2013
Ko ha Lotu ʻo Hoku Lotó
Sepitema 2013


Ko ha Lotu ʻo Hoku Lotó

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi Loto Kolo ʻo Manila,ʻOtu Filipainí.

Naʻe tokoniʻi au ʻe he hiki e tuʻunga lelei ʻo e ngaahi fasi ʻoku ou fanongo ki aí ke u saiʻia lahi ange ai.

ʻĪmisi

ʻOku ou manako ʻi he mūsiká, pea ʻoku hangē ʻoku ʻikai kakato hoku ʻahó kapau he ʻikai ke u fanongo ki ai pe hivaʻí. Ki muí ni maí, ne tupulaki ʻeku manako he mūsiká ʻi ha faʻahinga founga kehe, pea kuó u ako mo ha ngaahi meʻa kuó ne liliu e anga ʻo ʻeku fakakaukau mo fakaʻaongaʻi e mūsiká.

Naʻe kamata ia he taimi naʻá ku lau ai e folofola ʻoku pehē ai ʻe he ʻEikí, “He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he hiva ʻo e lotó; ʻio, ko e hiva ʻa e kau māʻoniʻoní ko e lotu ia kiate au, pea ʻe tali ia ʻaki ʻa e tāpuaki ki honau ʻulú” (T&F 25:12). Ko e taimi naʻá ku lau ai ʻa e veesi ko iá, naʻá ku manatuʻi ha meʻa ne akoʻi mai ʻe heʻeku fineʻeikí. Naʻá ku hivaʻi ʻa e himí ʻi ha meʻa ʻe taha, ʻi ha founga naʻe ʻikai totonu, naʻá ne fakamanatu mai kiate au ʻe lava ke hoko ʻa e ngaahi himí ko ha lotu pea ʻoku fie maʻu ke u hivaʻi fakalelei kinautolu. Te u pehē ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e veesi ko ʻení ki he ngaahi himí pē ka ko ha toe faʻahinga hiva pē ʻoku tau hivaʻi ʻi ha fakaʻānaua māʻoniʻoni. Fakakaukauloto ki he ngaahi tāpuaki te tau maʻu, ʻo hangē ko e lau ʻa e folofolá, ʻi heʻetau hivaʻi ha ngaahi hiva ki he ʻEikí.

Naʻá ku toe ako foki hono mahuʻinga ʻo e fakafanongo ki he fasi leleí. Hili ʻeku lau e potu-folofola ko ʻení, ne u kamata vakaiʻi leva e lisi ʻo ʻeku ngaahi fasí mo tāmateʻi ʻa e ngaahi fasi naʻe ʻikai ke nau poupouʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻi he Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú.

Naʻe pau ke u fai ha fili vave ʻi he ngaahi fasi naʻe ʻikai ke maʻu ʻi heʻeku ngaahi fasí. Lolotonga ʻo ʻeku ʻi he akó ʻi ha ʻaho ʻe taha, ne kamata tā ʻe haku kaungā-kalasi ha foʻi hiva kovi. Naʻe ʻikai ke u ongoʻi lelei fekauʻaki mo e hivá, ko ia naʻá ku kole ange leva ke liliu ia, pea naʻá ne fai ia. ʻOku ou ʻiloʻi te tau takitaha lava ʻo maʻu ʻa e lototoʻa tatau ʻi he ngaahi tūkunga peheé. Pea ʻi he ngaahi taimi he ʻikai liliu ai ʻe he kakaí ʻa e fasí maʻatautolu, ʻoku kei ʻi ai pē haʻatau fili ʻe taha: te tau lava ʻo ō ki ha feituʻu kehe.

ʻOku ou ʻilo te tau lava ʻi he fasi leleí ke ʻunu ʻo ofi ange ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻE lava ʻe he mūsiká ke ne langaki mo ueʻi fakalaumālie kitautolu, pea mo fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻiate kitautolu, teke kitautolu ki he ngaahi tōʻonga māʻoniʻoní, mo tokoni ke tau matuʻuaki ʻa e ngaahi fakatauele ʻa e filí (vakai, Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú [kiʻi tohi, 2011], 22–23).

Manatuʻi ko e taimi ʻoku tau hivaʻi ai ʻa e hiva ʻo e māʻoniʻoní, ko ʻetau lotu ia ki heʻetau Tamai ʻi he Langí.