2013
Ko e Hā Hono Mahuʻinga ʻo Sīsū kiate Kitautolu he ʻAho Ní?
Sepitema 2013


Talafungani ʻo e Ongoongoleleí

Ko e Hā Hono Mahuʻinga ʻo Sīsū kiate Kitautolu he ʻAho Ní?

Naʻe fakanofo ʻa ʻEletā Tēvita B. Heiti ko e ʻAposetolo he ʻaho 8 ʻo Sānuali 1976, pea ngāue ʻi he kōlomu ko iá ʻo aʻu ki heʻene mālōlō ʻi he 2004. Naʻá ne fai e malanga ko ʻení he konifelenisi lahi ʻo e ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1974, ʻi heʻene hoko ko e Tokoni ki he Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Ke maʻu e fakamatala kakató he lea faka-Pilitāniá, vakai, Ensign Mē 1974 ʻi he LDS.org.

ʻĪmisi
ʻEletā David B. Haight

Ko e Sīsū ʻoku ou ʻiloʻi mo tui ki aí ko Sīsū ko e Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakahā mai kiate au ʻa e fakamoʻoni ko ʻení ʻi he tāpuaki mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou ʻiloʻi ko Iá … ko e Tupuʻanga ʻo e māmaní mo e meʻa kotoa ʻoku ʻi aí, ko hotau Fakamoʻuí Ia ʻoku ʻofa ʻiate kitautolu tāutaha pea naʻe pekia he kolosí maʻatautolu, ʻokú Ne akoʻi kitautolu ke ʻofa mo faʻa-fakamolemole, ko e kaungāmeʻa ʻo e taha kotoa, ko e faifakamoʻui ʻo e mahakí, ko e faifoaki ʻo e nongá ki he taha kotoa ʻe fanongo mo tuí.

Kuo pau ke ʻoua naʻa takihalaʻi ʻa e tangata ʻo onopōní mei he ngaahi moʻoni ʻo onoʻahó pea mo e ngaahi ʻaho kimui ní—ʻa e ngaahi moʻoni mo e ngaahi aʻusia fakalaumālie naʻe hoko ʻi he taimi naʻe ʻaʻeva ai ʻa e kau palōfitá mo fefolofolai mo Sīsuú. Ko e hā e mahuʻinga ʻo Sīsū ki he kau ʻaposetolo ʻo e kuonga muʻá? Ko e hā hono mahuʻinga kia Pitá?

ʻĪmisi
Naʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e sākalamēnití ki Heʻene kau ākongá ʻi he ʻOhomohe Fakaʻosí

Kuo pau ke ʻoua naʻa takihalaʻi ʻa e tangata ʻo onopōní mei he ngaahi moʻoni ʻo onoʻahó pea mo e ngaahi ʻaho kimui ní—ʻa e ngaahi moʻoni mo e ngaahi aʻusia fakalaumālie naʻe hoko ʻi he taimi naʻe ʻaʻeva ai ʻa e kau palōfitá mo fefolofolai mo Sīsuú.

Ko e Fakamanatu Kiate Au, tā ʻe Walter Rane

ʻOku pehē ʻe hono tohi ʻe Maʻake ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he pongipongi ʻo e Toetuʻú, naʻe fakahinohino ʻa Mele Makitaline mo Mele ko e faʻē ʻa Sēmisí ʻe ha [ongo ʻāngelo] naʻá na fetaulaki mo kinaua ʻi heʻena hū ki he fonualotó, “[Mo] ō … ʻo fakahā ki heʻene kau ākongá mo Pita” (Maʻake 16:7). Naʻe fakahinohinoʻi fakahangatonu kinaua ke na fakahā kia Pita. Naʻe fakatoʻotoʻo atu ʻa Pita mo Sione ki he fonualotó. Naʻe hū atu ʻa Pita, ʻo mamata ki he tupenu līneni kuo pelupelú mo e holoholo naʻe ʻai ki Hono fofongá. Kuo hoko ʻa Pita he taimí ni ko ha fakamoʻoni fakahangatonu ki he meʻa maʻongoʻonga ne hokó.

Naʻe malangaʻi ʻe Pita ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí, … ʻa e ongoongolelei nāunauʻiá mo fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū ʻo Nasaletí. Naʻe mahuhuhuhu e loto ʻo e kakaí pea nau fehuʻi ange, “ʻA e kau tangata mo e kāingá, ko e hā te mau faí?” Ngāue 2:37 Pea tali ʻe Pita, ʻi he loloto ʻo e fakamoʻoni naʻá ne toki maʻú, “Fakatomala, pea mo u takitaha papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ke fakamolemole ai ʻa e angahalá, pea te mou maʻu mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngāue 2:38). Naʻe tui ha laumālie ʻe toluafe pea nau papitaiso. Naʻa nau ongoʻi e laumālie mo e mālohi ʻo e ʻAposetolo pule hotau ʻEikí. Te tau toe veiveiua nai ʻi he mahuʻinga ʻo Sīsū kia Pitá?

ʻOku fakamālohia maʻu pē au ʻe he ivi mo e kāfakafa ʻo e fakamoʻoni ʻa Sioné. Naʻe ʻikai ha teitei veiveiua. Naʻá ne fakamoʻoniʻi: “Naʻe ʻi he kamataʻangá ʻa e Folofolá, pea naʻe ʻi he ʻOtuá ʻa e Folofolá, pea ko e ʻOtua ʻa e Folofolá. …Naʻe ngaohi ʻe ia ʻa e meʻa kotoa pē. … Naʻe ʻiate ia ʻa e moʻuí; pea ko e moʻuí ko e maama ia ʻo e tangatá. Pea naʻe ulo ʻa e māmá ʻi he poʻulí; ka naʻe ʻikai maʻu ia ʻe he poʻulí” (Sione 1:1, 3–5). …

Mahalo naʻa ʻikai maaʻusia heʻetau mahinó hono mahuʻinga ʻo Sīsū kia Nīfai ʻi he taimi naʻe hā ai ʻa e ʻEiki toetuʻú ʻi he konitinēniti ʻo e hihifó, ʻo folofola ange, “Vakai, ko au ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe haʻu ki he māmaní.” …

Pea tohi ʻe Nīfai, “Naʻe ʻalu atu ʻa e fuʻu kakaí, ʻo nau ʻai honau nimá ki hono vakavaká, ʻo nau ala ki he ngaahi mataʻi faʻo ʻi hono nimá mo hono vaʻé” (3 Nīfai 11:10, 15). … Ne nau ʻi Hono ʻaó, pea kuo nau lava ke fakamoʻoni.

Ko e hā e mahuʻinga ʻo Sīsū ki he tamasiʻi ko Siosefa Sāmitá? ʻOku fakamatalaʻi e hā ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi ki he palōfita kei tamasiʻí ʻi hotau kuonga ʻi onopōní ʻi heʻene lea pē ʻaʻaná ʻo pehē: “Naʻá ku mamata ki ha pou-maama feʻunga tonu mo hoku ʻulú, naʻe lahi ange hono ngingilá ʻi he laʻaá. …ʻI he nofo mai ʻa e māmá ʻiate aú, naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:16–17). …

Ko e ʻilo mo e ngaahi aʻusia fakalaumālié kuo pau pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke mole mei he fakakaukau ʻa e tangata ʻo onopōní, he ko e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau palōfita ʻo onoʻahó mo onopōní kuo ʻosi lekooti ke ʻaonga ki he tangatá, pea ʻoku fakamoʻoni ʻa e kau tui ʻo onopōní ki he ngaahi moʻoni ko ʻení. Kuo pau ke fetongi ʻe he tangata fakaonopōní ʻa e ngaahi meʻa taʻepaú mo e veiveiuá ʻaki ha holi ke ʻilo lahi ange ʻa Sīsū.

Ko hotau fatongia mo e faingamālie nāunauʻia ke fakamoʻoniʻi maʻu ai pē ʻa Sīsū ko e Kalaisí. Kuo pau ke tau fakamoʻoniʻi ki māmani Hono tuʻunga fakaʻotuá, ʻa Hono ʻaloʻi moʻoni ʻi he kakanó ʻi ha mātuʻa fakalangi mo fakamatelie fakatouʻosi. Naʻe fili Ia ke ne fakahoko e misiona mahuʻinga ʻo e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí mo e Huhuʻí. Naʻá Ne fakahoko ʻeni—naʻe kalusefai Ia peá ne toe tuʻu mei he faʻitoká, ʻo lava ai ʻa e tangata kotoa ke toetuʻu tuʻunga ʻi he Fakalelei fakaofo ʻa Sīsuú, ʻa e māʻoniʻoní mo e angahalá fakatouʻosi.

ʻE lava ke fokotuʻu ʻa e taha kotoa ʻi he hala ki he fakalakalaka taʻengatá. Ko e taha kotoa pē ʻokú ne tali Ia mo fakatomalá, ʻokú ne maʻu ha fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahala he kuo hilí mo ha faingamālie ke maʻu ʻa e hakeakiʻí. “Ko au ko e halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí: ʻoku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí, kae ʻiate au” (Sione 14:6). ʻE lava nai ʻe he ʻatamai ʻo e tangatá ke fakatupulaki ha foʻi fakakaukau ʻe toe fakaʻeiʻeiki ange ki he ikuʻanga ʻo e tangatá? Ko Sīsū Kalaisi ʻa e taha mahuʻingá.

Fekauʻaki mo e fehuʻi, “Ko e hā e mahuʻinga ʻo Sīsū ki he tangata ʻo onopōní?” ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku mahuʻinga ia ʻi he meʻa kotoa pē.