2013
Ko Hono Tohi Totonú
Sepitema 2013


Ko Hono Tohi Totonú

Naʻe ʻilo ʻe Kala ʻa e moʻoní. Ka ʻe toʻa feʻunga nai ke tohi ʻo kau ki ai?

“He ʻoku ʻikai te u mā ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisí” (Loma 1:16).

Naʻe tuku ʻe Kala ʻene peni vahevahé ki lalo ka ne siofi e kiʻi laʻi pepa ʻi hono tesí. Naʻe ʻikai ha meʻa ai tuku kehe pē hono hingoá mo ha fuʻu ʻuli ʻi hono tamateʻí. “Ko e hā e meʻa ʻoku tonu ke u tohí?” ko ʻene fakakaukaú ia.

ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻo e ʻotú, naʻe femoʻuekina hono kaungāmeʻa ko Lilí he tohí. Ne punou leva ʻe ʻulu ʻo Kalá ʻo ʻolunga ʻi hono nimá.

Naʻe saiʻia ʻaupito ʻa Kala ʻi hono ʻapiako foʻoú. Naʻe fai ia ʻi ha falelotu ʻo ha siasi ʻe taha, pea naʻe tokosiʻi feʻunga ʻene kalasi foʻoú ʻo maʻu ai heʻene faiakó, Mīsisi Simiti, ha taimi ke tokoni ʻi heʻene fiká. ʻI he ʻosi ʻa e fiká he ʻaho kotoa pē, naʻe akoʻi leva ʻe Mīsisi Simiti ha lēsoni mei he Tohi Tapú. Ko e angamahení, naʻe faʻa tatau ʻa e ngaahi lēsoni Tohi Tapú mo e meʻa ne ako ʻe Kala ʻi ʻapi mo e Palaimelí.

Ka ʻi he lolotonga ha lēsoni ʻi he ngaahi uike siʻi kuo hilí fekauʻaki mo e papitaisó, ne talaange ai ʻe Mīsisi Simiti ki he kalasí ko e ngaahi pēpē ne mate ʻoku teʻeki ai ke nau papitaisó he ʻikai ke nau lava ʻo ō ki hēvani. Peá ne toe pehē naʻe mate ha taha ʻo ʻene fānaú ʻi he hili pē hono fāʻeleʻí. Ko e taimi naʻá ne leaʻaki ai ʻení, naʻe hangē ka tangí ʻa Mīsisi Simiti.

Naʻe loto ʻa Kala ke ne talaange, “Ka ko e ngaahi pēpē ʻoku maté ʻoku nau ō ki hēvani.” Kapau pē ā naʻe ʻilo ia ʻe Mīsisi Simiti, mahalo he ʻikai ke toe loto mamahi pehē. Ka naʻe fuʻu mā ʻa Kala ke ne leaʻaki ha meʻa.

Naʻe talaange ʻe Kala ki heʻene Fineʻeikí ʻi he tuku ʻa e akó e meʻa ne leaʻaki ʻe Mīsisi Simití. Talaange ʻe he Fineʻeikí, “Ko hono ʻilo ʻoku ō ʻa e ngaahi pēpeé ki hēvaní, ko e taha ia ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu koeʻuhí ko e Tohi ʻa Molomoná.” Naʻe fakaʻamu ʻa Kala ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe lau ai ʻe Mīsisi Simiti ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakaʻamu pehē ange mai naʻá ne maʻu ha lototoʻa ke fakamatala ki ai.

Ka, ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní, ne fakahā ai ʻe Mīsisi Simiti ki he kalasí ko e ʻOtuá, Sīsū Kalaisi, mo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e tokotaha pē. Naʻe fakakaukau ʻa Kala ki he hā ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kia Siosefa Sāmita ʻi he Vaoʻakau Tapú. Naʻá ne ʻiloʻi ko ha toko ua māvahevahe kinaua pea ʻokú na takitaha ha sino. Naʻe fiefia ʻi heʻene ʻilo moʻoni iá, ki muʻa pea toki talanoa mo e Fineʻeikí pe Tangataʻeikí kau ki aí.

Ka kuo pehē ʻe Mīsisi Simiti, “Kalasi, kātaki ʻo toʻo hake ha kiʻi laʻi pepa pea tohi ai fekauʻaki mo e meʻa ne tau talanoa ki aí.”

Ko e taimi ia naʻe ongoʻi ai ʻe Kala ʻoku kovi hono keté. Naʻe loto ia ke ne fai ʻa e ngāué ʻi he founga naʻe fie maʻu heʻene faiakó. ʻE toʻa feʻunga nai ke tohi kau ki he meʻa naʻá ne ʻilo naʻe moʻoní?

ʻI he punou hono ʻulú ʻi hono tesí, naʻe kamata fai leva ʻe Kala ha lotu fakalongolongo. “Fakamolemole, Tamai Hēvani ʻofeina, ko e hā e meʻa te u faí?”

ʻI he meimei taimi pē ko iá, ne kamata ongoʻi fiemālie mo nonga e loto ʻo Kalá. Naʻe fanafana ange ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kapau te ne tohi e meʻa naʻe ʻi hono lotó, ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa.

Ne mākape hake ʻulu ʻo Kalá, toʻo ʻene peni vahevahé, pea kamata tohi.

Ko e Tamai Hēvaní mo Sīsuú ko ha ongo meʻa māvahevahe. ʻOku ʻi ai Hona sino ʻo e kakano mo e ngaahi hui hangē ko kitautolú. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha Laumālie ʻe lava ʻo folofola kiate kitautolu ʻi hotau lotó.

Hili haʻane tohi ha toe ngaahi sētesi siʻi, ne tuku hifo leva ʻe Kala ʻene peni vahevahé. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe ko e hā ha fakakaukau ʻa Mīsisi Simiti ki he meʻa naʻá ne tohí, ka naʻá ne ongoʻi fiefia ʻi heʻene lava ʻo tala ki heʻene faiakó ha meʻa mahuʻinga mo moʻoní.

Tā fakatātaaʻi ʻe Bjorn Thorkelson