2013
Ko e Ako mei he Kau Palōfita Moʻuí
Sepitema 2013


Ko e Ako mei he Kau Palōfita Moʻuí

Toʻo mei ha Faeasaiti ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí naʻe fai he ʻaho 4 ʻo Māʻasi 2007, taʻu ʻe ua kimuʻa pea ui ʻa ʻEletā Andersen ki he Kolomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Ma Ua.

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

ʻE lava nai ʻetau tokanga ki he faleʻi mo e akonaki ʻa e Kau Takí ke longomoʻui, loloto, mo moʻoni ange?

ʻĪmisi
First Presidency

ʻOku moʻoni ʻoku tau ʻofa ʻia Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ka ʻi hono fakahaaʻi ʻetau ʻofá mo ʻetau fakaʻapaʻapá, ʻoku ou fie fehuʻi, ʻE lava nai ʻetau tokanga ki he faleʻi mo e akonaki ʻa e Kau Taki ko ʻení ke longomoʻui, loloto, mo moʻoni ange?

Ngaahi Fehuʻi ʻe Fā ke Fakahoko

Fakakaukauʻi pe te ke tali fēfē ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  1. Te ke lava nai ʻo talamai e hingoa ʻo e kau mēmipa ʻe toko tolu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e hingoa ʻo kinautolu ʻoku kau he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá? Ko e kau tangata ʻeni ʻe toko 15 ʻokú ta poupouʻi ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá.

  2. Kapau te tau puke ki ʻolunga ha fakatātā ʻo e Kau Taki ko ʻení, te ke lava ʻo ʻilo takitaha kinautolu? ʻOku hāhāmolofia ke tau tokanga ki ha taha ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi pe ʻiloʻi.

  3. Te ke lava ʻo fakamatala mai kiate au ʻa e faleʻi naʻe fai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuí? Pea te ke lava nai ʻo tala e ngaahi meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa Palesiteni Monisoni, Palesiteni ʻAealingi, mo Palesiteni ʻUkitofa ʻi he ngaahi Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí he Liahona ʻo e taʻu ní?

  4. Mahalo ko e mahuʻinga angé, te ke lava nai ʻo fakamatala mai haʻo fili fakamuimui ne ke liliu ai ha meʻa ʻi hoʻo moʻuí koeʻuhí ko ha faleʻi naʻe maʻu mei he kau tangata ʻe toko 15 ko ʻení?

ʻĪmisi

Ko e Founga ʻa e ʻEikí

Ko e ʻuhinga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻetau tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻoku fakafalala ia ki he uiuiʻi mo e fatongia ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ko e taimi pē kuo fokotuʻu ai e Siasi ʻo e ʻEikí, ʻoku ui ʻe he ʻEikí ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Naʻe ʻikai te mou fili au, ka kuó u fili ʻa kimoutolu, ʻo [fakanofo] ʻa kimoutolu” (Sione 15:16). ʻOku ʻomi ʻe he fakanofo ko iá ki he kau tangatá ni ha mālohi fakalaumālie pea mo ha fatongia molumalu—ko ha mālohi ke ʻilo pea mo fakamoʻoniʻi pea mo ha fatongia ke akoʻi mo tāpuakiʻi. ʻOkú ne toe ʻomi foki ha fatongia mo ha talaʻofa kiate kitautolu kotoa. ʻOku ʻatautolu e fatongia ke fakafanongo mo muimuí, pea ʻoku ʻatautolu ʻa e talaʻofa ʻe hoko mai ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi heʻetau tui mo ngāueʻi ʻEne ngaahi folofolá.

Ko e taimi naʻe ui ai ʻe he ʻEikí ʻa e kau ākonga ʻe toko hongofulu mā ua ʻi ʻAmeliká he hili ʻo ʻEne Toetuʻú, naʻá Ne akoʻi ʻa e kakaí: “ʻOku monūʻia ʻa kimoutolu ʻo kapau te mou tokanga ki he ngaahi lea ʻa e toko hongofulu mā ua ko ʻeni ʻa ia kuó u fili meiate kimoutolu ke akonaki kiate kimoutolu, pea hoko ko hoʻomou kau tamaioʻeikí” (3 Nīfai 12:1). Kuo ʻosi talaʻofa ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotú ʻi hotau kuongá, ʻi he taimi mātuʻaki faingataʻá, “Pea kapau ʻe tokonga ʻa hoku kakaí ki hoku leʻó, pea ki he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeiki ʻa ia kuó u fili ke tataki ʻa hoku kakaí, vakai, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe ʻikai ueʻi ʻa kinautolu mei honau tuʻungá” (T&F 124:45).

Ko e founga ʻeni ʻa e ʻEikí. ʻOkú Ne ui ha kau tangata ʻe toko 15 mei he “ngaahi tapa angamaheni ʻo e moʻuí”1 ʻo fakakoloaʻi ʻaki kinautolu e ngaahi kī mo e mālohi ke fakahinohino mo tataki kitautolu. ʻOku ʻikai fakamālohiʻi kitautolu ke tau talangofua; ʻoku ʻikai ha fakakounaʻi. Ka, kapau te tau tokanga ki heʻenau ngaahi leá, kapau te tau ongongofua mo loto fie liliu ʻetau ngaahi tōʻongá ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻenau faleʻí, he ʻikai ueʻi kitautolu mei hotau tuʻungá—ʻo ʻuhinga, te tau pikimaʻu ki he vaʻa ukameá pea mo malu maʻu ai pē ʻi he hala ʻoku fakatau ki he fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Boyd K. Packer, “The Twelve Apostles,” Ensign, Nōvema 1996, 6.

  2. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e kau palōfita moʻuí: “Kapau te tau maʻu ʻa e fakahā kotoa pē kuo foaki ʻe he ʻOtuá ki he tangatá; Kapau te tau lau ʻa e Tohi ʻa ʻĪnoké; kapau te tau maʻu ʻa e ngaahi lauʻi peleti ʻoku teʻeki liliú ʻi he lea faka-Pilitāniá; kapau te tau maʻu ʻa e ngaahi lekooti ʻa Sione Fakahaá, ʻa ē kuo fakamaʻú pea mo hono kotoa ʻo e ngaahi fakahā kehé, pea fokotuʻuna heni ʻo fute ʻe teau hono maʻolungá, he ʻikai ke lava ʻa e siasí ia mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo tupulaki, ʻi he kuongá ni pe ʻi ha toe kuonga ʻo e māmaní, taʻe kau ai ʻa e kau fakafofonga moʻui ʻo e ʻOtuá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi [2004], 223).

Ngaahi taá naʻe fai e Craig Dimond © IRI; ʻata mei muí: thinkstock/istockphoto