2013
Kau Māʻoniʻoni ʻi he Taimi Kotoa pē
Sepitema 2013


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Kau Māʻoniʻoni ʻi he Taimi Kotoa pē

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

ʻOku ʻi ai ʻeku ngaahi manatu ʻo ʻeku kei siʻí ki ha konga ʻo māmani ʻe lava ke hoko ko ha fakatātā ʻi ha pousikaati ʻo e ngaahi faʻahitaʻu feliuliuaki ʻo e taʻú. Ne maliu nāunauʻia mo fakaʻofoʻofa atu e māhina takitaha. ʻOku ʻuʻufi ʻe he sinou hina-ekiakí ʻa e ʻotu moʻungá mo e ngaahi hala lalahi ʻo e koló he lolotonga ʻo ha ʻaho fakaʻofoʻofa he faʻahitaʻu momokó. Ne ʻomi ʻe he faʻahitaʻu failaú ʻa e ʻuha ʻoku maʻa ai e meʻa kotoa mo moʻui maʻuiʻuí. ʻOku hoko e langitafitonga ʻo e faʻahitaʻu māfaná ko ha fakamalumalu lanu pulū mei he huelo ngingila ʻo e laʻaá. Pea ʻoku liliu ʻe he faʻahitaʻu fakatōlau fakaʻofoʻofá ʻa natula ke lanu moli, engeenga, pea mo lanu kulokula. Naʻá ku saiʻia ʻi he faʻahitaʻú takitaha ʻi heʻeku kei siʻí, pea aʻu ki he ʻahó ni, ʻoku ou saiʻia ʻi he natula pea mo e makehe ʻa e faʻahitaʻu takitaha.

ʻOku ʻi ai foki mo ha ngaahi faʻahitaʻu ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku māfana mo fakalata ʻa e niʻihi. Ko e niʻihi ʻoku ʻikai. ʻOku fakaʻofoʻofa e ngaahi ʻaho ʻe niʻihi ʻi heʻetau moʻuí ʻo hangē ha ngaahi fakatātā ʻi ha tohi māhiná. Pea ʻoku ʻi ai foki mo ha ngaahi ʻaho pea mo ha ngaahi tūkunga ʻoku fakatupu loto mamahi mo nau ʻomi ki heʻetau moʻuí ha ngaahi ongo fakamamahi, ʻita, mo taʻe-fiemālie lahi.

ʻOku ou tui ne ʻi ai ha taimi ne tau fakakaukau kotoa ai ʻe sai ange ke tau nofo ʻi ha fonua ʻoku fonu pē he ngaahi ʻaho fakaʻofoʻofa ʻo e ngaahi faʻahitaʻú pea ʻikai toe ʻi ai ha ngaahi taimi taʻe-fakafiemālie.

Ka ʻoku ʻikai ke malava ʻeni ia. Pe ʻe fie maʻu.

ʻI heʻeku vakai ki heʻeku moʻuí, ʻoku mahino ai ko e lahi taha ʻo e ngaahi taimi ʻo e tupulaki lahi tahá ne hoko ia kiate au ʻi he taimi ne u foua ai ʻa e ngaahi taimi faingataʻá.

Naʻe ʻafioʻi heʻetau Tamai Hēvani tokaimaʻanangá ʻe fie maʻu ʻe Heʻene fānaú ke nau foua ha ngaahi taimi ʻo e mamahi he lolotonga ʻenau fononga he moʻui fakamatelié kae lava ke nau aʻusia ʻa e tuʻunga naʻe palani ke nau aʻusiá. Naʻe pehē ʻe Līhai ko e palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ka ʻikai ke ʻi ai ha fehangahangai, “ʻe ʻikai lava ʻo fakahoko ʻa e angatonú” (2 Nīfai 2:11). ʻIo, ko e ngaahi meʻa mahi ʻo e moʻuí ʻokú ne ʻai ke tau fakatokangaʻi, fakafehoanaki, pea mo fakahoungaʻi hono melié (vakai, T&F 29:39; Mōsese 6:55).

Naʻe fakamatalaʻi peheni ia ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi: “Ko e tangata ʻatamai lelei kotoa pē kuo fakapaleʻi ʻaki e kalauni ʻo e nāunau , moʻui taʻefaʻamaté, pea mo e moʻui taʻengatá kuo pau ke ne lavaʻi ʻa e feingatau kotoa pē kuo fokotuʻu ki he kakai ʻatamai leleí ke nau fouá, koeʻuhí ke nau maʻu honau nāunaú mo honau hakeakiʻí. Ko e fakamamahi kotoa pē ʻe lava ke tō ki he kakai fakamatelié ʻe hoko ia … ke teuteuʻi kinautolu ke nau aʻu ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻEikí. … Ko e sivi mo e faingataʻa kotoa pē kuó ke foua ʻoku ʻaonga ia ki ho fakamoʻuí.”1

ʻOku ʻikai ko e fehuʻí pe te tau foua ha ngaahi taimi faingataʻa, ka ko e founga te tau matuʻuaki ai ʻa e ngaahi matangi mālohí. Ko hotau faingamālie lahi ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi taimi feliliuaki ʻo e moʻuí ke tau pīkitai ki he folofola mahino ʻa e ʻOtuá, he ‘oku ʻikai fokotuʻutuʻu pē ʻEne faleʻí ke tau matuʻuaki ʻa e ngaahi matangi mālohi ʻo e moʻuí ka ke toe tataki foki kitautolu ke tau fakalaka ai. Kuo ʻosi fakahoko mai heʻetau Tamai Hēvaní ʻEne folofolá ʻi Heʻene kau palōfitá—ko ha ʻilo mahuʻinga naʻe fokotuʻutuʻu ke ne taki kitautolu ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ʻo e moʻuí ki he fiefia taʻe-mafakamatalaʻi mo e maama ngingila ʻo e moʻui taʻengatá. Ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau aʻusia ʻi he moʻuí ke tau fakatupulaki ha ivi, lototoʻa, mo ha ngeia ke pīkitai ki he tuí mo e māʻoniʻoní neongo e fakafeʻātungia te tau aʻusiá.

Ko kinautolu kuo nau ʻosi ʻalu hifo ki he vai ʻo e papitaisó mo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kuo nau ʻosi fokotuʻu honau vaʻé ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá pea kuo nau liliu ke molomolomui-vaʻe maʻu pē mo faivelenga ʻi hotau Fakamoʻuí.

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻoku hopo ʻa e laʻaá “ki he angakoví mo e angaleleí, pea … [tō ʻa e] ʻuhá ki he angatonú mo e taʻe-angatonú” (Mātiu 5:45). ʻOku ʻikai mahino kiate kitautolu he taimi ʻe niʻihi pe ko e hā ʻoku hoko ai e ngaahi meʻa faingataʻa, mo fakamamahi ʻi he moʻuí. Ka ʻi heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo Kalaisí, ʻoku tau tui kapau te tau “fekumi faivelenga, lotu maʻu ai pē, pea loto tui, … pea ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhí ko [ʻetau] leleí, kapau te [tau] ʻaʻeva angatonu” (T&F 90:24; tānaki atu ʻa e fakamamafaʻí).

ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí, ko e Kau Māʻoniʻoní, ʻoku tau ngāue fiefia mo loto fiemālie ʻi ha tūkunga pē pea ʻi he taimi kotoa pē. Pea ʻi heʻetau fai iá, ʻoku fakafonu ʻaki hotau lotó ha tui toputapu, ʻamanaki ki ha fakamoʻui, pea mo e ʻofa fakalangi.

Ka, kuo pau ke tau foua ʻa e ngaahi tūkunga kotoa ʻo e taimí—ʻi he fiefiá mo e mamahí fakatouʻosi. Ka ʻoku tatau ai pē pe ʻoku tūkunga fēfē ʻa e taimí, ʻi heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū ko e Kalaisí, ʻe fakafalala ʻetau ʻamanakí kiate Ia ʻi heʻetau fononga atu ki Heʻene māmá.

Ko hono fakanounoú, ko e Kau Māʻoniʻoni kitautolu ʻo e ʻOtuá, ʻoku fakapapau ke ako ʻiate Ia, ʻofa ʻiate Ia, pea mo ʻofa ʻi hotau kāingá. Ko e kau pilikimi kitautolu ʻi he hala monūʻia ʻo e tuʻunga fakaākongá, pea te tau tulifua maʻu ai pē ki heʻetau taumuʻa fakalangí.

Ko ia, tau hoko muʻa ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he taimi kotoa pē. Tau hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he taimi kotoa pē.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi (1997), 303.

Ko e Faiako mei he Pōpoaki ko ʻEní

Naʻe akoʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “[Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi malanga maʻongoʻonga tahá ʻoku fai ia ʻaki hono hivaʻi ʻo e ngaahi himí]” (Ngaahi Himí, ix). ʻI hoʻomou aleaʻi ʻa e pōpoaki ko ʻení, fakakaukau ke mou hivaʻi mo kinautolu ʻokú ke akoʻí ha taha ʻo e ngaahi himi ko ʻení pe ko ha hiva ʻe taha fekauʻaki mo hono kātekina ʻo e faingataʻá: “ʻE Kāinga Kuo Langa ha Tuʻunga” (fika 37); “Ko e ʻEiki ko e Tauhi Sipí” (fika 55); pe “Tuku ke Tau Fai-mālohi” (fika 149). Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe, fakamatalaʻi ha taimi faingataʻa ʻi hoʻo moʻuí ne iku ko ha tāpuaki.

Ngaahi tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Craig Dimond; TA FAKATATAAʻI ʻO E ʻATA MEI MUI © Thinkstock/iStockphoto