2013
Ko e Fakamaau-totonu mo e ʻAloʻofa ʻa e ʻOtuá
Sepitema 2013


Ko e Fakamaau Totonu mo e ʻAloʻofa ʻa e ʻOtuá

Mei ha lea ʻi ha faeasaiti, “Borne Upon Eagles’ Wings,” naʻe fai he ʻaho 2 ʻo Sune1974, ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Ke maʻu kakato ʻi he lea Faka-Pilitāniá, ʻalu ki he speeches.byu.edu.

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

ʻOku ou ʻilo te tau toe fakataha mo e Fakamoʻuí, pea kapau ʻoku tau tauhi faivelenga kiate Ia, te tau tuʻu tauʻatāina—taʻe-puleʻi mo ʻikai fakaongosia—pea te tau fakatokangaʻi ʻi he ngaahi matakafo ʻi Hono sinó ha meʻa fekauʻaki mo ʻEne pōpula mo e takipōpula pea mo e feilaulau ʻo ʻEne pekia maʻatautolú.

ʻĪmisi
Bottom of upper half of Christus statue

Faitaaʻi ʻe Jeremy Burke Hunter, ʻoku ʻikai totonu ke hiki hano tatau

Naʻe kehe ia mei ha toe faʻahinga tānaki tuʻunga pe kātoanga maʻu mataʻitohi kuó u kau ai. Naʻe toko 44 e kau fakaʻosi akó, ko e kau tangata kotoa. Naʻe ʻikai ke nau tui e ngaahi pulupulu pe tatā pe teunga fakaako angamahení. Naʻa nau takitaha tui ha sote lanu pulū mo ha talausese lanu pulū fakapōpōʻuli.

Naʻe ʻikai fakahoko ʻa e kātoangá ʻi ha fale vaʻinga pe ʻi ha malaʻe vaʻinga pe ʻi ha fale fakatahaʻanga fakaʻofoʻofa. Naʻe fakahoko pē ʻi ha kiʻi falelotu ne fakaʻaongaʻi ʻe ha ngaahi siasi kehekehe ʻi he ʻApi-pōpula Fakasiteiti ʻo ʻIutaá. Kuo fakakakato ʻe he kalaisi ʻoku nau ʻosí ha ako taʻu taha ʻo e Tohi Tapú, ʻa ia naʻe fakalele ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ka naʻe fakaʻatā ki ha taha pē naʻe fie kau ai.

Naʻe fai ʻa e fualotú ʻe ha talavou naʻe hangē pē ha tamasiʻi kei siʻí. Naʻe mate he manavaheé, ka naʻá ne lotu ʻaki hono lotó. Naʻe ngāue pōpula ia ʻi he taʻu ʻe 10 pe aʻu ki haʻane mate ʻi he hia ko e kaihaʻa fakamālohi ʻaki ha meʻatau. Naʻe fai ʻa e lotu tukú ʻe ha tangata naʻe taʻu 45 pe 50 nai naʻe lava ke tamaiʻaki ʻe ha taha. Naʻe ngāue pōpula ia ki he mate ki ha fakapō ʻi he tuʻunga fika uá.

Naʻe ʻi ai ha talavou naʻe ʻosi tukuange mei ʻapi pōpulá naʻe toe foki mai ke maʻu ʻene tohi fakamoʻoní pea mo fakalotolahiʻi hono kaungā ngāué. Naʻá ne pehē, “Kau tangata, ko e anga e fakakaukau ʻi ʻapi-pōpulá ʻoku kovi ʻaupito. ʻOku toe lelei ange moʻoni ʻa tuʻa. Feinga ke ke manatuʻi ia.” Pea tafoki leva kiate kinautolu mei tuʻá, ki he ngaahi kaungāmeʻa mo e ngaahi fāmili ne ō maí, ʻo pehē ange, “ʻOku hoko e kakai ko kimoutolú ko ha maama ʻi ha potu fakapoʻuli. Ka ne taʻe-ʻoua e ʻofa hangē ko hoʻomou ʻofá, he ʻikai ke mau lava ʻo mavahe mei he feituʻu ʻoku mau ʻi aí ki he feituʻu ʻoku fie maʻu ke mau ʻi aí.”

Naʻe pehē ʻe he taha pōpula naʻá ne tatakí ʻi he ʻosi ʻa e polokalamá, ʻi ha leʻo tetetete mo fakapetetangi, “Ko e meʻa fakatupu ʻamanaki lelei taha ʻeni homau taʻú. ʻOku laka ange ia ʻi he Kilisimasí. ʻOku laka ange ia ʻi he ʻAho Fakafetaʻí. Pea ʻoku toe laka ange ia ʻi he Sāpate Faʻeé. ʻOku laka ange iá koeʻuhí he kuo fakamāmaʻi kimautolu, pea ko e meʻa ofi taha ia ki he tauʻatāiná te mau ala aʻu ki aí.”

ʻĪmisi
Light shining through a prison cell door.

Taá © Thinkstock

Pea songo leva ʻa e ngaahi matapaá ʻi he tuʻa hoku uaifí pea mo au. Naʻá ma foki ʻi he pō ko iá ki ʻapi, pea te u talaatu naʻe ʻikai ke u lava ʻo mohe. Naʻe ʻikai toe mavahe e aʻusia ko iá ʻiate au. ʻI he ngaahi houa hengihengi ʻo e pongipongi ko iá, naʻá ku maʻu ha ngaahi ongo mo ha ngaahi fakakaukau pea mo ha tali ki he tukupōpulá mo e tauʻatāiná (pea mo ʻenau fekauʻaki mo e fakamāmaʻí pea mo e ʻofá) naʻe teʻeki ke u maʻu ki muʻa.

Ko e Fakamaau Totonu ʻa e ʻOtuá

Ko ha ongo ʻe taha naʻá ku maʻu he pō ko iá ko e ʻOtuá ʻoku fakamaau totonu. Naʻe pehē ʻe ʻAlamā: “ʻOkú ke mahalo koā ʻoku toʻo ʻe he ʻaloʻofá ʻa e fakamaau totonú? ʻOku ou pehē kiate koe, ʻIkai; naʻa mo ha momoʻi meʻa. Kapau ʻe pehē, he ʻikai toe ʻOtua ʻa e ʻOtuá ia” (ʻAlamā 42:25). Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ki he kakai Kalētiá, “ʻOua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu; ʻoku ʻikai faʻa kākaaʻi ʻa e ʻOtuá: he ko ia ʻoku tūtuuʻi ʻe he tangatá, ko ia te ne utú foki” (Kalētia 6:7).

Ko e taha e ngaahi fakakaukau ne haʻu kiate aú, naʻe ʻuhinga ʻa Paulá ʻoku tau utu fakatatau mo ʻetau ngāué. Naʻe toe haʻu kiate au, kapau ʻoku tau tūtuuʻi ha ʻakau talatala, ʻoku ʻikai totonu ke tau palani ʻe maʻu ha fuamelie. Ka tau ka tūtuuʻi ʻa e tāufehiʻá, ʻoua te tau ʻamanaki ʻe maʻu ha ʻofa ʻoku lahi. ʻOku tau toe maʻu pē ʻa e faʻahinga meʻa ʻoku tau tūtūʻí.

Pea ne toe haʻu mo ha fakakaukau ʻe taha ʻi heʻeku manatuʻi e kau tangata teunga lanu puluú: ko e meʻa kehe pē ʻa e utu fakatatau mo ʻetau ngāué, ka ʻoku hangē ʻoku tau utu maʻu pē ha meʻa ʻoku toe lahi angé. ʻOku tau tūtuuʻi ha kiʻi ʻakau talatala siʻi, ka ʻoku tau utu ha ʻakau talatala ʻoku lahi—ʻo lau-laui taʻu, ha ngaahi vao ʻakau mo ha ngaahi vaʻa lalahi. He ʻikai ke tau teitei lava ʻo hao mei ai kae ʻoua kuo tau tuʻusi. Kapau ʻoku tau tūtuuʻi ha kiʻi tāufehiʻa, he ʻikai ke tau fakatokangaʻi e vave ʻetau utu e tāufehiʻa lahi—ʻoku ʻāfaʻafa mo fakautuutu mo fakaliliʻa pea fakaʻosi ʻaki ha tāufehiʻa fakalilifu.

Pea ko hono fakaikú, naʻá ku fakatokangaʻi ko ʻeku ʻuluaki fakakaukau—ʻoku fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá—naʻe ʻikai fuʻu fakamamahi fēfē ʻo hangē ko ʻene ongó. Neongo pe ko e hā haʻane ongo fakailifia ʻa ʻetau faingahala kotoá, neongo pe ko e hā ʻene ongo fakailifia ʻete fakakaukau ki ha ʻOtua fakamaau totonú, ʻoku toe fakalilifu mo fakailifia ange ke te fakakaukau ki ha ʻOtua ʻoku taʻe-fakamaau totonu.

Ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e tokāteline ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e pau ke tau ʻilo ʻoku fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá kae lava ke tau laka ki muʻá. Ko e taha ʻo e ngaahi natula ʻo e ʻOtuá ʻa e fakamaau totonú, pea naʻe ʻikai ke tau mei maʻu ha tui—koeʻuhí ko e ilifiá—ke moʻui angatonu pe ʻofa lelei ange pe ke fakatomala vave ange ka ne taʻe-ʻoua ʻetau fakakaukau ʻe ʻaonga kiate kitautolu ʻa e fakamaau totonú, kapau ne tau fakakaukau ʻe liliu ʻe he ʻOtuá Hono finangaló ʻo pehē ʻoku toe ʻi ai ha ngaahi tuʻutuʻuni kehe.1 Koeʻuhí ʻoku tau ʻilo ʻoku fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá pea he ʻikai toe hoko ko ha ʻOtua kapau naʻe ʻikai ke peheé, ʻoku tau maʻu ai ha tui ke laka atu, ʻi he ʻiloʻi he ʻikai ke tau hoko ko ha kau fuahia ʻo ha ʻaho fakaveiveiua pe taʻepau pe kovi pe ko ha hua taʻeoli. ʻOku fakalotolahi ʻaupito ʻa e fakamahino ko iá.

Ko e ʻAloʻofa ʻa e ʻOtuá

Ne u toe maʻu mo ha fakakaukau ʻe taha. Naʻe hounga lahi kiate au ʻa e ʻOtua moʻoni ʻa e ʻOtuá, he kuo pau ke hoko ai ko ha ʻOtua ʻaloʻofa foki. ʻI he ʻAlamā 42, hili hono fakapapauʻi ʻe ʻAlamā kia Kolianitoni kuo pau ke fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá, naʻá ne fakahā ange kuo pau ke ʻaloʻofa foki ʻa e ʻOtua tatau pē ko iá, pea ʻe maʻu ʻe he ʻaloʻofá ʻa e faʻahinga ʻoku loto fakatomalá. Ka, naʻe kehe kiate au ʻa e foʻi fakakaukau ko iá koeʻuhí he naʻá ku toki foki mei ʻapi pōpula. Naʻe ʻomi ʻe he foʻi fakakaukaú ni ha fakalotolahi: ʻE lava ke maʻu ʻe he ʻaloʻofá ʻa e kau loto fakatomalá. Naʻá ku pehē leva kapau ko ha meʻa pau ke ō ʻa e kau tangata ko iá ki ʻapi pōpula kae ʻaonga ʻa e meʻafoaki ʻo e ʻaloʻofá—pea kapau ko ʻenau ō ki aí, te nau maʻu ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pe ngaahi folofolá pe Fakaleleí—pea ta ʻoku ʻaonga honau tukupōpulá.

Ko ia, tuku ke tau ō ki he feituʻu ʻo e loto fakatomalá—ki he pīsopé pe ki he ʻEikí pe kiate kinautolu ne tau fakalotomamahiʻí pe ko kinautolu ne nau fakamamahiʻi kitautolú. Te u pehē, ʻoku ʻi ai hotau fanga kiʻi ʻapi-pōpula, takatakai ʻiate kitautolu. Kapau ko e ō ki aí ko e meʻa ia te ne ʻai ke tau fakatomala moʻoni ai mo tau lava ai ʻo ʻekea ʻa e meʻafoaki ʻo e ʻaloʻofá, ta kuo pau ke tau fai ia.

ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai faingofua ke toe foki ʻo fakaleleiʻi mo kamata foʻou, ka ʻoku ou tui ʻaki hoku lotó kotoa ʻoku faingofua mo fakafiemālie lahi ange ke kamata foʻou ʻi haʻate hoko atu mo feinga ke tui he ʻikai tō mai ʻa e fakamaau totonú.

ʻĪmisi
Mathematical equation written out on a whiteboard.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Welden C. Andersen

Naʻe pehē ʻe ha poto Pilitānia ʻoku ou saiʻia ai: “ʻOku ʻikai ke u tui ʻe ʻauha ʻa e taha kotoa ʻoku fili ki he ngaahi hala ʻoku halá; ka ʻoku kau ʻi honau fakahaofí ʻa e toe fakafoki mai ki he hala totonú. Ko ha meʻa [fakafika] ne [tānaki halaʻí], ʻe lava pē ʻo fakatonutonu: kae ʻaki pē haʻo toe foki kae ʻoua kuó ke maʻu ʻa e fehālākí peá ke [toe] fikaʻi foʻou mei ai, ka ʻoku ʻikai ko e hoko atu pē. ʻE lava pē ke fakaleleiʻi ʻa e koví, ka heʻikai ‘tupulaki’ pē ʻiate ia ko ha lelei. ʻOku ʻikai fakamoʻui ia ʻe he lōloa ʻo e taimí. Kuo pau ke veteki ʻa e koví.”2

Ko ia, ko e ʻOtuá ʻoku fakamaau totonu, “ʻoku maʻu ʻe he ʻaloʻofá ʻa e faʻahinga ʻoku loto fakatomalá” (ʻAlamā 42:23), pea ʻe lava ke fakaleleiʻi ʻa e koví.

Ko e Fie maʻu ke Fakatomalá

Ko e fakakaukau fakaʻosi mo fungani naʻá ku maʻú, mahalo naʻe tokoni ke mahino kiate au e meʻa naʻe teʻeki teitei mahino moʻoni kiate aú. Ko e ʻuhinga ia naʻe folofola ʻaki ai ʻe he ʻEikí ʻi he toʻutangata kotoa, pea ki he kuonga fakakosipeli kotoa, ʻi he kamataʻangá pē, e ngaahi tokāteline ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení: “ʻOua ʻe leaʻaki ha meʻa ka ko e fakatomalá pē ki he toʻutangatá ni; tauhi ʻeku ngaahi fekaú” (T&F 6:9). Ne hoko ia ko ha foʻi fakakaukau mo ha veesi lelei, ʻaonga, pea mo ongo kiate au. Naʻá ku fakatokangaʻi ta naʻe teʻeki teitei mahino kiate au kimuʻa ʻoku ʻikai mo ha toe founga ka ko e fakatomalá pē.

Kapau ʻokú ke tatau mo e kakai fakamatelie kehé, ʻoku ʻi ai ha ngaahi tafaʻaki ʻoku fie maʻu ke vete koe mei ai, ʻoku ʻi ai ha ngaahi haʻi pe ngaahi haʻisia fakalaumālie ʻe lava ke fakatauʻatāinaʻi koe mei ai, pea ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi angahala te ke lava ʻo fakatomala mei ai. Tuku muʻa ke u toʻo mai ha sīpinga ʻe taha: ko e pōpula ʻo e taʻe-ʻiló.

Ko e meʻa ʻoku hangē kiate au ko e pōpula taupotu taha ʻo ʻetau moʻuí ko e ʻikai feʻunga e ʻiló. ʻOku tau ʻilo ha fanga kiʻi meʻa ʻi he kamataʻanga ʻetau moʻuí. Ko e ua ʻo kinautolu ko e “ʻOku fakaiku ʻa e taʻe-ʻiló ki he fiefia moʻoní” mo e “He ʻikai uesia au ʻe he meʻa ʻoku ʻikai ke u ʻiló.” Tuku ke u fakamamafaʻi atu ʻaki e ivi kotoa ʻoku ou maʻú he ʻikai ha meʻa te ne uesia lahi ange koe ka ko e meʻa ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻí. ‘Oku ou tui ‘e tukuakiʻi kitautolu ʻi he pōpula ʻoku tau fakatupú pea te tau ngāueʻi ha ngaahi tautea ʻi he moʻuí ni pe ko e moʻui kahaʻú ʻi he meʻa ne ʻikai ke tau akó.

‘Oku tau ako ʻi he ngaahi tokāteline ʻo ʻetau tui fakalotú he ʻikai lava ʻo fakamoʻui kitautolu ʻi he taʻeʻiló (vakai, T&F 131:6), pea ko ia ʻoku tau ako ʻi he moʻui ní te tau toe tuʻu mo ia ʻi he toetuʻú (vakai, T&F 130:18), pea te tau maʻu ha tuʻunga lelei ange ʻi he maama kahaʻú kapau ʻoku lahi ʻetau ʻiló (vakai, T&F 130:19), pea ʻoku fakamoʻui kitautolu ʻo fakatatau mo e meʻa ne tau akó,3 pea ʻoku siʻaki ʻe he māmá mo e moʻoní ʻa e tokotaha angakoví (vakai, T&F 93:37), pea ko e nāunau ʻo e ʻOtuá ko e poto (vakai, T&F 93:36), pea pehē atu ai pē. ʻI ha taimi ʻe taha he konga ki muʻa ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení, naʻe tautea ai ʻa e Siasí, fakakātoa. ʻOku pehē ʻe he ʻEikí ʻi he vahe 84 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“Pea ko ʻeni ʻoku ou fai kiate kimoutolu ha fekau ke mou vakai telia ʻa kimoutolu, ke mou tokanga faivelenga ki he ngaahi folofola ʻo e moʻui taʻengatá.

“He kuo pau ke mou moʻui ʻo fakatatau ki he folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtuá.

“He ko e folofola ʻa e ʻEikí ko e moʻoní ia, pea ʻilonga ʻa e moʻoní ko e māmá ia, pea ʻilonga ha maama, ko e Laumālié ia, ʻio, ʻa e Laumālie ʻo Sīsū Kalaisí” (veesi 43–45; tānaki atu ʻa e fakamamafaʻí).

Ko e kamataʻanga ʻo e hū kakato ki he ʻao ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻoku ʻave kitautolu ki ai ʻe he vahe 84, ko e folofolá.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene ngāue fakalotú, “Kapau ʻoku mou nofo ʻiate au, pea nofo ʻeku ngaahi leá ʻiate kimoutolu, te mou kole ʻa ia te mou loto ki aí, pea ʻe fai ia kiate kimoutolu” (Sione 15:7; tānaki atu ʻa e fakamamafaʻí).

Ko Hono Mahuʻinga ʻo e Tauʻatāiná

Kapau ne tau fili ha kaveinga ki heʻetau moʻuí—ʻa e moʻui ʻoku tau ʻilo he taimi ní, kae ʻikai ko hotau kuo hili ʻi he moʻui ki muʻa ʻi he māmaní pea ʻoku ʻikai ko ia ʻoku toka mei muʻá—ko e kaveinga ko iá kuo pau ko ha meʻa ʻoku fekauʻaki mo e fekumi ki he tauʻatāina moʻoní. ʻOku tau ʻilo ko ha konga mahuʻinga ʻo e Fakataha lahi ʻi he Langí naʻe fakamoleki ia ki hono akoʻi ʻo kitautolu ʻi he founga ke tau fakalakalaka ai ki he tauʻatāina kakató. Ko e founga ʻa e Tamaí ko e tauʻatāiná pea mo e filí—ko e tauʻatāina ke ʻi ai ha fehālaaki kae taupotu tahá ko e tauʻatāina ke ikuná. Ko e ngaahi maluʻi kotoa ne ala lavá pea mo e ngaahi mālohi kotoa ʻo e ʻunivēsí naʻe ʻomai ke nau fakapapauʻi ʻetau tauʻatāina ke filí pea mo tau foki ki hotau ʻapi fakasilesitialé. ʻOku kau ʻi he ngaahi maluʻi ko ʻení ʻa e kakato ʻo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Joseph Smith Jr. sitting on straw in Liberty Jail in Missouri. Joseph is writing on a piece of paper with a feather pen. Joseph Smith received the revelations contained in D&C 121-122 while in Liberty Jail.

Ko Siosefa Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, tā ʻe Greg K. Olsen, ʻikai ngofua ke hiki hano tatau

ʻOku tau foua moʻoni ha nofopōpula mo ha pilīsone ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau tauʻatāina aí. Naʻá ku mei fakaʻānaua pehē ange mai naʻe tukupōpula au ʻi ha konga ʻo ʻeku moʻuí koeʻuhí ke u lava ʻo ʻai ʻa e fakamatala ko ʻení ke mātuʻaki ongo. Pehē ange mai naʻá ku lava ʻo lea hangē ko Pitá pe Paulá mo ʻai ʻa e kau ʻāngeló ke nau omi ʻo fakaʻohovaleʻi ʻa e kau leʻó mo fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e pilīsoné (vakai, Ngāue 12:5–11; vakai foki, 16:25–26) pe hangē ko ʻAlamā mo ʻAmulekí mo ʻai ʻa e ngaahi holisi ʻo e pilīsoné ke holafa (vakai, ʻAlamā 14:23–29) pe hangē ko Siosefa Sāmitá, naʻá ne lava ʻo hiki ʻa e meʻa ʻoku mahalo ko e fakamatala fakafolofola lelei taha ia hotau kuonga fakakosipelí, ʻi he ʻelito mo e uho ʻo ha kiʻi pilīsone ʻuli, fakamamahi mo fakataʻeoli (vakai, T&F 121–23). ʻOku tau fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻoku tau moʻui ʻi ha faʻahinga kuonga ʻo hangē ko ʻení, ʻoku ʻikai fie maʻu ai ʻa e Palesiteni mo e palōfita ʻo e Siasí ke nofo tailiili naʻa tuku pīlīsone pea mo ha taimi ʻoku ʻikai fie maʻu fakapolitikale mo fakaetuʻasino ai ke tau ō ʻo nofo pōpula pe ngāue pōpula. Ka ʻoku ʻi ai mo ha faʻahinga pōpula kehekehe mo ha ngaahi fale fakapōpula kehekehe ʻi heʻetau moʻuí ʻoku fie maʻu ke tau fakaʻauha. Ko e meʻa kotoa pē ne tau omi ke fakahoko hení, ʻoku fie maʻu ke tau fakahoko.

ʻOku ou tui ʻaki hoku lotó kotoa kapau te tau lava ʻo fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, kapau te tau lava ʻo manavaʻofa ʻi he ngaahi angahala ʻa e niʻihi kehé, kapau te tau lava ʻo lototoʻa ʻi hotau ngaahi tūkungá mo fie fai ha meʻa ki ai, ʻe ala mai ʻa e Tamai moʻui ʻatautolu kotoá, pea fakatatau mo hono fakalea fakafolofolá, ʻo “fua hake [kitautolu] ʻo hangē ʻi he kapakau ʻo e fanga ʻīkalé” (T&F 124:18).

Kuo hiki hake au ʻi he kapakau ʻo e fanga ʻīkalé. ʻOku ou ʻilo ʻaki hoku lotó kotoa ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOku ou ʻilo ʻoku taki ʻa e Siasí ni ʻe Sīsū, pea ko Hono Siasi ʻeni, ko e fungani makatulikí Ia, pea ʻoku fakatoka takai ʻiate Ia ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita moʻuí. ʻOku ou ʻilo te tau toe fakataha mo e Fakamoʻuí, pea kapau ʻoku tau tauhi faivelenga kiate Ia, te tau tuʻu tauʻatāina—taʻe-puleʻi mo ʻikai fakaongosia—pea te tau fakatokangaʻi ʻi he ngaahi matakafo ʻi Hono sinó ha meʻa fekauʻaki mo ʻEne pōpula mo e takipōpula pea mo e feilaulau ʻo ʻEne pekia maʻatautolú. ʻOku ou ʻilo kuo pau ke tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá pea kuo pau ke fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku ou fiefia lahi ʻi he ngaahi folofolá pea mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí, ko e feituʻu ʻoku lahi ai ʻa e faiangahalá, ʻe ala lahi ange ai ʻa e “ʻaloʻofá mo e loto fakatomalá.”

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange ʻi he kaveinga ko ʻeni, vakai, D. Todd Christofferson, “Huhuʻí,” Liahona, Mē 2013, 109; mo Craig A. Cardon, “ʻOku Finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke Fakamolemole,” Liahona, Mē 2013, 15.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai, Lectures on Faith (1985), 50–54.

  2. C. S. Lewis, The Great Divorce (1946), viii.

  3. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 305.