2013
ʻAloʻofa Faka-Kalaisi
Sepitema 2013


ʻAloʻofa Faka-Kalaisi

ʻOku nofo e taha naʻá ne faʻú ʻi Niu ʻIoke, USA.

ʻOku ʻomi ʻe he ngāue fakalotu fakamatelie ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu ha ngaahi sīpinga faingofua te tau lava ai ʻo manavaʻofá.

Ko e taimi naʻe fakamoleki ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Māteni Hālisi ʻa e peesi ʻe 116 ʻo hono liliu e Tohi ʻa Molomoná, naʻe valokiʻi lahi kinaua ʻe he ʻEikí (vakai, T&F 3:6–8, 12–13). Naʻe mole ʻia Siosefa e faingamālie ke liliú ʻi ha vahaʻa taimi pea loto mamahi ai ʻi heʻene talangataʻá.1 Hili ʻene fakavaivaiʻi ia mo kole ke fakamolemoleʻi ia ʻe he Eikí, naʻe fakamahino ange ʻe he Fakamoʻuí kia Siosefa, “Kae manatu, ʻoku ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá; … pea ʻoku kei fili pē koe, pea ʻoku toe ui koe ki he ngāué” (T&F 3:10).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tietā F. ʻUkitofa, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “[Ko] …Kalaisi hotau faʻifaʻitakiʻangá. Naʻá ne fakahaaʻi mai e foungá ʻi Heʻene ngaahi akonaki [he ʻaloʻofá] pea mo ʻEne moʻuí. Naʻá ne fakamolemoleʻi ʻa e angahalá, ʻa e lea-koví pea mo kinautolu ne nau feinga ke fakalaveaʻi mo fakamamahiʻi Iá.”2

ʻOku fakahaaʻi ʻe he folofolá ko e mohu-ʻaloʻofá ko e taha ia ʻo e ngaahi natula tuʻukimuʻa ʻo e Fakamoʻuí. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū, “ʻOku monūʻia ʻa e manavaʻofá” (Mātiu 5:7), pea “Ko ia ke mou manavaʻofa ʻo hangē foki ko e manavaʻofa ʻa hoʻomou Tamaí” (Luke 6:36).3 ʻOku fakamatalaʻi ʻa e ʻaloʻofá ko ha ʻofa mamahi pea ʻoku kau ai e ngaahi ongo mo e tōʻonga fakaʻofaʻiá, manavaʻofá, faʻa fakamolemolé, pea mo e ʻofá. ʻOku tau faʻa lava ke ʻaloʻofa ʻi he taimi ʻoku tau ʻilo ai ʻa e ngaahi tūkunga kehe mo fakamamahi ʻo e niʻihi kehé. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ha ivi ʻaloʻofa taʻefakangatangata. Naʻe “[ʻikai ke Ne lava ʻo ʻafio ki he fofonga ʻo e tangatá ʻo taʻe mamahiʻi heʻenau puputuʻú, loto taʻe-mahinó, pea mo ʻenau mamahí. … Ko e taimi kotoa pē naʻá Ne ʻafio ai ki he vaivai mo e fakamoveteveteʻi ʻo e tangatá hangē ha fanga sipi ʻoku ʻikai hanau tauhí, naʻe uhu Hono lotó ʻi he ʻofa mamahi kiate kinautolú].”4

ʻĪmisi
ʻOku pukepuke ʻe he tauhisipí ʻa ʻene sipi heé ʻi he toafá

“Ko e taimi kotoa pē naʻe ʻafio ai [ʻa e Fakamoʻuí] ki he vaivai mo e fakamoveteveteʻi ʻo e tangatá hangē ha fanga sipi ʻoku ʻikai hanau tauhí, naʻe uhu Hono lotó ʻi he ʻofa mamahi kiate kinautolú.”

Ko e Sipi Heé, tā ʻe Newell Convers Wyeth, hiki tatau ʻi ha fakangofua ʻe he Colby College Museum of Art

ʻOku fakafōtunga ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni mei he ngaahi fakamatala ʻi he Fuakava Foʻoú hono fakahaaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ʻaloʻofá mo e founga te tau lava ʻo fili ai ke manavaʻofa ki he niʻihi kehé.

Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū e ʻaloʻofá ʻaki ʻa e ʻikai ke Ne tukuakiʻi e niʻihi kehé.

Naʻe kai ʻe Siutasi ʻIsikaliote mo e kau ākonga kehe ʻa e meʻakai ʻo e Laka Atú ʻi he ʻOhomohe Fakaʻosí, ʻi ha ngaahi houa ki muʻa ʻi he lavakiʻí. Ko e taimi naʻe fakahā ai ʻe Sīsū, “ʻE lavakiʻi au ʻe [hamou] tokotahá,” naʻe fehuʻi ʻe he kau ākongá, kau ai mo Siutasi, kiate Ia, “Ko au ia?” Mātiu 26:21–22). Naʻe tali ʻe Sīsū kia Siutasi, “Ko ia ʻokú ke faí, fai vave” (Sione 13:27). Pea ʻi he hūʻanga ki he Ngoue ko Ketisemaní, ne toe fetaulaki ai ʻa Sīsū mo Siutasi. Pea pehē ʻe Siutasi, “Lāpai, siʻotoʻofa” pea ʻuma ia ki he Fakamoʻuí (Mātiu 26:49), pea fehuʻi ai ʻe Sīsū, “ʻOkú ke lavakiʻi ʻa e Foha ʻo e tangatá ʻaki ʻa e ʻuma?” Luke 22:48. Ko e tali ʻa Sīsuú, neongo ʻoku ʻikai ke Ne fakaʻatā ʻa Siutasi mei he ngaahi nunuʻa ʻo ʻene tōʻongá, ʻoku ʻikai ke Ne tukuakiʻi ia ka ʻokú Ne fehuʻia e tuʻunga ʻilo ʻe Siutasi e tonú mei he halá.

Hili hono kātekina ʻe Sīsū ha ngaahi houa lahi hono fakapōpulaʻi, tā, kauʻimaeaʻi, taki takai ʻi he koló, mo ʻEne fua pea mo tutuki ki he kolosí, ʻe he nima ʻo e kakai Lomá, naʻe vakai ʻi he ʻaloʻofa ki Hono kau puke pōpulá mo tautapa, “ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu, he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí” (Luke 23:34).

Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻaloʻofá ʻaki ʻene fili ke ʻofa kae ʻikai fakamalaʻiaʻí.

Naʻe afe ʻa Sīsū ʻi he konga ki muʻa ʻo ʻEne ngāue fakalotú ke mālōlō pea mo inu ʻi ha vaitupu ʻi Samēlia ʻi he taha ʻo ʻEne ngaahi fonongá. Naʻe haʻu ha fefine ki he vaitupú ke ʻutu vai, pea fakatalanoa ʻa e Fakamoʻuí kiate ia. Naʻe ofo ʻi Heʻene lea ange kiate iá, “he [naʻe] ʻikai feʻofoʻofani ʻa e kakai Siú mo e kakai Samēliá.” Ka naʻá Ne tuku ʻa e ngaahi tukufakaholo naʻá ne fakamaaʻi ia ʻi he ʻao ʻo e kakaí. Naʻá Ne akoʻi ia kau ki he vai ʻo e moʻui ʻo e ongoongoleleí, mo fakamoʻoniʻi ki ai, , “Ko au ia ʻoku lea kiate koé [ko e Mīsaiá].” (Vakai, Sione 4:3--39.)

ʻI he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo ʻEne ngāue ʻi Pēleá, naʻe fou atu ʻa Sīsū ʻi he kolo ko Selikoó ʻi Haʻane fononga ki Selusalema. Naʻe kaka ha tangata koloaʻia pukupuku ko Sakeasi ʻi ha fuʻu ʻakau ke lava ʻo mamata ki he Fakamoʻuí ʻi Heʻene fononga haké. Naʻe fakatokangaʻi ia ʻe Sīsū peá Ne fakaafeʻi ai ʻe Ia pē Ia ki he fale ʻo Sakeasí. Naʻe lāunga ha niʻihi ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi heʻenau mamata ki hení, ʻo nau pehē ʻoku ʻalu ʻa Sīsū “ke nofo mo e tangata angahala.” Ka naʻe fakatokangaʻi ʻe Sīsū ʻa e lelei ʻia Sakeasí peá Ne folofola “Kuo hoko ʻi he ʻahó ni ʻa e fakamoʻuí ki he falé ni, koeʻuhí ko e foha foki ia ʻo ʻĒpalahame.” (Vakai, Luke 19:1–10.)

Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻaloʻofá ʻaki ʻEne foaki ki he niʻihi kehé ha ngaahi faingamālie lahi ke fakatomala pea ke fakamolemoleʻi.

Naʻe foki ʻa Sīsū he konga ʻuluaki ʻo ʻEne ngāue fakalotú ki he falelotu ʻo Hono kolo tupuʻangá ʻi he kolo ko Nasaletí, ʻa ia naʻe lahi ʻEne faʻa lotu aí. Naʻá Ne lau kiate kinautolu naʻe fakatahataha mai ki he Sāpaté ha kikite meia ʻĪsaia fekauʻaki mo e Mīsaiá. Hili ia peá Ne fakamoʻoniʻi mahino kiate kinautolu ko e Mīsaiá Ia. Pea ko kinautolu naʻe ʻi he falelotú naʻa “nau mātuʻaki lili” ʻi Heʻene ngaahi leá, pea nau “kapusi ia ki [he] tuʻakoló … ke nau lī ia ʻi he lilifá ki lalo.” (Vakai, Luke 4:16–30.) Kuo hoko e ngaahi kaungāmeʻa fuoloa he moʻui ʻa Sīsuú ko Hono ngaahi fili. Naʻe toe fononga ʻa Sīsū ʻi ha taimi ki mui ange ai ki Nāsaleti ʻo akoʻi ʻa e kakaí. Pea neongo naʻa nau toe ʻita kiate Ia, ka kuo tuʻo ua ʻEne feinga ke tokoni ke mahino kiate kinautolu. (Vakai, Mātiu 13:54--57.

Ne hoko e kau taki ʻo e kakai Siú ko e ngaahi fili kovi taha ʻo e Fakamoʻuí. Naʻa nau feinga ke fakapoongi Ia koeʻuhí he naʻá Ne tuʻu ke uesia ʻenau ngaahi tala-tukufakaholó. Ka naʻe toutou tapou ʻa Sīsū kiate kinautolu ke nau fakatomala pea tali ʻa e moʻoní. ʻOku lekooti ʻe he folofolá ha ngaahi malanga lalahi ʻe 10 nai naʻe fai fakahangatonu ʻe Sīsū ki he kau taki ko ʻení ʻo Ne talatonu ʻenau ngaahi angahalá mo fakaafeʻi ke nau fakatomala.

Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻaloʻofá ʻaki ʻene fakaʻehiʻehi mei he tāufehiʻá.

Naʻe hoko ʻa Selusalema ko e potu ne iku mamahi mo pekia ai ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe mei lava pē ke fehiʻa mo houhau ʻi he koló mo hono kakaí; ka naʻá Ne faʻa fakahaaʻi maʻu pē ha loto mamahi ʻi heʻenau faiangahalá mo fakafisi ke fakatomalá.

ʻI he toe ha ngaahi ʻaho pea Tutukí, naʻe hāʻele atu ʻa Sīsū ki loto Selusalema ʻi ha ʻasi. Naʻe fiefia ha kau muimui tokolahi, ʻo nau fola honau ngaahi kofú ʻi he kelekelé ʻi muʻa ʻiate Ia mo fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá. (Vakai, Luke 19:28–38. Ka naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū he ʻikai fuoloa e fakaʻapaʻapa ʻa e kakai ʻi Selusalemá. ʻI Heʻene ʻafio ki he koló he lolotonga ʻo Hono uike fakaʻosí, naʻe tutulu ʻa e Fakamoʻuí mo pehē, “ʻE Selusalema, Selusalema, ʻa koe ʻokú ke tāmateʻi ʻa e kau palōfitá, mo ke tolongaki ʻaki ʻa e maka ʻa kinautolu ʻoku fekau atu kiate koé, kuo liunga fiha ʻeku fie tānaki fakataha hoʻo fānaú, … ka naʻe ʻikai te mou loto ki ai!” (Mātiu 23:37; vakai foki, Luke 19:41–44).

ʻOsi ha ngaahi ʻaho siʻi pē mei ai, kuo mafuli ʻa e kakaí meia Sīsū mo fie maʻu ke fakapoongi Ia. Ko e taimi naʻe taki atu ai ʻa e Fakamoʻuí ke tutukí, “naʻe muimui… ʻa e kakai tokolahi, mo e kau fefine, … ʻo nau tangi mo tangilaulau koeʻuhí ko ia.

“Ka naʻe tafoki ʻa Sīsū kiate kinautolu ʻo ne pehē, ʻA e ngaahi ʻofefine ʻo Selusalema, ʻoua naʻa mou tangi koeʻuhí ko au, kae tangi koeʻuhí ko kimoutolu, pea mo hoʻomou fānaú” (Luke 23:27–28). Neongo hono fakamaaʻi Ia ʻi he ʻao ʻo e kakaí mo ʻEne faingataʻaʻia lahi ʻi he nima ʻo e kakai ʻi Selusalemá, naʻe ʻikai tāufehiʻa ʻa Sīsū kiate kinautolu mo fakahaaʻi ʻEne mamahi ʻi heʻenau fakafisi ke fakatomalá.

Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻaloʻofá ʻaki ʻEne tokoniʻi e niʻihi naʻe masiva.

ʻI he lolotonga ha taha ʻo ʻEne ngaahi fonongá, naʻe fakaofi atu ʻa Sīsū ki he kolo ko Neiní, ʻo Ne ʻilo ai “ʻoku fata mai ki tuaʻā [ha] tangata mate, ko e tama pē taha ia ʻa ʻene faʻeé, pea ko e fefine ia kuo mate hono ʻunohó” (Luke 7:12). ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (1862–1933) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mana ko ʻení ʻi heʻene tohi ko e Jesus the Christ [Sīsū ko e Kalaisí]: “[Naʻe ʻafio ʻa Sīsū ʻi he ʻofa-mamahi ki siʻi faʻē loto mamahí, ʻa ʻeni kuó ne tēngihia fakatouʻosi hono husepānití mo ʻene tama tangatá; pea ʻi Heʻene ongoʻi loto ʻiate Ia e mamahi ʻo ʻene tangí, naʻá Ne folofola ai ʻi ha leʻo vaivai, ‘ʻOua te ke tangí.’ Naʻá ne taʻofi ʻa e fatá [pea] … folofola ia ki he pekiá ʻo Ne pehē: ‘Talavou, ʻoku ou pehē kiate koe, Tuʻu hake.’ Pea ongona ʻe he pekiá e Leʻo ʻo Ia ko e ʻEiki ʻo e taha kotoá, pea tangutu leva ia ki ʻolunga mo lea. Kuo fakafoki ʻi he ʻaloʻofa ʻe Sīsū ʻa e talavoú ki heʻene faʻeé.]”5

Naʻe fakahoko ʻe Sīsū mo ha ngaahi mana kehe maʻá e kakaí ʻi he taimi ʻo ʻenau fie maʻú. Naʻá Ne fakamoʻui ʻa e kiliá, fakanonga ʻa e tahí, mo fokotuʻu e ʻofefine ʻo Sailusí mei he maté. Naʻá Ne fakamoʻui ha tangata pipiki ʻi he vai ko Petesaitá, fakaongo ha tangata tuli naʻe ʻikai lava ʻo lea, mo fakamaʻa ha kau kilia ʻe toko 10. Naʻa nau takitaha ʻi ha tuʻunga fie maʻu vivili.

ʻĪmisi
Ko hono fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e ʻofefine ʻo Sailusí mei he maté

Naʻe fakahoko ʻe Sīsū ha ngaahi mana lahi maʻá e kakaí ʻi he taimi ʻo ʻenau fie maʻú. Naʻá Ne fakamoʻui ʻa e kiliá, fakanonga ʻa e tahí, mo fokotuʻu e ʻofefine ʻo Sailusí mei he maté.

Tā fakatātaaʻi ʻe DAN BURR

Kuo ʻosi fakaʻilongaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e hala ke muimui aí. Te tau lava ʻo feinga ke manavaʻofa ʻaki ha ʻikai ke tau tukuakiʻi e niʻihi kehé, fili ke ʻofa kae ʻikai tukuakiʻí, foaki ha ngaahi faingamālie lahi ki he niʻihi kehé ke nau fakatomala, fakaʻehiʻehi mei he tāufehiʻá, mo tokoniʻi kinautolu ʻoku masivá. Ko e lahi ange ʻo ʻetau fakatokangaʻi mo manatuʻi e ngaahi mana lahi kuo fai maʻatautolu ʻia Sīsū Kalaisí, ko e lahi ange ia ʻo ʻetau ako ke ʻofa ki he niʻihi kehé.

Naʻe faleʻi ʻe Palesiteni ʻUkitofa: “ʻOku lahi fau e loto mamahí mo e faingataʻaʻiá ʻi he moʻui ko ʻení taʻe tānaki atu ki ai ʻetau loto fefeká, loto tāufehiʻá, mo e loto tāngiá. … Kuo pau ke tau siʻaki ʻetau loto mamahí. … Ko e founga ia ʻa e ʻEikí.6

Ko e taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa e ʻEiki kuo toetuʻú ki he kau Nīfaí ʻi ʻAmeliká, naʻá Ne akoʻi ʻa e kakaí. Pea hokosia ʻa e taimi ke mavahe aí, “naʻe toe ʻafio holo [e] fofonga [ʻo Sīsuú] ki he kakaí, ʻo ne ʻafioʻi ʻoku nau tangi. …

“Pea naʻá ne folofola kiate kinautolu: Vakai, ʻoku fonu hoku lotó ʻi he ʻofa mamahi kiate kimoutolu.

ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku puke ʻiate kimoutolu? … ʻOmi ʻa kinautolu ki heni pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu, he ʻoku ou ʻofa mamahi kiate kimoutolu; ʻoku fonu hoku lotó ʻi he ʻaloʻofa” (3 Nīfai 17:5–7; ʻoku tānaki atu ʻa e fakamamafaʻí). ʻOku taʻe-fakangatangata ʻEne ʻaloʻofá. Te Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki e meʻaʻofa fakalangi ʻo e ʻaloʻofá kapau te tau omi kiate Ia (vakai, Molonai 10:32).

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 81–83.

  2. Dieter F. Uchtdorf, “ʻOku Maʻu ʻa e ʻAloʻofá ʻe he Kau Manavaʻofá,” Liahona, Mē 2012, 76.

  3. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻi he Mātiu 5:7 ko e eleémón, ʻoku ʻuhinga ia ko eʻofa mamahi. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻi he Luke 6:36 ko e oiktirmón, ʻoku toe ʻuhinga mo ia ke ʻofa mamahi.

  4. Charles Edward Jefferson, The Character of Jesus (1908), 154.

  5. James E. Talmage, Jesus the Christ, 33rd ed. (1977), 252.

  6. Dieter F. Uchtdorf, “ʻOku Maʻu ʻa e ʻAloʻofá ʻe he Kau Manavaʻofá,” 76–77.