuʻá heʻaho ki muʻá. Mahalo naʻe liʻaki ʻe he tangataʻeiki ia e tohí pea toki maʻu ʻe ʻIliā. Ne fonu hoku lotó ʻi he fakamālō ʻi heʻeku fili mo hoku hoá ke ʻoange ʻa e tohí ki he tangataʻeiki matuʻotuʻá, neongo naʻe ʻikai mahino kiate kimaua hono ʻuhingá he taimi ko iá.

Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo fili ʻa ʻIliā ke kau ki he Siasí. Naʻe kamata ke ne vahevahe fakamātoato ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí mo hono kāingá mo e kaungāmeʻá foki.

Kuó u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvani ʻa e taimi ʻoku mateuteu ai ha taha ke tali ʻEne folofolá. ʻOkú Ne fie maʻu kitautolu, ko e kau faifekau mo e kāingalotu ʻo Hono Siasí, ke tau fakahoko ʻEne ngaahi fekaú mo fakavaivai ki Hono finangaló lolotonga ʻetau feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí. ʻI he meʻá ni naʻe ʻosi ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá neongo he ʻikai mahino ki he tokotaha naʻe fuofua ʻoange ki ai ʻema Tohi ʻa Molomoná ʻa hono mahuʻingá, ka he ʻikai pehē ʻa ʻIliā ia (vakai, 1 Nīfai 19:7).

Tā fakatātaaʻi ʻe Allan Garns