2014
Ko e tatali ki he hopo ʻa e Laʻaá
ʻEpeleli 2014


Ko e tatali ki he hopo ʻa e Laʻaá

Sūlia Wagner, ʻOhaiō, USA

Kuo kāpui ʻe he fakapoʻulí e lokí lolotonga ʻeku tokoto ʻāʻā mo fakafanongo ki he mānava ʻa hoku husepānití, ʻo feinga ke fakapapauʻi pe ʻoku mohe. Ko e lava pē eni ha ʻaho ʻe ua hili ʻa e mālōlō homa ʻōfefine taʻu 12 mei ha fakatuʻutāmaki fakatuʻupakē. Naʻá ku kuikui hifo ke u toe mohe, ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo mohe. Naʻe fakaʻānaua hoku lotó ki heʻeku kiʻi taʻahiné. Naʻe ʻikai lava ʻe he ʻilo kānokato ki he palani ʻo e fiefiá ʻo fakanonga ʻa e mamahi ʻo ʻeku ʻofa ki aí.

ʻI he ofi ke mafoa e atá, naʻá ku ongoʻi ha fakaʻānaua vivili. ʻE vavé ni pē ha hopo hake ʻa e laʻaá, pea ʻi heʻeku fakakaukaú ʻoku ou sio ki he langí ʻoku kāpui ʻe ha maama lanu pingikī. Naʻe manako ʻa homa ʻōfefiné ʻi he lanu pingikií. ʻE hoko ha hopo lanu pingikī hake ʻa e laʻaá ko e meʻa tofu pē ia ʻoku ou fie maʻu ke toe ongoʻi ofi ki aí.

Ne u fafana ange ki hoku husepāniti ʻoku kei tulemohé, “Ta ʻalu ʻo sio he hopo ʻa e laʻaá.”

Naʻá ma tuʻu ʻi he tauʻanga meʻalelé, ʻo hanga ki he tafaʻaki hahaké, pea tatali … mo tatali. Neongo naʻe maʻa ʻa e langí, naʻe ʻikai ke ʻasi mai e laʻaá ia ʻi he ngaahi ʻao maʻulaló.

Ne tuku atu hoku ʻulú ki he uma ʻo hoku husepānití mo māpuhoi, mo feinga ke hangē ʻoku ʻikai ke mahuʻingá. Ka naʻá ku fie maʻu ha toe meʻa lahi ange. ʻOku pau pē ke lava ʻe he Tamai Hēvaní ʻo fakahoko ʻeku fie maʻu ko ʻení hili hono ʻave ʻeku kiʻi taʻahine fakaʻofoʻofá kiate Iá.

ʻI he tafoki ko ia hoku husepānití ke hū ki lotó, peá ne sio ki mui ʻi homa tuʻá ki he hihifó, naʻá ne pehē mai, “Sio atu!”

Naʻá ku tafoki hake. Naʻe ʻākilotoa ʻa e ngaahi ʻaó ia ʻe ha lanu koula maama mo matamatalelei. Naʻe tau ʻeku mānavá, pea kamata ke tō hoku loʻi matá. Naʻe fakaʻofoʻofa ange ia ʻi ha meʻa ʻoku lava ke u fakakaukau atu ki aí. Naʻe ongo ʻo hangē ko ha fāʻofua mai ia homa ʻofefiné. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku loto mamahí pea naʻá ne ʻomai ʻa e talaʻofa ʻo e ʻamanaki lelei ki he kahaʻú—mo ha fakamanatu angavaivai ʻo e ngaahi fāmili taʻengatá pea mo e ngaahi momeniti fakaʻofoʻofa kotoa pē ʻe hoko maí.

Kuó u fakakaukau lahi ki he momeniti fakaʻofoʻofa ko iá mo e fakakaukau foʻou naʻá ne ʻomi kiate aú. Ko hai ia ʻokú ne fekumi ki he hopo ʻa e laʻaá ʻi he hihifó? Ka ko e feituʻu ia naʻe fakatatali ke hoko mai ai kiate au ʻa e maná. Ko e hā e lahi ʻo ha ngaahi tāpuaki mo ha ngaahi mana kuo mole koeʻuhí naʻa nau haʻu mei ha ngaahi feituʻu taʻe-ʻamanekina? Kuo tuʻo fiha nai ʻeku nofo taha he meʻa ʻoku ou fakakaukau ʻoku totonu ke hokó pea mole ʻa e ngeia ʻo e meʻa ko iá?

Naʻá ma lotu taʻetuku ki ha mana ka naʻe ʻikai ke hoko, ka ʻi heʻeku sio takai holo ʻaki ʻeku fakakaukau foʻoú, naʻá ku mamata ki he mana ʻo e ngaahi moʻui ʻe fā kuo toe lelei ange koeʻuhí ko hono foaki kiate kinautolu e ngaahi konga homa ʻōfefiné, ko e mana ʻo e ʻofa fakafāmilí mo e uouongataha ʻo e uōtí, mo e mana ʻo e ngāue tokoní. Kuó u ongoʻi ha mamahi lahi, ka naʻá ku ongoʻi foki mo e mālohi ʻo e ʻamanaki leleí ʻokú ne fakafonu hoku lotó ʻi he hopo hake kotoa pē ʻa e laʻaá, tō kotoa pē ʻa e laʻaá ne hā fakaʻofoʻofá, mo e matalaʻi ʻakau lanu pingikī kotoa pē ʻoku ʻi hoku halá.

ʻI he hopo hake e laʻaá, ʻoku ou sio ki he hahaké pea toe tafoki ʻo sio ki he hihifó. Naʻá ku malimali ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku ʻi ai maʻu pē ha ngaahi mana mo e ngaahi tāpuaki ʻe maʻu—pea ʻe hopo maʻu pē ʻa e laʻaá ʻi he mōmeniti ʻo ʻetau ngaahi mamahí kapau te tau tuku ke pehē.