2014
Muimui ʻi he Palōfitá
ʻEpeleli 2014


Muimui ʻi he Palōfitá

Mei ha fakataha lotu ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó ʻi he ʻaho 5 ʻo Mē 2013. Ki he leá kakato, hū ki he lds.org/broadcasts.

ʻĪmisi
ʻEletā William R. Walker

ʻI heʻetau muimui kia Palesiteni Monisoni mo feinga ke hangē pē ko iá, te tau lava leva ʻo hoko ko ha kau ākonga faivelenga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, kimuʻa he konifelenisi lahí, naʻe akoʻi ai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ha lēsoni fakaʻofoʻofa. Ko e taimi ko ʻení naʻe fakataha mai ʻa e kau taki Māʻolungá ʻa ia ne fononga ki Sōleki Siti, ʻIutā, ʻa ia ko ha tokolahi ne nau haʻu mei he ngaahi feituʻu he māmaní ʻa ia naʻa nau hoko ai ko ha kau Palesitenisī Fakaʻēliá. Ne mau haʻu fakataha ke fakahinohinoʻi ai kimautolu ʻe he kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻI he ofi atu ki he taimi ko ia ʻo e fakatahá, ne hangē ʻoku ʻi ai e tokotaha kotoa tuku kehe pē ʻa Palesiteni Monisoni. ʻI ha ngaahi miniti lahi kimuʻa pea kamata e fakatahá, ne tuku ʻemau fepōtalanoaʻakí ka mau tangutu ʻi he loto ʻapasia mo fanongo ki he ngaahi fasí, mo ʻamanaki ke aʻu mai e palōfitá ʻi ha taimi siʻi pē.

Ne mau tatali faʻa kātaki pē ʻo aʻu ki he hoko mo e ʻosi ʻa e 9:00 a.m. Ne hū ha taha ʻi he matapā ʻi he tafaʻakí—ʻo vakai na ʻoku fie maʻu ha tokoni. ʻI heʻene foki maí, naʻá ne pehē, “ʻE kau fakataha atu ʻa Palesiteni Monisoni mo kimoutolu ʻi ha taimi nounou pē mei heni.”

Hili ha meimei miniti ʻe 15 mei ai, naʻe hū ʻa Palesiteni Monisoni ki he lokí. Naʻa mau tuʻu ʻo fakaʻapaʻapa kiate ia, ʻi heʻene hū maí. Naʻa mau fiefia ke sio kiate ia mo fiefia ʻokú ne moʻui lelei. Naʻe ʻikai ha ʻuhinga mahino pe ko e hā e ʻuhinga naʻá ne tōmui aí.

Naʻe lue hangatonu ʻa Palesiteni Monisoni ki he tuʻunga malangá peá ne pehē mai, “ʻE ngaahi Tokoua, ʻoku ou kole fakamolemole atu ʻi heʻeku tōmui maí, ka naʻe fie maʻu au ʻe hoku uaifí ʻi he pongipongí ni.”

Naʻá ku ongoʻi ha loto fakatōkilalo moʻoni, pea naʻe ʻikai lava ke taʻofi ʻeku fakakaukau ki heʻene ngaahi leá.

Ko ha fakataha fuʻu mahuʻinga ʻeni. Naʻe fakataha mai ʻa e kau taki māʻolunga kotoa ʻo e Siasí, ka naʻe fokotuʻu ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e sīpinga kiate kitautolu kotoa pē. Naʻe fie maʻu ia ʻe hono uaifí, peá ne toʻo leva ʻa e taimi ko iá ke tokangaʻi ia. Ko ha ngaahi malanga maʻongoʻonga ia. Naʻe ʻikai ke u toe manatuʻi ha meʻa kehe ʻi he ʻaho ko iá, ka naʻá ku manatuʻi ʻa e malanga ko iá: “Naʻe fie maʻu au ʻe hoku uaifí.”

Muimui ʻi he Sīpinga ʻa e Palōfitá

ʻOku ou fie fokotuʻu ha ngaahi founga ʻe nima ʻe lava ke tau muimui ai ki he sīpinga ʻa Palesiteni Monisoní.

1. ʻE lava ke tau lelei, pea te tau lava ʻo fiefia.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá, ʻa hono “ʻulungaanga fiefia totonú” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:28). ʻOku fakamatalaʻi foki ʻe he “ʻulungaanga fiefiá” ʻa Palesiteni Monisoni.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni ʻi he taimi ʻe taha: “Te tau … lava ʻo fili ke maʻu ha loto fakatuʻamelie. He ʻikai ke tau lava ʻo tataki ʻa e matangí, ka ʻe lava ke tau liliu ʻa e fonongá. ʻI hono fakalea ʻe tahá, te tau lava ʻo fili ke fiefia mo lelei, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe haʻu ʻi hotau halá.”1

ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ku tali ʻi tuʻa ʻi he loki poate ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe fakaafeʻi au ke u kau ʻi he fakatahá ke aleaʻi ha ngaahi meʻa mahuʻinga fekauʻaki mo e temipalé. Naʻá ku tangutu fakalongolongo tokotaha pē ʻi tuʻa he lokí. Ne u fakakaukau naʻe ʻosi fakataha ʻa e kau Palesitenisī ʻUluakí pea ʻe toki fakaafeʻi au ke u kau fakataha mo kinautolu ʻi ha ngaahi miniti siʻi.

Lolotonga ʻeku tangutú, ne u fanongo ki ha taha naʻe lue atu he holó ʻokú ne mapumapu. Naʻá ku fakakaukau loto pē, “Ko e tokotaha eni ʻoku ʻikai ke ne mahinoʻi e lao totonu ko ʻení. ʻOku ʻikai totonu ke ke lue mo mapumapu holo ʻi tuʻa ʻi he ʻōfisi ʻo e kau Palesiteni ʻo e Siasí.”

Hili pē ha momeniti ne afe mai ʻa e tokotaha naʻe mapumapú—ko Palesiteni Monisoni. Naʻá ne fiefia, pea naʻe fie tokoni. Naʻá ne talitali loto māfana au peá ne pehē mai, “ʻOku ou tui te tau kamata e fakatahá ʻi ha miniti siʻi.”

Naʻa mo e mafatukituki ʻo e kakato ʻo e Siasí ʻi hono umá, ko ha faʻifaʻitakiʻanga ia ʻo e fiefiá pea naʻá ne maʻu pē ha loto fakatuʻamelie. ʻOku totonu ke tau muimui ki he founga ko iá.

2. ʻE lava ke tau angaʻofa mo ʻofa ki he fānaú.

Naʻe faʻa lea maʻu pē ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo e fānaú. ʻOku faʻa lea ʻaki foki ʻe he palōfitá, Palesiteni Monisoni, ʻo kau ki he fānaú. Kuó u mamata, kae tautautefito ki hano fakatapui ʻo e temipalé, ʻi he founga ʻokú ne ʻofa ai ʻi he fānaú, ʻi heʻene tā sīpingá, ʻokú ne akoʻi kitautolu he founga ke feohi ai mo kinautolú. ʻI hono fakatapui ʻo e temipale kotoa pē ʻokú ne tokanga taha ki he fānaú. ʻOkú ne ʻofa ʻiate kinautolu peá ne fakakau kinautolu ʻi he ouau ʻo e makatulikí ʻo fakaafeʻi maʻu pē ha niʻihi ke nau ʻai ha sima ki he makatulikí ko hono fakataipe ʻa e kakato hono langa ha temipale. ʻOkú ne fakafiefiaʻi kinautolú. ʻOkú ne ʻai ia ke fakangalongataʻa kiate kinautolú. ʻOkú ne malimali fiefia maʻu pē kiate kinautolu. ʻOkú ne fakalotolahiʻi mo faleʻi kinautolu. Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ke vakai ki ai.

Ko ha niʻihi ʻo ʻene talitali māfaná ko haʻá ne tā nima, pē ngaungaue mo taʻataʻalo ʻaki hono telingá, mo fakalotolahi ke ngāue fakafaifekau mo mali ʻi he temipalé.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí naʻe fakataimi-tēpileʻi ai ʻa Palesiteni Monisoni ke ne fakatapui e Temipale Moʻunga ʻAkuila ʻIutaá ʻi hono ʻaho fāʻeleʻí. ʻI heʻene aʻu atu ki he temipalé pea ʻalu atu ki he matapā ʻo e temipalé, naʻe fakataha ha kulupu ʻo e toʻu tupú. Naʻa nau ʻiloʻi ʻoku mahino ko e ʻaho fāʻeleʻi ia ʻo Palesiteni Monisoni koeʻuhí he naʻa nau kamata ke nau hivaʻi ʻa e “ʻAho Fāʻeleʻi Fiefia” kiate iá. Naʻá ne tuʻu ʻo hanga kiate kinautolu mo ha malimali fiefia ʻi hono fofongá. Naʻá ne kamata pē ke taʻataʻalo atu hono nimá ʻo hangē pē naʻá ne tataki ʻa kinautolu ʻi he hivá. ʻI he fakaʻosí ne nau tānaki ki he vēsí “Mo ha taʻu lahi ange.” Naʻá ne pehē mai kiate au, “Ko e konga ia ʻoku ou saiʻia taha aí.”

ʻOku ʻofa ʻa e fānau mo e toʻutupu ʻa e Siasí ʻiate ia, pea ʻoku ʻikai haʻanau toe veiveiua ʻokú ne ʻofa foki ʻiate kinautolu!

3. Te tau lava ʻo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.

Naʻe lea fakaʻofoʻofa ʻa Palesiteni Monisoni ʻo fekauʻaki mo ʻene māteaki ki he ʻEikí mo ʻene tukupā ke muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ʻaki ʻene lea ko ʻení: “Ko e aʻusia fakaʻofoʻofa taha ʻoku ou ʻiloʻi ʻi he moʻuí ni ko e ongoʻi ha ueʻi fakalaumālie pea ngāue ki ai pea toki ʻilo ʻa mui ko hono fakahoko ia ha tali ki ha lotu ʻa ha taha kehe naʻe fie maʻu tokoni. Pea ʻoku ou fie maʻu pē ke ʻilo ʻe he ʻEikí kapau ʻoku ʻi ai haʻá ne fekau ke lele ʻo fai, ʻe lele ʻa Tomu Monisoni ia ʻo fai e ngāue ko iá.”2

Ko ha sīpinga ia ʻoku totonu ke tau takitaha fie maʻu ke muimui ki ai.

4. ʻE lava ke tau ʻofa ʻi he temipalé.

ʻE ʻalu hifo ʻa Palesiteni Monisoni ʻi he hisitōliá ko e taha ʻo e kau langa temipale māʻongoʻonga ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. Talu mei heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi Fēpueli 2008, naʻá ne hoko atu e ngāue maʻongoʻonga ko hono langa ʻo e ngaahi temipalé. ʻI he taʻu ʻe ono kuó ne hoko ko e palōfitá, kuo fanongonongo ʻe Palesiteni Monisoni ha palani ke langa ha temipale foʻou ʻe 33.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni, “ʻE lava ke tau moʻui taau, pea nima maʻa mo loto haohaoa, koeʻuhí ke aʻusia ʻe he temipalé ʻa ʻetau moʻuí mo hotau ngaahi fāmilí.”3

Kuó ne toe foaki ʻa e talaʻofa fakaʻofoʻofa ko ʻení: “ʻI heʻetau ʻofa ki he temipalé, ala ki he temipalé, mo ʻalu ki he temipalé, ʻe hā ʻi heʻetau moʻuí ʻa ʻetau tuí. ʻI heʻetau haʻu ki he ngaahi fale māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻi heʻetau manatuʻi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku tau fai aí, te tau lava ʻo kātakiʻi e faingataʻa kotoa pē mo ikunaʻi e ʻahiʻahi kotoa pē.4

Tau muimui ʻi he sīpinga kuo tā ʻe he palōfitá maʻatautolu ke ʻofa ʻi he temipalé.

5. ʻE lava ke tau angaʻofa, faʻa fakaʻatuʻi, mo e ʻofa.

Ko Palesiteni Monisoní ko ha sīpinga fakaʻofoʻofa ʻo e ʻofa ki he niʻihi kehé. Ko e lahi taha ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú ʻoku fakafonu ʻaki ia e ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapí; hilifaki hono nimá ʻi ha ngaahi ʻulu pea ʻoange ha tāpuaki; fakahoko ha ngaahi telefoni taʻe-ʻamanekina ʻo ha fakanonga mo e fakalotolahi; tufa ha ngaahi tohi ʻo e fakalotolahi, fakahikihikiʻi, mo e fakahounga; ʻaʻahi ki he ngaahi falemahakí mo e ngaahi senitā tauhí; pea mo kumi ha taimi ke ʻalu mo aʻu ki he ngaahi putú neongo ʻene femouʻekiná.

Hangē ko ia ʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí, kuo ʻalu holo ʻa Tōmasi Monisoni ʻo fai lelei (vakai, Ngāue 10:38) mo tāpuakiʻi mo ʻofa ʻi he niʻihi kehé; kuo hoko ʻeni ko e ivi mālohi ia ʻi heʻene moʻuí.

Na’e hoko ha sīpinga fakaʻofoʻofa ʻo e angaʻofá ʻa Palesiteni Monisoni ʻi he 2012. ʻI he fakaʻosiʻosi ko ia ʻa hono langa ʻo e Temipale Pilikihami Sití, naʻá ku feʻiloaki mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke aleaʻi e palani ki he fakatapuí. Koeʻuhí ʻoku houa pē ʻe taha ʻa Pilikihami Siti mei he fakatokelau ʻo Sōleiki Sití, naʻe mei faingofua ʻaupito pē kia Palesiteni Monisoni ke ne fononga atu ʻo fai e fakatapuí.

Ka naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni, “Ko e Kolo ko Pilikihamí ko e kolo ia ʻo Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e ʻAposetolo maʻongoʻonga ko ʻení kuo taʻu lahi ʻene nofo ʻi hoku tafaʻakí ʻi he Toko Hongofulu mā Uá. Naʻá ku fie maʻu ia ke ne maʻu ʻa e lāngilangi mo e tāpuaki ʻo e fakatapui ʻo e temipalé ʻi hono kolo tupuʻangá. Te u fakamamaʻo mei ai, pea te u vahe kia Palesiteni Peeka ke ne fakatapui e Temipale Pilikihami Sití. ʻOku ou loto ke hoko eni ko hono ʻaho.”

Ko ha ʻaho fakaʻofoʻofa ʻeni kia Palesiteni Peeka mo Sisitā Peeka, naʻe tupu hake ʻi he Kolo ko Pilikihami Sití. Naʻe ongo ʻaupito kiate au ʻa e angaʻofa mo e tōʻonga houngaʻia ʻa Palesiteni Monisoni ki hono kaungā ʻaposetoló. Te tau lava kotoa pē ʻo fou ʻi he founga ko iá. Te tau lava ʻo vahevahe mo angaʻofa mo fakakaukau lahi ange ki he niʻihi ʻoku tau feohi mo iá.

Ko e Sīpinga ʻo ha Palōfita

Kuo akoʻi kitautolu ʻe Palesiteni Monisoni ki he founga ke moʻui ʻaki ʻetau moʻuí ʻaki ʻene ngaahi pōpoaki fakaʻofoʻofa mo fakalaumālie ʻi he konifelenisi lahí. Kuó ne akoʻi kiate kitautolu e founga ke hoko ai ko ha kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí ko ʻene sīpinga fakatāutaha fakaofo mo fakaʻofoʻofá. Ko e moʻoní kuo ʻomai ʻe he ʻEikí ha sīpinga ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, pea ko e taha ʻo e ngaahi sīpinga ʻoku totonu ke tau feinga ke muimui ki aí ko hotau palōfita ʻofeiná.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha ʻOtua ʻi he langí ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofa ʻiate kitautolu. Kuó ne foaki mai ha palōfita—ke ne tataki kitautolu, ke akoʻi kitautolu, pea ke tataki kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOku ou tui ʻoku ʻamanaki mai e ʻEikí ke tau ʻofa he palōfitá, ke poupouʻi ia, mo muimui heʻene sīpingá.

ʻOku ou lau ia ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ke tau moʻui ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa Tōmasi S. Monisoni ko e palōfita ʻa e ʻEikí. ʻI heʻetau muimui kiate iá mo feinga ke hangē pē ko iá, te tau fakalakalaka leva ʻi heʻetau feinga ke hoko ko ha kau ākonga faivelenga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e pōpoaki Fakalaumālie meia Palesiteni Monisoni,” Church News, Sept. 2, 2012, 2.

  2. On the Lordʻs Errand (DVD, 2008).

  3. Thomas S. Monson, “Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé,” Liahona, ʻOkatopa 2010, 13.

  4. Thomas S. Monson, Be Your Best Self (1979), 56; tānaki atu hono fakamamafaʻí.