2013
ʻOku Fie Maʻu ʻe he Kau Talavou ʻo e ʻAho Ní ha Kau Faʻifaʻitakiʻanga Māʻoniʻoni
Sepitema 2013


ʻOku Fie maʻu ʻe he Kau Talavou ʻo e ʻAho ní ha Kau Faʻifaʻitakiʻanga Māʻoniʻoni

ʻE lava ʻe he kau faʻifaʻitakiʻanga māʻoniʻoní ʻo tāpuekina lahi ʻa e kau taʻu hongofulu tupú ʻi he taha ʻo e ngaahi tuʻunga pelepelengesi taha ʻo ʻenau moʻuí.

ʻOku ʻi ai ha taumuʻa ʻe ua ʻa Toti Silivesitā (Todd Sylvester) ʻi he akoʻanga māʻolungá: ke ongoongoa ʻi he pasiketipoló pea mo ʻiloa ko ha taha paati lahi taha ʻi he akó.

Naʻe kamata konā mo ngāue ʻaki ʻe Toti ʻa e faitoʻo konatapú ʻi hono taʻu 14. Naʻe ʻikai ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí, pea naʻe ʻikai ke akoʻi ia ʻe heʻene ongomātuʻá, ʻo hangē ko ʻene fakamatalaʻi hono ʻulungāngá, “ko hono fai ia pe tuku.” ʻI he ngaahi taʻu ne hokó, naʻe uesia ʻe hono maʻunimā ia ʻe he faitoʻo konatapú mo e ʻolokaholó hono tuʻunga lelei fakapasiketipoló, pea taki hifo ai ia ʻi ha hala ke fakakaukau ai ke taonakita.

Meʻapango, he ʻoku lava ke fakatokangaʻi ha ngaahi ʻelemēniti ʻi he moʻui ʻa Totí ʻi he moʻui ʻa ha kau talavou tokolahi he ʻahó ni, ʻo aʻu ai pē ki he kau mēmipa ʻo e Siasí. Neongo ia, naʻe ʻikai maʻu ʻe Toti ha faʻahinga meʻa ʻoku maʻu ʻe he kau talavou ʻo e Siasí: ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga māʻoniʻoni. ʻE lava ke hoko ʻa e kau taki kakai lalahi ʻo e Siasí ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ki he kau taʻu hongofulu tupú ʻi he lolotonga e ngaahi tuʻunga pelepelengesi taha ʻo ʻenau moʻuí. Koeʻuhí ko e puipuituʻa ʻo Totí, ʻa ia naʻá ne kau ki he Siasí ʻi hono taʻu 22, ʻokú ne feinga ai he taimí ni ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he toʻu tupu ʻi hono uōtí.

Naʻe hoko e liliu ʻa Misa Silivesitaá ʻi he lolotonga ʻo hono houa faingataʻaʻia tahá, ʻo ne fai ha lotu nounou: “ʻE ʻOtua, ʻoku ou fie maʻu tokoni.” ʻOsi mei ai ha māhina ʻe taha mo e konga, kuo telefoni atu hano kaungāmeʻa fuoloa, ʻoku mēmipa he Siasí, ʻo talaange, “Toti, ne u ongoʻi naʻe ueʻi au ke u talaatu ʻoku mau fie maʻu koe ʻi heʻemau tafaʻakí. … Te ke tokoni ki ha kakai tokolahi, tautautefito ki he toʻu tupú mo e fānau īkí.”

ʻOsi mei ai ha ngaahi taʻu siʻi, kuo ui ʻa Misa Silivesitā ʻi he hili hono papitaiso mo mali ʻi he temipalé, ke ngāue ʻi he polokalama ʻa e Kau Talavoú—ko ha uiuiʻi ne iku ai ʻo ngāue ʻi ha taʻu ʻe 14 ʻi he kau talavoú.

Naʻe maʻu ʻe Misa Silivesitā ha founga ke fakaʻaiʻai ai e kau talavou ne ui ke ne tokoniʻí ʻaki haʻane fakaʻaongaʻi e meʻa ne fou ai he kuo hilí ke mahino e ngaahi faingataʻa ne foua ʻe he tamaiki tangatá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou tui ko e tokolahi ʻo e fānaú ʻoku nau manavasiʻi ke lea ʻi he taimi ʻoku nau faingataʻaʻia aí.” “Ka ʻoku ou vahevahe hoku hisitōliá mo e fānaú ʻi he taʻu kotoa pē. ʻOku ou tui ko e ʻuhinga ia ʻoku nau ongoʻi fiemālie ai ke omi ʻo pehē mai kiate au, ‘Hei, ʻoku ou fekuki mo e ponokalafí pe konaá pe fakakaukau taonakitá.’ ʻOku lava ʻa Misa Silivesitā ke tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau ngāue ke fakatomalá, ʻo kau ai ʻenau ō ki he pīsopé.

ʻE lava ʻa e kau taki ʻoku nau fakafanongo mo fai ha tokoni ʻofa ki he toʻu tupú ʻi he lolotonga ʻo e taimi pelepelengesí ke fokotuʻu ha fetuʻutaki lelei ʻa ia ʻe tokoni ke ne fakaleleiʻi e tuʻunga ʻo ha taha kei siʻi. ʻOku pehē ʻe Meti Tueteni (Mat Duerden), ko ha tokoni palōfesa ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻa ia ne maʻu hono mataʻitohi Toketā Filōsefá ʻi he tupulaki ʻa e toʻu tupú, “Ko e tuʻunga fatutangatá ko e [taimi ia] ʻoku kamata ongoʻi ai ʻe he fakafoʻituituí hono tuʻungá: ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingaʻia aí, tuí, mo e ngaahi fatongiá, etc. Ko ha tuʻunga fekumi ʻeni. Ko ha konga ʻo e founga ko ʻení ko hono tali e ngaahi fakamatala mei hoto toʻú pe mātuʻá pe kakai lalahí, pea ʻe ala lelei ʻaupito kapau ko ha taha lahi ʻoku fakaʻapaʻapaʻi mo fakamahuʻingaʻi.”

ʻOku hoko atu ʻa Misa Tueteni ʻo pehē, “Ko e ngaahi fatongia lahi taha ʻo e faifakahinohinó ʻoku langa ia ʻi he fefakaʻapaʻapaʻakí pea mo e ongoʻi ʻe he toʻu tupú ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku tokanga moʻoni kiate ia ʻo tatau ai pē pe ʻoku teunga mo lea fēfē.”

ʻOku pehē ʻe Misa Silivesitā, “Ko e tokolahi ʻo e tamaiki tangatá ʻoku nau fakaʻānaua ke fetuʻutaki mo ʻenau tamaí.” “Kapau ʻoku ʻikai ke nau maʻu ia, ko e meʻa lelei taha hono hokó ke ʻi ai ha tangata lahi te nau lava ʻo lea ki ai, fakapapauʻi ai ʻenau ngaahi fakakaukaú, ʻo ʻikai fakamāuʻi, manukiʻi, pe fakaangaʻi koeʻuhí ko ʻenau ngaahi palopalemá. Naʻe ʻikai ke u ʻi aí ke fetongi ʻenau ngaahi tamaí, ka naʻá ku fie ʻi aí ke nau lava ʻo talanoa mai ʻi ha founga ʻoku leleí.”

Neongo ʻoku lava ʻa e kakai lalahi ʻoku taki ʻi he Siasí ʻo fakahoko ha fatongia mātuʻaki mahuʻinga ʻi hono fakahinohino ha taha taʻu hongofulu tupu, ka kuo ʻosi fakahā ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ko e kau faʻifaʻitakiʻanga tefito ki he toʻu tupú ko ʻenau ngaahi mātuʻá. Hangē ko ʻení, naʻe pehē ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ngaahi tamai, ko e ngaahi tefitoʻi sīpinga kimoutolu ʻo e tuʻunga fakaetangatá ki homou ngaahi fohá. Ko ʻenau faifaleʻi mahuʻinga tahá kimoutolu, ʻo tatau ai pē pe te mou tui ki ai pe ʻikai, ko ʻenau kau moʻungaʻi tangatá kimoutolu ʻi ha ngaahi founga lahi. Ko hoʻomou ngaahi leá mo hoʻomou tōʻongá ko ha ivi tākiekina kiate kinautolu” (“Tamaí mo e Fohá: Ko ha Feohi Fakaʻofoʻofa,” Liahona, Nōvema 2009, 47).

ʻOku hala ha taha ia ʻo e ngaahi fetuʻutaki naʻe fokotuʻu ʻe Misa Silivesitā mo e kau talavoú ne hoko fakaʻangataha pē; naʻe pau ke ne tanumaki e ngaahi fetuʻutaki ko iá ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻo e ngāué. ʻI he kau talavou ʻe toko 20 naʻá ne akoʻí, ko e toko 17 ia ne ō ʻo ngāue fakafaifekau. Ko ha toko 5 naʻe ʻikai haʻanau fakakaukau ke ngāue kimuʻa pea nau toki fetuʻutaki mo Misa Silivesitaá.

ʻOku pehē ʻe Misa Silivesitā, “Ko e ʻuhinga ne u aʻusia ai ha faʻahinga ola lelei pehē mo e tamaiki tangata ko ʻení he naʻa nau ʻiloʻi naʻá ku ʻofa moʻoni ʻiate kinautolu.” “Naʻa nau ʻiloʻi ia—ʻo ʻikai koeʻuhí he naʻá ku talaange ka koeʻuhí he naʻá ku ngāueʻi ia. Naʻá ku tokanga taha moʻoni ke ʻi ai haʻanau vā fetuʻutaki mo honau Fakamoʻuí. Naʻá ku ongoʻi ko e kií ke nau ikunaʻi ʻa e ngaahi meʻá kotoa pea laka ki muʻa ʻi he moʻuí pea mo lavameʻa.”

Naʻe ʻamanaki ʻa Misa Silivesitā ʻi heʻene tokoniʻi ʻa e kau talavoú ke fakatupulaki haʻanau vā fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí, ʻe taki ai kinautolu heʻenau fakamoʻoní ke ngāue fakafaifekau, mali ʻi he temipalé, mo ohi hake ha fāmili māʻoniʻoni. ʻOkú ne pehē, “Ko e palani ia ʻo e fiefiá.” “Ko e ʻuhinga ia ʻoku mahuʻinga ai e [tokoniʻi ʻo e toʻu tupú].”

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Welden C. Andersen