2014
Naʻá ku Maʻu ha Meʻa Lahi ke Vahevahe
ʻEpeleli 2014


Naʻá ku Maʻu ha Meʻa Lahi ke Vahevahe

Palei Fisa, Kalefōnia, USA

Naʻá ku fakakaukau maʻu pē ki he mateuteu ki ha meʻa fakatuʻupakē ki hono tokangaʻi au mo hoku fāmilí. Ka naʻá ku ako ke vakai ki ha teuteu kehe ʻe taha ʻi ha pongipongi Sāpate ʻi he fakatonga ʻo Folōlitá ʻi he 1992. Ko e matangi ko ʻAniteluú, ko e taha ia ʻo e matangi fakaʻauha taha mo fakamole lahi taha kuo tō ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻo ne uesia lahi ha faʻahitaʻu māfana fakaʻofoʻofa ʻi Maiami, Folōlita.

Naʻá ku nofo fakataimi tokotaha pē ʻi ha fale nofo totongi ʻi he matātahí, ʻo kau ʻi ha polokalama fakataukei māhina ʻe tolu ki heʻeku ngāué. ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa e fakatokanga afaá naʻá ku ʻilo ʻe fie maʻu ke mau fetukutuku kotoa mei he fale nofo totongí ʻi he hoʻatā mālié, he naʻe hanga ʻe ha taha ʻo e kau ngāué ʻo taʻofi ha ngaahi loki ʻi ha hōtele ʻi he lotofonuá maʻaku mo hoku kaungā-ngāué. Naʻá ku hū leva ki hoku lokí ʻo fakatahatahaʻi ʻeku ngaahi meʻa fakatāutahá.

ʻI he nofo hanganaki atu ki ha ʻaʻahi uike taha mai hoku uaifí mo e fānaú, naʻá ku fakatau ki muʻa ha meʻakai mo ha inu ke feʻunga ki hoku fāmili ʻe toko onó. Naʻá ku maʻu ha fiemālie ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha feituʻu malu keu ʻalu ki ai mo ha meʻakai feʻunga ke u keinanga mei ai ʻi ha ngaahi uike lahi.

ʻI he teuteu ke u mavahe he taimi 10:30 a.m., ne u ongoʻi fiemālie—pea maau e meʻa kotoa. Naʻá ku tūʻulutui ʻo lotu ʻo fakamālō ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko hoku ngaahi tāpuakí mo kolea ʻEne tokoní lolotonga ʻa e matangi ʻoku ʻamanaki ke hoko maí. ʻI he ʻosi ʻeku lotú, naʻe ueʻi au ʻe he Laumālié ke u lea ʻakí, “Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku fie maʻu tokoni, kātaki ʻo tokoni mai ke u ʻilo ʻa e tokotaha ko iá.”

Hili ha ngaahi miniti siʻi, naʻe tukituki mai ha uitou taʻu 80 tupú ʻi hoku matapaá. Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ou kole fakamolemole atu. ʻOku hala e loki ʻoku ou haʻu ki aí. ʻOku ou fekumi ki haku kaungāmeʻa.”

Naʻá ne mataʻi helaʻia. ʻI heʻeku fehuʻi ange pe te u lava ʻo tokoní, naʻáne loto-mamahi pea naʻá ne talamai ʻoku ʻikai te ne ʻilo e meʻa ke faí pe ko e feituʻu ʻe ʻalu ki aí. Ne u ʻeke ange leva ʻa e feituʻu ʻoku nofo aí, pea naʻá ma lue fakataha leva ki hono nofoʻangá, ʻo vakaiʻi e tuʻunga ʻoku ʻi aí, pea sio leva ki he meʻa ʻe lava ʻo faí.

Naʻá ku talaange ki ai mahalo ʻe ʻi ai ha feituʻu ʻe ʻatā ʻi ha taha e ngaahi loki ʻi homau hōtelé peá u fakaafeʻi ia ke nofo mo ʻemau kulupú. Naʻá ne ongoʻi fiemālie. Ne ma faʻo fakavavevave ʻene ʻū ngaʻotoʻotá mo fakapapauʻi ʻoku malu hono fale nofo totongí mo ʻene koloá, peá u aleaʻi leva ha kaungā ngāue ke fakaʻuli ʻi heʻene kaá ki he hōtelé.

ʻI he ʻamanaki ke u mavahé, naʻe toe kole tokoni mai mo ha ongo uītou. Naʻá ku tokoniʻi kinaua ke na fiemālie koeʻuhí ke na lava ʻo fakakaukau lelei pea mo kumi ha feituʻu hūfangaʻanga ke na ʻalu ki ai. ʻI heʻeku toʻo hake ʻa e ʻū katoletá mei ha taha ʻo hoku kaungā ngāué, naʻe toe kole tokoni mai ha uītou toulekeleka ʻe taha. Ne ma tuku ʻene ngaahi meʻa pelepelengesí ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku malú mo tokoniʻi ia ke ne mateuteu ke mavahe.

Lolotonga iá, naʻe fakaafeʻi ʻe he kaungā-ngāue kehé ha ongo tamaiki ako ʻunivēsiti ʻa ia ne na nofo ʻi ha kiʻi motu ke na nofo mo ʻemau kulupú ʻi he hōtelé ʻi he loto fonuá. Ko ʻena meʻakai pē ko ha kiʻi laʻi mā pakupaku pē mo ha vai inu siʻisiʻi kuata ʻe (0.95L). Ka ko e meʻa mālié, he naʻe lahi ʻeku meʻa ke vahevahé, ʻo ʻikai mo kinaua pē kae pehē foki ki he niʻihi kehe kotoa pē.

Ko ha tāpuaki ia ke mateuteu mo tataki ʻe he ʻEikí. Naʻe hoko eni ko ha faingamālie ke u fai ha fakanonga lolotonga ʻo ha taimi ʻo e hohaʻá pea fakamoleki kotoa hoku taimí ʻi hono tokoniʻi niʻihi kehé ʻo ʻikai fai ha hohaʻa kiate au. Naʻá ku maʻu ha tuʻunga foʻou ʻo e loto houngaʻia ki he faleʻi mei hotau kau taki lakanga fakataulaʻeikí ke tau mateuteú.