2014
Mōsese
ʻEpeleli 2014


Kau Palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá

Mōsese

“Pehē fau ʻa Mōsesé ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa Kalaisi ʻoku hangē ko e Palōfita ʻa ia ko e taki tau ʻo e hako ʻo ʻIsilelí ʻi he kuonga muʻá.”1—ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Naʻe fāʻeleʻi au ʻi ʻIsipite ʻi he taimi naʻe ʻi ai ʻa hoku kakaí, ʻa ia ko e kau ʻIsilelí, naʻa nau nofo pōpula. ʻI he manavahē ko ia ʻa Felo ʻi he fakaʻau ke tokolahi ʻa e kau pōpulá, naʻá ne tuʻutuʻuni ai ke tamateʻi ʻa e fānau tangata valevale kotoa pē ʻi hono fanauʻí. Ke maluʻi aú, naʻe fūfuuʻi au ʻe heʻeku faʻeé ʻi ha māhina ʻe tolu peá ne toki faʻo au ʻi ha kato ʻo fakatētē au ʻi he lotolotonga ʻo e potu ʻakau ʻo Nailá. Naʻe ʻilo au ʻe he ʻōfefine ʻo Feló peá ne ohi hake au ko hono foha.2

ʻI he taimi ne u lahi aí, ne u mavahe mei ʻIsipite ʻo nofo ʻi he fonua ʻo Mitianí. Naʻe ʻofeina au ʻe Setelō, ko ha tauhi-sipi mo ha taulaʻeiki, pea mali mo hono ʻōfefine ko Sīpolá. Ne u maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí meia Setelō.3

ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻeku tokangaʻi ʻa e tākanga ʻa Seteloó, ne hā mai ʻa e ʻEikí kiate au ʻi ha fuʻu ʻakau ne vela pea naʻe ui au ke fakatauʻatāinaʻi e fānau ʻa ʻIsilelí mei he nofo pōpulá.4

Naʻá ku toe foki ki ʻIsipite ʻo fakahā kia Felo ke fakatauʻatāinaʻi e kakai ʻo e ʻEikí, ka naʻá ne fakalahi ʻa ʻenau ngaahi kavengá. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ha ngaahi mahaki fakaʻauha ki he kau ʻIsipité, ka naʻe kei fakafefeka ʻa e loto ʻo Feló ʻo ne fakafisi ke fakatauʻatāinaʻi e kakai ʻo ʻIsilelí. Ko e fakaʻauha fakaʻosí ko e haʻu ʻo e ʻāngelo fakaʻauhá ʻo tāmateʻi ʻa e foha lahi ʻo e fāmili kotoa pē ʻo ʻIsipite. Naʻe fakahaofi ʻa e kau ʻIsilelí mei he ʻāngelo fakaʻauhá ʻaki ʻenau vali ʻa e toto ʻo ha lami taʻe-mele ʻi honau matapaá pea nau nofo ʻi loto. Kiate aú, naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e Kātoanga ʻo e Laka Atú ko ha ouau ke tokoni ki he kau ʻIsilelí ke nau manatuʻi ʻa e mana ko ʻení he taʻu kotoa pē.5

Naʻe hanga ʻe he mahaki fakaʻauha fakaʻosi ko ʻení ʻo ʻai ke tukulolo ʻa Felo pea fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau ʻIsilelí. Ka naʻe toe fakafefeka kimui ʻa e loto ʻo Feló pea ne fekauʻi ʻa ʻene kau taú ke nau muimuiʻi ʻa e kau ʻIsileli kuo nau mavahe atú. Naʻe tāpuakiʻi au ʻe he ʻEikí ʻaki e mālohi ke fakamavaeua ʻa e Tahi Kulokulá, pea ne mau hola ʻi he kelekele mōmoá kae tafia ʻa e kau tau ʻa Feló ʻi he tahí.6

Naʻe tataki leva kimautolu ʻe he ʻEikí ʻi he feituʻu maomaonganoá ʻaki ha ʻao ʻi he ʻahó pea mo ha pou afi ʻi he poʻulí. Naʻa Ne tokoniʻi kimautolu ʻaki ʻa e vai, mana, mo e kueili.7

Ne u kaka hake ki he Moʻunga ko Sainaí, ʻa ia naʻá ku nofo ai ʻi he ʻaho ʻe 40 ʻo maʻu ʻa e ngaahi Fekau ʻe Hongofulú mei he ʻEikí. ʻI heʻeku foki mei he moʻungá, ne tafoki ʻa e kakai ʻo ʻIsilelí mei he ʻOtuá ʻo nau lotu ki ha ʻuhikiʻi pulu koula ne nau fokotuʻu. Naʻe ʻikai ke nau moʻui taau ke maʻu ʻa e fekau naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá, ko ia ai ne u maumauʻi ʻa e ongo maka ne tohi ai ʻa e fekaú. Ne u toe foki ki he moʻungá, pea ʻomai leva ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fono maʻulalo angé pea naʻe fakahingoa ia kiate au—ko e fono ʻa Mōsesé.8

ʻI he feituʻu maomaonganoá ne fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate au e ngaahi palani ke langa ha tāpanekale. Ne mau fua e tāpanekalé ʻi heʻemau ngaahi fefonongaʻakí kae lava ke mau hū ki ai. ʻI he tāpanekalé, ne maʻu ai ʻe he kakaí ha ngaahi ouau pea naʻá ku fetalanoaʻaki ai mo e ʻEikí “mata ki he mata, ʻo hangē ko e lea ʻa ha tangata ki hono kāingá.”9 Naʻe toe fakaʻaliʻali mai ʻe he ʻEikí kiate au e founga ke ngaohi ai ʻa e puha ʻo e fuakavá, ko e koloa māʻoniʻoni ʻoku tuku ʻi he konga toputapu taha ʻo e tāpanekalé, ʻa ia ko e Potu Toputapu Tahá.10

ʻI he taimi naʻe fekauʻi mai ai ʻe he ʻEikí ʻa e “fanga ngata kona” ke ne tauteaʻi ʻa e kau ʻIsilelí, naʻe fekauʻi au ke u ngaohi ha ngata palasa pea fokotuʻu māʻolunga ia ʻi ha vaʻakau koeʻuhí ko kinautolu kotoa pē naʻe uʻu ʻe he fanga ngata koná ke nau sio ki ai pea moʻui. Ka koeʻuhí ko ʻenau loto hīkisiá mo e mahinongofua ʻo e ngāué, ko honau tokolahi ne ʻikai ke nau sio ki ai pea naʻa nau mate.11

Naʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo ai ke hē holo ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he feituʻu maomaonganoá ʻi ha taʻu ʻe 40 kimuʻa pea nau toki aʻu ki he fonua ʻo e talaʻofá.12 Naʻe ʻikai ke u aʻu ka naʻe “ʻave au ʻe he Laumālié” ki he ʻEikí.13