2014
Maʻu ha ʻAmanaki Lelei ʻi he Kahaʻú
ʻEpeleli 2014


Kae ʻOua Ke Tau Toe Feʻiloaki

Maʻu ha ʻAmanaki Lelei ʻi he Kahaʻú

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻAlesona, USA.

Ko e matangi tatau pē ko ia ʻokú ne taaʻi mo fakamanamanaʻi ke ne lōmekina kitautolú ʻokú ne toe tō e ngaahi tenga ʻo e liliú mo e tupulakí.

ʻI he ʻaho 12 ʻo Sepitema 2001, ne u lue holo mo hoku uaifí ʻi he falemahaki ʻi Tūsoni, ʻAlesoná, USA, ʻi ha ngaahi houa lahi mo ʻikai faʻa lava ke ma kei tatali ki hono fāʻeleʻi mai ho ma fohá. Ne hā mai heʻema televīsoné mo e televīsone kotoa pē ʻi he falé, e ʻata ʻo e ngaahi meʻa ne hoko ʻi Niu ʻIoke Siti—he ʻaho kimuʻá ko ha ngaahi ʻata ʻo ha taua ʻe ua naʻe hoko ʻi ha taimi ʻe taha ko e fakamaʻunga ʻo e kolo ko iá ki he langí, ka kuó na holofa ʻo hoko pē ko e veve mo e efu. Naʻe ʻomi kiate kimaua ʻe he ngaahi ʻata, ne fakamafola ʻi ha ngaahi houa lahi, ha ongoʻi loto-foʻí. Ne hangē ko e taimi kovi taha ʻeni ke ʻomi ai ha pēpē ki he māmaní—ko ha māmani fakapōpōʻuli mo fakamanavahē.

Naʻe fāʻeleʻi homa foha kei valevalé ʻi he pongipongi hono hokó. ʻI heʻeku pukepuke ʻema kiʻi leka valevalé, naʻá ku fakakaukau ki he ngaahi meʻa fakamamahi ʻo e ngaahi ʻaho siʻi kuo hilí, ko ha ngaahi meʻa naʻá ne toe fakamanatu mai kiate au ʻa e vela ʻi he Paʻake Fakafonua Iēlousitouní ʻi he 1988. Naʻe fakaʻauha ʻe he afí ha meimei ʻeka ʻe 800,000 (323,750 hekitea) ʻo e vaotaá. Naʻe maumau lahi moʻoni e paʻaké. Ko e meʻa pē ne hā mei he ngaahi ʻata foʻoú ko ha kelekele kuo vela mo ha kohu ʻuliʻuli matolu ʻi he langí. Ne ʻikai pē ke lava ʻe ha ngāue ʻa e tangatá ʻo fakafoki vave mai e meʻa naʻe molé. Naʻe hangē naʻe ʻikai ke tatau e ivi fakafoʻoutaʻe tuku mo vēkeveke ʻo natulá mo e mālohi fai fakaʻauha ʻo e afí

Ka ko e faʻahitaʻu failau hono hokó naʻe hoko ha mana fakalongolongo—naʻe kamata ke ʻasi hake e ʻakau ʻīkí mo e matalaʻi ʻakaú ʻi he kelekele velá. Ne fakaʻau ke toe lahi ange ʻa e ngaahi matalaʻi ʻakau mo e ʻakau iiki mo e ʻulu ʻakau ne laku matala mai he māmaní. Naʻe māmālie e fanauʻi foʻou ʻo e paʻaké pea kanoni ʻaki e ngaahi fakamatala fakaikiiki mo nāunauʻia, pea naʻe ʻalu pē taimí mo e fakaofo hono ngaahi olá.

ʻI he taimi ʻo e manavasiʻí ʻoku hangē ʻokú ne keina kitautolu ʻo hangē ko e afí ʻo Yellowstone, ʻi he taimi ʻoku aʻu ai ʻetau tuí mo e ʻamanaki leleí ki hono ngataʻangá, kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku ʻi ai ha fakavaʻe fakalongolongo mo taʻeueʻia, ʻi lalo ʻiate kitautolu, ʻoku mālohi lahi ange ia ʻi ha faʻahinga mālohi kovi te tau aʻusia. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Hilamani ʻo pehē ko e fakavaʻe ko ʻení “ko e maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.” Kapau te tau fokotuʻu maʻu ʻakitautolu kiate Ia, pea “koeʻuhí ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohio, ʻio, ka faʻaki kiate kimoua ʻa hono kotoa ʻo ʻene ʻuha maká mo ʻene fuʻu afā lahí, ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ha mālohi kiate kimoua ke fusi hifo ʻa kimoua ki he vanu ʻo e mamahi mo e faingataʻaʻia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá, koeʻuhi ko e maka kuo langa ai ʻa kimouá, ʻa ia ko e makatuʻunga mālohi, ʻa ia ko ha makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá ʻe ʻikai lava ke nau hinga” (Hilamani 5:12).

ʻI he taimi ʻoku fehangahangai ai mo e ngaahi mālohi fakaʻulia ʻo e koví mo e ʻahiʻahí ʻi he māmaní, ʻe lava ke tau fakakaukau ko e ngaahi ivi tākiekina iiki mo faingofua ʻo e ongoongoleleí ʻoku fuʻu lahi mo tōtuʻa. ʻE lava ke tau ongoʻi ʻa e loto veiveiuá mo e hohaʻá ʻi heʻetau tatali taʻeʻaonga ke fakatonutonu e ngaahi fehalaakí, ngaahi mamahí ke fakafiemālieʻi, mo ha ngaahi fehuʻi ke fakaleleiʻi. Ka neongo iá, ko e ngaahi matangi mālohi ʻoku ne haha kitautolú, ʻokú ne tūtuuʻi ʻa e ngaahi tenga ʻo e liliú mo e tupulakí, pea ʻoku ngāue fakalongolongo pē ʻa e mālohi lahi ʻo e ongoongoleleí ʻi he malumalu ʻo e kelekele ʻo e māmaní, ʻo ne teuteu ha fanga kiʻi tenga ʻe lauafe ʻo e ʻamanaki leleí mo e moʻuí.